Newspaper Page Text
MMl maša sredstva Prosvećivanje radničke \lase u duhu Marksizma da su rad i kapital nepo mirljivi neprijatelj orga nizovanje radničke klase u jednu Revolucionarnu Po litičku Partiju za osvaja nje. i razaranje Političke Države kapitalizma orga nizovanje radnika i u jed nu revolucionarnu Indus trijalnu Juniju za uzima nje, držanje i kretanje svih zemaljskih industrija. VOL. XXXV. GOD. XXXV. Važne medjunarodne vesti Nacisti šalju pojačanja protiv Stalingrađa. Prošle nedelje izgledalo je kao da će vrhovna nacistička koman da, prema svojoj sopstvenoj izjavi, napustiti ideju hitrog osvajanja Stalingrađa i da će protiv njega upotrebiti samo ubojne topove da ga tako postepeno u prah i pepeo svog sruši, ali poslednje vesti jav ljaju da nacisti šalju još veća pojačanja protiv Stalingrađa i u prvi mah su potisnuli Crvene sile osvojivši par ulica, ali najkasnije ves ti javljaju da Crvene sile sada uspešno dočekivaju sve veće nacis tičke neprekidne navale i da su ubili hiljade nacističkih vojnika, oš tetili poveći broj tenkova i tako dalje. Jedan nacistički dopisnik, po imenu W. Beer, javlja iz toga naj •napadnutijeg i najodbranbenijeg grada na svetu, da su nacisti prodr li u Stalingradu već ima nekoliko sedmica, "Da nema ni jednog gra da u ćelom ovom ratu koji je mogao videti ono, što su tamo morali nemački vojnici da pretrpe." I on dalje .reče, "Rusi ^eće da izjavo *da su poraženi." Ovde se vidi otvoreno priznanje iz usta samih nacista da njima nije lako kad Stalingrađa iako g|a osvajaju već sko ro dva meseca. Jamačno su nacisti pokušali drugamo prekinuti Sovjetske lini je i dočepati se obale reke Volge. Jednom su pokušali kod Astraha na, ali su videli da će ih tamo pobeda skuplje stajati i, kako izgleda, sada su resili da opet ostanu kod Stalingrađa da ga osvajaju do oba le. I zaista Stalingrad se, pored svega, nalazi sada još u većoj o pasnosti. No, ako nacisti šalju svoja pojačanja kod Stalingrađa, ne spava u tome ni Crvena Armija, jer je ona pojačala svoju tamošnju odbra nu i zbog toga vele da za poslednjih 36 sati nacisti se nisu mogli ni malo pomaći napred a izgubili su hiljade ljudi itd. Pored toga vele, kod Stalingrađa se već spušća zima koja je postala tradicionalni pri jatelj branitelja Rusije a tradicionalni neprijatelj prodirača. Kako tako, izgleda da će nacisti morati pretrpiti još jednu rus ku zimu. Prošle zime oni su opšte govoreći hrdjavo pi'ošli na zem -v-v*lj"tu SSSR.»Crvena kontjn-o^enziva je tada uspela povratiti priličan *3^8/ ufa pretnju pred Moekvotn, k«o što je slomila nacistički obruč kod Leningrada. Možda će ove zime Crve na Armija, iako je prilično istrošena, jer nije šala uporno se držati protiv ratne mašine koju snabdeva cela bogata industrija kontinen talne Evrope i vojske koju snabđevaju sve zemlje istog kontinenta, uspeti da još dalje u severnijim pređelima potisne naciste da će oni biti pr^iljeni povući svoje jače sile sa južnog Kavkaza gde namera vaj u ove zime voditi ljutu bitku. Ali ne treba nikada izgubiti iz vida da je jaca militarna i eko nomska sila na strani nacista, a "demokratije" skoro skrštenih ruk.i još gledaju kako se "david bori protiv Golijata"! /Francuski radnici moraju u ropstvo. Vlada gangsterskih čankoliza u Viči, tobožnja slobodftla Fran cuska, resila i odredila je imenovane radnike da se krenu da rade u nacističkim industrijama Nemačke, ali se ti radnici još nisu tom po zivu odazvali. Prošli četvrtak je trebao biti kraj roka dok su imali priliku da se sami prijave. Od tada će ih vlada nasilno terati. Iz Berne, švajcarska, javljaju 12. oktobra da su dobili pouzdane izveštaje da vlada u Viči već upotrebljava nasilje i hapsi radnike koji se "svojevoljno" ne odazovu pozivu te vlade koja je niža od na cističke zmijurine, jer joj noge liže! I sudbina tih radnika biće kao što je sudbina radnika Belgije itd. Oni će biti prisiljeni da stvaraju ratni materijal sa kojim da na cisti ubijaju Sovjetske radnike koje ti radnici i danas jamačno vole više nego ikada, kada slušaju kako se bore protiv nacističke aždaje. I ti francuski radnici padoše eto, svi u kmetsko ropstvo, koje je moglo biti sasvim izbegnuto. Kako se nekada ljudstvo toliko pribli ži svojem oslobodjenju da ga bi sa jednim ozbiljnim pokušajem pos tiglo, a k-ada to promaši koliko se od njega udaljuje. To je tragična priča nesretne radničke klase poražene Francuske. Da bese pravog revolucionarnog pokreta u Francuskoj 1936-37., to je sve što je tada radnicima trebalo, kada francuski radnici zadiviše ceo zarobljeni svet sa svojim oduševljenjem za ustrajnu borbu protiv kapitala, drukča pesma bi se pevala po ćelom sadašnjem užasno nesretnom svetu. Pobedonosne trube Proleterske Revolucije Francuske bi jek nule svojim glasom da ih ceo radni svet bi čuo i Bog Kapital bi pao kao truli kip. Ali tamol zbog toga što je manjkao pravi revolucionar ni pokret kao što je Socijalistička Radnička Partija, danas radnici padaju u crnje ropstvo i od samog srednjevekovnog kmetstva. Ko ima oči da vidi ne može preći preko gorke lekcije koju ova nesreća francuske radničke klase pruža. Ona veli: Radnici "demo kratskih" zemalja, Velike Britanije i cele Zapadne Hemisfere, gra dite, po svaku cenu, pokret Socijalističke Radničke Partije. Bez nje pasti ćete u crnje ropstvo kao i mi sa njom ćete pobeđiti! SSSR traži da se odmah kazni gangster Hess. Iz Moskve javljaju 15. oktobra da je Sovjetska vlada izdala svoj proglas o sudskoj parnici protiv ratnih zločinaca. U toj deklaraciji, koju je potpisao Molotov, veli se da se Sovjetska vlada slaže sa izja vom Predsednika Roosevelta »koju je poslednji učinio 12. oktobra a sa kojom on traži da se kazne "svi nacistički vodji koji su specifič no odgovorni za bezbroj brutalnih akcija," imeno đa so "klika tih vodja i njihovi grozni saučesnici pozovu po imenu, da se t-hapse, i 4a se kazne pred kriminalnim zakonom," i ona traži da se odmah po jede parnica protiv svih onih nacističkih vodja koji su pali šaka ze malja "ujedinjenih nacija," od početka rata. Ovim se naročito puca protiv Hflgga koji se još nalazi pod Churchillov^ zaštitom, i kaci (Nastavak na 4. strani.) Piše. W. s. Skoro sa svakim brojem naš or gan RADNIČKA BORBA, čika S. R. o tabli Marksizma, o klasnoj borbi itd., pošto ona pretendira da prima i uči lekcije radničkog pitanja. Kao što hrdjav jak, koji je svoje vreme traćio sa nevaljai cima, kada ga učitelj pita za lek ciju on nešto sasma obratno kroz zube promrmlja, tako je slučaj i sa S. R. kada ona pokušava da nam kaže da je i ona "naučila" svoju marksističku lekciju. Stvar je u o vome: Njena rubrika, "Da smo načis to," koju piše M. Marković, poči nje ovako: "Kao pravilo, psovka je oznak zlog, umno i fizički nes posobnog čovjeka. Uvijek ćete ču ti da jedna pokvarena neznalica psuje, recimo jednu čitavu nauku ili učenike. Iz nekog razloga on to mrzi, a nije u stanju đa pole miše jer mu ne dostaje znanje, pa. psuje na sva usta." čitamo {lalje da vidimo čija je to nauka i ko su njeni učenici koje jedna pokvare na neznalica mrzi i nije u stanju zbog neznanja đa polemiše i nala zimo sledeće: "A pešto Dučić ["pokvarena neznalica"] osjeća p^đpunu »oždsuui. nesDosphnast da polemiše sa naukom Marksa, Engelsa, Len ji na. i Staljina, on jed nostavno psuje." Sada vidimo či ja je to nauka. Kada odvojimo od prva tri gorostasa stvari oslobo djenja radničke klase poslednjeg, Stalina, jer je on nazad niz godi na Machivellianski napustio Mark sizam i klasnu borbu, onda je ta nauka pravi Marksizam, koju Du čić mrzi i zbog toga što je igno rantan samo zna da je psuje. Da je on takav to može lako biti. Iz istog citata vidimo da se tamo veli da su učenici Marksizma Iju-i di oko S. R. i ostalih pseudoko munističkih organa. Je li tako Markoviću? Da vidimo da li ste vi cjjaci marksističke nauke? Vi tvrdite da je postojeći rat "narodni rat," tojest, "rat za od branu domovine." Drugim rečima, Organ Jugoslavenske Federacije Socijalističke Radničke Partije Amerike CLEVELAND, O., THURSDAY, OCTOBAR 22nd, 1942. Lažni učenici Marksizma. i Vi tvrdite da je Hitler uzrok postojećem ratu, đok Marksizam uči da je kapitalistički gangsteri zam, fašizam-nacizam, tek zla po vi tvrdite da je ovaj rat, radnički sledica zlog preživelog načina ka rat. Na prvom mestu, Marksizam pitalističke proizvodnje i raspo nedvojbeno uči da radnici ni u dele, zar vi, pseudokomunisti, ne kojoj kapitalističkoj zemlji nema- znate da su Thysenni podigli te ju domovine. Na drugom mestu, gangstere da bi s njima spasli svoj Marksizam uči da su svi ratovi kapitalistički izrabljivački sistem! koje vode kapitalističke zemlje Nemački kapitalizam bi tražio da kapitalistički, imperijalistički a dobije ono što sada traži pa da je ne narodni ratovi, naročito je ovo i U ovoj imperijalističkoj borbi jedna sila iznosi prljavu stranu suprotne sile. Opet se pojavilo pi tanje inostranih uložaka nacistič kih ganstera. Goering, jedan od tih zlikovaca, terao je britansku vlada da dokaže đa on ima strane uloške, što je poslednja oberučke dočekala. Evo kako stoje tog gang stera inostranih ulošci: On ima svega uloženog novca od nekih $8,000.000, jedan đeo je u Švajcarskoj, drugi u švedskoj, pa onda treći đeo u Braziliji pa i u ovoj zemlji on ima uložen novac $1,300.000! Ali nije to sam Goering ćije uloške njujorški Times, uvodnički kritikuje, koji je jedini nacistički gangster da je našao za shodno uložiti poveću sumu u stranim zemljama, jer smo mi, prema po na njegovoj političkoj vladavini pravilo od građjanskog rata ove} stajao "najdemokratskiji" politi zemlje. Tako je slučaj i sa posto- čar! Marksizam ni pošto s ovim ne jećim ratom. Naravno ovde ne pri- i omalovažava zlikovluk tih gadnih Inostrani ulošci nacističkih gangstera. uzdanim izvorima iz Londona, do neli puniji izveštaj o ulošcima na cističkih gangstera u 39, broju RADNIČKE BORBE od 1939. go dine, koji glasi: "Von Ribbentrop prednjači sve nacističke gangstere sa nešto preko devet miliona dolara u nov cu (uloženog u stranim zemlja ma), uloženog u osiguravajućim policama. Kažu đa on to može sve odmah unovčiti u količini od preko tri miliona dolara. A dr. G. Goebbel je vrlo blizo za Ribben tropom, sa $8,9000.000. Za njim dolazi Goering, sa $7,507.000. Dru gi su, prema izveštaju iz Londona, "pigmeji," kao, na primer Hess, samo sa $4,007.000, a dr. Ley sa $1,891.000 đok Himler, koji je kao glava zloglasnog špijunskog ode lenja, "Gestapo," vrebao svaku 1 pada Sovjetska Rusija, jer ona n i- gangstera, već ih prikazuje kao je kapitalistička zemlja. Ona, i samo ona, vodi radnički rat, jer brani onakvu kakva je, radničku zemlju. Ali sve druge zemlje zbog toga što su kapitalističke vode rat zbog stranih pijaca đa se na njima reše od radničke klase .u kradenog "viška vrednosti," kao i zbog sirovog materijala radi us pešnije, jeftinije proizvodnja es papa. Vidite li sada da ste na o voj tačci vi, pseudokomunisti, vr lo hrdjavi učenici Marksizma, jer ste postali sami politički galijo ti družeći se sa kapitalističkim niste to. Možeš It ovo poreći Mar koviću. Vi držite da su postojeće kapi talističke vlade "demokratskih" zemalja prijateljice radnog naro da, a Marksizam uči da su one iz vršni cdbori celokupne buržoazi je, i sredstva ugnjetavanja rad ničke klase. Vidite li sada da ste vi i ovu važnu lekciju sasvim ob ratno "naučili." I kada Čovek ot vorenog reakcionarnog kova, kao što vi velite da je pomenuti Dučić, a štob mi ne, pobijamo* napada M&riffcliani, niae.-fiiuWU, strašila zulumćarskog kapitaliz ma, a ne kao što ih vi pseudokomu nisti prikazujete kao uzroke svih zala đa bi s time oprali crno lice reakcionarnog kapitalizma! Vi tvrdite, da će pobeda "demo kratskih" zemalja zagarantovati trajan mir, dok Marksizam uči đa pod kapitalizmom ne može biti stalnog mira jer to ne dozvoljava klasna podela njegovog uredjenja. Onamo gde glad i nemaština mo i ri more ljudskog radnog naroda, 0 dek nekolicina uživaju rasklašno i v i ili ma kako plodove izrabljene vucibatima. I kada Dueic napada! ,| radničke klase, tu nema mira, tu učenike Marksizma on ne napada1. .. .. J#v i cas tise cas silnije besni klasna vas, jer na ovoj važnoj taco vi1, ,. borba. Pored toga, kapitalizam je sam pokazao da on ne može trpe ti da se trajno zatvore sve njego ve rane iz kojih kulja radnička krav. Marksizam veli, da će se uspostaviti trajan mir samo tada kada se na ruševinama kapitaliz ma uspostavi Socijalistička Indus trijalna Republika Rada. I ovu ste lekciju o društvenom miru vr lo hrdjavo naučili jer je niste do bili od Marksističke nauke nego ste je učili iz evandjela profitaš kog Boga Kapitala! —ifapokon, -vi »tainirtc ali druga je stvar sa prikrivenim borbu jer sami urgirate radnike reakcionarima koji pretendiraju da ne štrajkuju, i, dalje ih urgi da su Marksisti, kao što ste vi rate ne samo da se pokoravaju pseudokomunisti, tojest, vi ste ne manji neprijatelji Marksizma i u čenika te nauke od vašeg Dučića. tražnjam svojih fekera nego đa ih sa oduševljenjem prime! Vi sve to tražite pod izrabljivačkim ka- Je si li u stanju ovu tvrdnju pobi-! pitalizmom, dok pravi učenici ti Markoviću? Marksizma stoje Čvrsto na zemljiš Vi velite da danas nU« iia dnev-: tu nepomirljive klasne berbe, ko nom redu da se radnička klasa ju propagiraju neprekidno dok spremi marksistički, da mirnim traje kapitalizam. Ti su pravi u civilizovanim putem obori kapita-1 čenici Marksizma članovi Socija lizam, dok Marksizam uči nepo grešivo da je to veliko Društveno Pitanje uvek na dnevnom redu do god se ono ne reži, dogod postoji kapitalizam. lističke Radničke Partije, koji za govaraju njen marksistički prin cip klasne prosvete, da se radnici u tom duhu organizuju politički pretiv svih ostalih političkih par tija, za mirno probanj« društve nog spora, da osvoje i unište za navek političku državu i đa se or ganizuju industrijalno protiv svih fekerima zavedenih junija, da uz mu, drže i operišu sa svim alati ma zemaljske proizvodnje u ko rist besklasnog društva, đa se ta ko jednom za savek radnička kla sa oslobodi svojih izrabijivača. Zbog toga mi tvrdimo da smo mi pravi marksistički učenici i zbog navedenih razloga mi tvrdimo da vi to niste. Poreci sve ovo Markpviću. Bu di iroš. žrtvu koja se usudila da svoje imanje, zbog nemačke nesigurno sti, prenese u druge zemlje, on sam ima u inostranstvu $2,000. 000." Tako vidimo đa su ti vrhovni gangsteri skoro svi našli za shod no da dobar deo svoje nagrade, koju im daje nacistička kapitalis tička klasa zbog toga što do bro služe njenim lopovskim inte resima, ulože u stranim zemlja ma, pa i u ovoj zemlji! Nema sum nje đa ti gangsteri tako postupiše zbog svake sigurnosti: ako padne dno njihovog nacizma u Nemač koj, oni će moći živeti ma gde bilo a s k o n o k a o a v i e i i ni" paraziti! Ta zar nisu oni pro dali svoju dt»šu Djavolu Kapitalu, samo da bi mogli materijalno ras (Nastavak na 3. strani.) i M.VifcST Serial Qtoe*ved OECl -tas- NAŠA Iz Chicago. II!., javljaju 17. oktobra da je pred konvencijom Prin ters National Union održao govor W. L. Morse, predstavnik "publi ke" u Ratnom Odboru Rada, i da tim delegatima reče da radnici mo» raju napustiti "najamno profitiranje." Vulgarna buržoaska ekonomija puna je velikih besmislica kuje ona ciljno radi pljačkaških interesa svoje klase usvaja, ali ova, koju izreče taj predsednik "publike" u WLB, jeste najbesmislenija. On s njome hoće đa kaže da i radnici mogu pod izvesnim kapitalističkim uslovima "profitirati," đok u kapitalizmu, treba da je već sada i naj neobaveštenijoj osobi jasno, da samo kapitalistička kjasa može na račun najamnih radnika profitirati. Ali taj predstavnik naše dične "publike"' je obogatio "vulgarnu e konomiju sa pomenutom vulgarnom izrekom ne samo radi te puke svrhe, jer je on imao prešniju svrhu da postigne, on je hteo s time reći radnicima, da sasvim napuste ideju traženja povišice najamnice dogod rat traje, jer pošto se radnici sada traže oni mogu dobiti po višicu u najamnice, a kada će se rat prekinuti tada, jamačno kapita listički zvaničnici misle, da neće biti velike potrebe za radnike i tada oni megu tražiti, kada je zakon ponude i tražnje protiv njih, povi šicu najamnice koliko god žele jer je i onako neće dobiti. Tako se jedan po jedan član tog odbora, koji je razvikan da je prijatelj rada, nehotično sam izjavljuje da je neprijatelj radnika a priiatelj svoje profitaške plutokratije, jer što je manja najamnica izrabljenih radnika u toliko su već i profiti izrabljivačke plutokra tije! WLB odbija povišicu najamnice dok profiti skaču. Iz Washingtona javljaju 13. okt.-bra da je Ratni Odbor Rada jednodušno odbio da odobri tražnju 115.000 radnika Fordove ratne industrije, koji su tražili da im se povisi najamnica za $1.00 na dan. No samo to, nege je taj odbor odbacio i zahtev tih radnika da se da de noćnim radnicima "bonus" deset po sto, ili za toliki procenat veća °d radnika koji xad«-po.-4iioa. A nejtr.eba zaboraviti đa se u tom" "jećfnoa'u?n(5ffiwo'd!fb¥ff'nal,irw sem W. -lu "publike," predstavnika vlade i kapitala, i "predstavnici" rada iz C. I. O. i A. F. L., a to će reći da su i ti fekeri protiv povišice najam nice njihovih sopstvenih članova, jer tražnju radnika Fordove in dustrije u ime njih je podnela U. A. W. (CIO). Objašnjavajući svoju odluku taj Ratni Odbor Rada reče đa će "za sada," biti svako povećanje najamnice "protiv interesa ratnih pokušaja," a ovo se jako dopada izrabljivačkoj plutokratiji, jer se "interesi ratnih pokušaja" sasvim u ovome poklapaju sa njenim pljač kaškim interesima. Ako neće biti povećanje najamnice biće za nju bo gatiji profit koja ona cedi iz kože, kostiju, mesa i krvi miliona radnika! Sledstveno, bez pitanja poreznih prepreka na putu većih profita, posednici Squibb korporacije ove poslovne godine uživaće veći profit od $232.386 nego što su ga uživali minule godine. I niko se ne nadje da kaže da j§ to povećanje "protiv interesa ratnih pokušaja"! A posednici United Merchants and Manufacturers ove poslo\r,c godine dobili su $1,159.770 više profita od minule godine. Tako su oni dobili $2.04 veću dividendu na svaku svoju deonicu od prošle $: dine. Ali se ni u ovom slučaju niko ne nadje da kaže da se to ne slu že sa pokušajima protiv inflacije! Takcdjer će i posednici Zenith Radio Corporation samo za pos Ieđnju poslovnu četvrtinu dobiti masniji profit od oko $96.000 od pretprošle četvrtine. I tako redom poslodavci svih krupnijih korporacija dobivaju mnogo veće profite od prošle godine ili 't SVRHA: Unište nje Kapitalističkog u- redjenja uništen je najam nog ropstva radničke kla se prenašanje svih zemalj skih industrija u ruke or ganizovanih proizvodjaća svakom radniku potpun plod njegovog rađa oslo bodjenje celog ćoveean stva od morije Klasne Vla davine uspostavljanje Slo bodne Zajednice Drugova i Drugarica Industri I jalne Republike Rađa. BROJ 13. NO. 43. Kroz kapitalističku Ameriku Protiv "najamnog profitiranja." if-orse, prsds.U*vjjikft ili prilično približno godini. Kada čitaoc ovih redova usporedi akcije WLB koje su protiv rad nikove povišice sa većim profitom izrabljivačke kapitalističke klase, on će jasno videti da su sve vladine mere, ciljno ili ne, uperene di rektno protiv radnika, a u veliku korist parazitske plutokratije. Dru gi zaključak od ovoga je nemoguć, jer se on zasniva na nepobitnim činjenicama. Kao da je Willkie-u umukao glas. Iz ashingtona javljaju 14. oktobra đa je tamo stigao Wendell L. Willkie i da se sastao sa Predsednikom Rooseveltom, da mu je dao traženi izveštaj, i da se nakon toga sastao sa dopisnicima koji su mu, razume se, postavili mnoga pitanja, naročito o SSSR, Stalinu i "dru gom frontu.'' Poznato je đa je Willkie za vreme svog kratkog boravka u SSSR zago\aiao đa se odmah otvori "drugi front." Za ovo je bi kritikovan od mnogih predstavnika ove zemlje i Velike Britanije, ali sam Will kie reče da mu je Predsednik Roosevelt rekao đa nije istina đa je on njega kritikovao radi njegovih izjava za vreme njegovog nalaže nja na putu. Ali izgleda da je preko svega toga Willkie malo umu kao, jer kada su ga dopisnici pitali, šta misli o Stalinu, on nije na to odgovorio. A kada su ga pitali, da li bi Stalin bio zadovoljan sa "dru gim frontom" idućeg ljeta, ni na^to Willkie nije hteo odgovoriti. Sa mo je rekao, da po njegovom mišljenju "Nemačka neće nikada pobe điti Rusiju." On reče-da će nakon malo podužeg vremena. pisati o svim tim pitanjima i đa još zagovara otvaranje "drugog fronta" što pre, a ne "odmah." Ali dotle će ginuti hiljade Crvenih vojnika ko ji se bez ičije strane ozbiljne pomoći sa gadnom nacističkom ažđajont hrvaju. *-4 i£ Kako tako, izgleda da se Willkie malo ohladio kada je stao no gom na ovu zemlju. Morao je dobiti od nekoga malu lekciju da nije tako probitačno za "demokratije" u opšte, iako takva reklama ide u korist njegove političke ambicije, da on razvikano traži da s« odmah (Nastavak na 4. strani.) prošloj