Radnička borba = Workers' struggle. [volume], May 01, 1941, Image 1

About Radnička borba = Workers' struggle. [volume] ([New York, N.Y.]) 1907-1970

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
-t
jyrASA SREDSTT A.
5^3 Proevećivan je radaičke
klase o duhu Marksizma
da an rad i kapital nepo
mirljivi neprijatelji »rga
nizovanje radničke klane v
jednu Revolucionarnu Po
litičku Partiju za osvaja
nje i razaranje Političke
Države kapitalizma orga
nizovanje radnika i u Jed*
nu revolucionarnu Indu*
trijainu Juniju za uzima
nje, držanje i kretanje ayih
zemaljskih industrija.
VOL. XXXIV. GOD. XXXIV.
Prvi Maj, glasnik obnove.
P!$e: Theresa Pacovski.
Maj, taj čarobni mjesec. Kad
priroda oblači ogoljeno drveće,
šume, polja i doline u bujno zele
nilo kad nabujali cvijetni pupolj
ci procvatu miomirisnim bes
krajnim gotovo čarobnim «|areni
lom kad povraćene ptice ša ju
ga ispunjavaju zrak sa milozvuč
nim pjesmama i veselo cvrkućući
savijaju svoja gnijezda za obno
vu života svoje vrste. Vredn« pče
lice pooinju da zuje, tražeći cvi
jetne livade, voćnjake i bašće
Kukci vrve. Krasno-bojni leptir
leprću. Nabujale rijeke i potoci
kao dragujl blistaju u svjetlosti
sunca, pjenušeći se, drago i vese
lo žubore. Sve se diže, budi, kre
eć i veseli obnovi života pro
leću Maju.
A čovjek, koga je priroda ob
darila sa umom, i koji je uv'eliko
obuzdao samu prirodu i stavio je
u svoju službu sagradio tvorni
ce, željeznice prorovao utrobu
zemljinu da izvadi zakopano bla
go podigao palate nebu u obla
ke stvorio mehaniku i druga
čudesa, dozvoljava da ga šaka
4ru itv«B ifc
čiine i zarobe, te liše tog bogat
stva i svekolike tvorevine njego
vog rada, nego dozvoljava da se
nemilosrdno razaraju te tvorevi
ne kao i tvorci tog bogatstva
radnička klasa, čovjek, taj naj
savršemiji stvor, ima najviše ud
jela u prirodnim dobrima i ima
najviše razloga da se nadahnjava,
veseli i pozdravlja obnovu života
1 blagodati proleća, kao i plodo
vima svoga rada.
Ali mjesto toga, na velikim pre
djelima zemaljskog šara, ogrom
ni milijuni, ako nisu u proizvod
nji ili operisanju paklenih raza
rajućih sr/dstava, sakrivaju s
kao krtice u 'podzemne prostorijo,
da bi se spasli od umštavajućih
sredstava koja su sami sagradili
Mjesto obnove života Smrt se
raskriviia nad njima. Mjesto pro
ljetnog sumca i bujnog zelenila,
pustoš, požar, razvaline. Mjesto
da ptice ispunjavaju zrake pjes
mom, grozni avijoni sa tutnjavom
ispunjavaju zrak bacajući iz se
be smrt i užas. Mesto da se
u blagoslovljena njedra zemlje si
ju i sade usjevi za dobrobit čov
jeka, zakopavaju se milijuni uniš
tenih ljudskih tjelesa, koja će
možda buduća sretnija pokolenja
sa grozom iskopavati.
Kakva li ironija! Ljudi pored
sve svoje umne i tjelesne sposob
nosti mogu pozaviditi nižim ži
votinjama. Ali u životinjskom
carstvu nema privatne" svojine pa,
sledstveno, ni klasne vladavine,
gospodara ni robova, kao u pos
tojećem ljudskom društvu, u ko
jem se ozakonjuje kradja i izrab
lja viatfi je čovjeka po čovjeku i u
kojem se radi i proizvadja za pre
daju i profit, i kao posledica to
ga, ispravljaju se milijuni bes
poslici, gladi i mizeriji. A kada
se prepune pijace sa robom, bo
gatstvom kojeg su gospodari po
krali od radničke klase, onda vla
dajući silnici prirede ratove, ma
sovne pokolje za robove, tvorce
bogatstva.
Od kake« je ljudsko društvo iz
raslo iz okvira prvobitne besklas
ne zajednice, zasnovanom na za­
jedničkoj svojini, i prešlo u klas
no društvo, zasnovano na privat
noj svojini, ropstvo, izrabljivanje
čovjeka po čovjeku nemaše gra
nice. Skupo i preskupo je platio
ljudski rod, ili bolje reći podči
njene klase, za. tekovine ljudskog
progres«. Put društvenog napret
ka zasut je nebrojenim ljudskim
žrtvama, natapljen krvlju, suza
ma i nepojmljivim mukama pod
činjenih društvenih slojeva, kroz
mnoga stoljeća.
Ali ako je privatna svojina i
klasna vladavina poslužila kao
poluga društvenog napredka u
prošlosti, oma je danas na našem
stupnju razvoja postala društve
lo zlo, ili, tačnije rečeno, druš
tveno samoubistvo. Milijuni rad
ničke klase spremni za rad pro
pjpdaju u besposlicu, dok drugi
milijuni snažniji i mladji pretva
raju se u ljudske kasape. Mjesto
i a se ogromni i mod orni toč kov i
industrije kreću za unapredjenje
i usrećemje cijelog čovječanstva,
oni se kreću u glavnome da se
sagrade sredstva za uništavanja.
Mjeso da se sagrade kuće i sta
novi, doslijedni dv$d$seJtQj^
ljeću, za milijune beskućnika, one
se razaraju. Mjesto da se gaji
stoka i njeguje poljoprivreda da
se .nahrane milijuni gladnih, oni
se ratom ili zakonski uništavaju
i zaoravaju.
Tako uz svu duž društvenog ži
vota sve se radi naopako i sve
ide unazad. Današnji kapitalis
tički poredak ne predstavlja ve
ćinu u društvu, nego (ništavnu
manjinu, koja, u poteri za što ve
ćim profitom, gura društvo u po
nor. Istorijska uloga i zadaća
privatne svojine i klasne vla
davine završena je. Pod kapi
talističkom klasnom vladavinom
dovršena je poslijedna stepe
nica, sa koje napaćeni ljudski
rod može koračati u besklasno
društvo, zasnovano na zajednič
koj svojini zemlje, tvornice, ru
dokopa, željeznica i drugih sroli
stava za proizvodnju bogatstva u
korist svih članova društva.
Stoljećima je napaćeni ljudmi
rod čezneo i sanjao o besklasnom
društvu. I hiljadu-godišnji san o
slobodi, bratstvu i jednakosti, po
postaje danas moguća stvarnost.
To se može postići ako se radnička
klasa blagovremeno klasno pro
svijeti i valjano organizuje. Isto
rija je dodelila modernom prole
tarijatu da bude izbavitelj svoj i
cijelog čovječanstva. To je veli
čanstvena zadaća. Dužnost nad
dužnostima! Da li će društvo kre
nuti u pravcu progresa, slobode
i sreće za sve ili će se strovaliti u
ponor nečuveno crno ropstvo,
zavisi od radničke kl'a,se. Ogrom
na i gotovo nepojmljiva odgovor
nost leži na nama. i našoj klasi,
o kojem će istorija voditi strog
račun.
Zato radnica i radnice, širimo
klasnu prosvjetu i ideju revolu
cionarnog Industrijalnog Junio
nizma. Stupajmo pod barjak revo
lucije, kojeg visoko drži njena če
ta predvodnica Socijalistička Rad
nička Partija (S. L. P.) I kada
naši redovi nabujaju do nužnog
minimuma, mi ćemo biti u stanju
zadati smrtmi udarac klasnoj via
(Nastavak na 3. strani.)
l3j£" K-''
Piše: P. Bogdan.
Sve dotle dok traje kapitalizam,
trajaće i ratovi. Kapitalizam je,
uključujući i ratove, uzrok svih
zala. Kapitalizam počiva na iz
rabljivanju radničke klase, a za
kon privatne svojine na to mu
dava pravo, i to sve skupa stva
ra sve protivrečnosti i spletke ka
pitalističkog sveta. U kapitaliz
mu se vodi neprekidna borba oko
pijace gde dla se proda pokradeno
bogatstvo od radnika. Svaka ka
pitalistička zemlja strepi od o
pasnosti pobune besposlenih rad
nika. Otuda kapitalistički zagova
rači rata vele, da će se odstraniti
besposlica sa jednim "zdravim
ratom". Otuda i Wall Street Jour
nal reče sledeče: "Deset miliona
potencionalnih radnika i prosečno
3 0 0 0 0 0 0 0 n a o a n a a z e s e
izvan kruga rada, proizvodnje i
dohotka. Oni nisu samo smetnja
oni su ekonomski gubitak go
voreći sa stvarnošću, zemlja .bi
relat'ivno prosperirala ako bi se
oni anihirali".
Dakle, prema, plutokratskog je
ziku Wall Street Journala treba
poubijati trideset miliona radni
ka, da bf se* tako "odstranila" bes
poslica i "usrećili" ost&li nepo
ubijani radnici sa daljim robova
njem, i da oni produže teškom
mukom odgajivati svoje sinode da
ih opet predadu plutokratiji koja
će ih ponovno odvesti na klaoni
cu. Evropske kapitalističke zem
lje primiše preporuku Wall Street
časopisa i, kao što je svakome
poznato, tamo se robijaju milioni
N e o e i i i a e z S o i a i z a
Organ Jugoslavenske Federacije Socijalističke Radničke Partije Amerike.
Rat i radnička klasa.
radnika na frontovima i milioni
ostalog naroda u gradovima. I
ova zemlja sprema se da usvoji
preporuku pomenutog organa kr
voločne plutokratije, da svoje m
lionito stanovništvo, radničku
klasu, gurne u svetsko krvopro
liće.
Zavedeni i neobavešteni radni
ci veruju da se zbilja ovaj rat
vodi zbog očuvanja "demokrati
je." Tako ih uče" sve buržoaske
novine i ostala kapitalistička
sredstva varanja radničke klase.
Ali ako malo bacimo pogled na
stanje koje vlada med ju svetskom
buržoazijom od svršetka Prvog
Svetskog Rata, mi ćemo videti
jasno da se postojeće "demokrati
je" bore protiv inostrane politi
ke nemačkog kapitalizma, a. ne
protiv njegove domaće nacističke
forme vladavine, jer je Nemačka
njihov opasan takmac na svets
koj pijaci. Drugo, one, kao što to
preporučuje Wall Street Journal,
sa ratom "odstranjuju" preteču o
pasnost radničke klase, koja je
daleko opasniji neprijatelj doma
će buržoazije nego što su svi nje
ni vanjski neprijatelji.
I
Marljivim studentima Marksiz
ma, poznato je da se ovaj kao i
prošli Svetski Rat, vodi radi pi
jaca, kolonija izvora sirovog
materijala, kao i-sa ciljem da se
potamne desetine miliona "suviš
nih" radnika koje kapitalizam ni
je mogao uposliti u prkos svih do
sadašnjih reformističkih mera. A
da bi nam stvar bila još jasnija,
za vodjenje sadašnjeg rata, baci­
»fTllUAT
mo pogled na stanje Nemačke i
Italije od svršetka prošlog Svet
skog rata. Kao što je poznato, Ne
mačka spada u red onih kapita
lističkih zemalja, koje su bile po
ražene u prošlom Svetskom Ratu.
Od toga vremena učinjen je og
romni progres u njenom razvitku
industrije. I ona je tražila mes
to "na suncu.'" Danas bi joj tre
balo ne manje od čitavog "sunca"
za izvažanje espapa. Prema bur
žoaskim analizatorima nemačkog
ekonomskog stanja, dve trećine
njenog stanovništva zavise za
svoj život od "izvozne trgovine".
Ali zlo je u tome što sve kapita
lističke zemlje trebaju mnogo vi
še izvažati nego uvažati espapa.
T? očajno stanje nateralo je
nemačku da izgradjuje- jaku rat
nu mašineriju, i da nakon izgra
djene mašinerije kroz usta Ilit
lera izjavi kapitalističkom svetu
izvan Nemačke, "Nemačka mora
izvoziti ili umreti". Demokratsko
zemlje uplašene behu od prole
terske revolucije, i zbog toga za
ista su prilično popuštale Hitle
ru. Ali kada su videle da on od
lazi predaleko, i u nadi da ga
zaustave, Engleska i Francuska
objaviše rat Ne mač koj.
Italija se takodjer nalazila u
sličnom stanju Nemačke, i ona je
nezadovoljna sa podelom sveta na
kon Svetskog Rata. Ona bi htela
'ponovnu "pravedniju" podelu. I
ako je Italija bila saveznik po
bedničkih sila u prošlom Svetskom
Ratu, ona ni izdaleka nije zado
voljna sa onim što su joj dali
(Nastavak na 4. strani.)
Piše: J. T. Evanić.
Svetska radnička klasa ima sa
mo jedan godišnji praznik, praz
nik rada, kojeg ona ima da slavi
a to je Prvi Maj.
Taj praznik nije da se ujutro
popije nekoliko rakija, posle
Daradu, a nakon toga da se nabi
je bure pive. dob/o jelo i milozvu
'ce muzike da se igra čardaš. Ne!
Ne to! Ne dokle kapitalizam pos
toji, premda su na žalost mnogi
takozvani radnički pokreti na ta
aačin "slavili" Prvi Maj.
Prvi Maj treba da je dan kada
da pogledamo naš radnički inven
ar, da vidimo kako naše radničke
strm je stoji što smo uradili na
oolju pros vete i organizacije i
svrhu oslobodjenja radničke klase
za prošlu godinu i šta imamo da
radimo u buduće. Na takav način
Socijalistička Radnička Partija
\merike slavi Prvi Maj i istovre
meno uči radničku klasu da sledi
njen revolucionarni program, da
bi izvojevala svoje oslobodjenje
ispod kapitalizma.
Stanje svetske radničke klase.
Stanje svetske radničke klase
jeste u vrlo hrdjavom položaju.
Pored izrabljivanja i mizerije,
štrajkova i kršenja istih od kapi
talističke klase i drugih neprav
ia i zala nametnutih od kapita
lističke klase ona je od te iste
klase, obučena u vojničku mondu
ru i do zuba naoružana, izvede
na na bojno polje pa da proleva
svoju krv i da istovremeno pali,
ruši i bombašima razara kuće,
zgrade, mostove, željeznice, tvor
nice, parobrode i druge tekovine
radničkog znoja i proizvoda, ubi
jajući decu, žeoe i starce na veli
ko. To se sve čini da bi se još ko
ju godinu produžio ovaj krvo
ločni kapitalizam, kojeg oni krste
sa "demokratija" i "Novi Red".
To je hajdučija i nered kakvog
istorija ne pamti kažemo mi.
Na mesto da se ta ratna vatra
stišava, ona se naprotiv još vi
še raspiruje od strane američke
kapitalističke klase, gde naš na
srne jaini Predsednik najiviše duva
i raspiruje. To se opet sve čini,
kako nam oni pričaju, "da bi se
sačuvala demokratija zapadne he
misfere. Mi to nazivamo: da bi
se sačuvao američki kapitalizam
u svojim ukradenim čizmama
privremeno bar, ako nije mogu
će za poduže. i
Kakve sve mere kapitalizam po
duzima, da bi se održao. To što on
čini to nije njegova snaga i ja
kost, nego naprotiv njegova sla
bost. To je roptanje samrtnika pre
nego što ispusti svoju kapitalis
tičku, dušu.
Šta je uradjeno za prošlu godinu?
Na polju prosvete i organizova
nja radničke klase za dokončanje
kapitalizma i uspostavu besklas
ne zajednice, radila je samo Soci
jalistička Radnička Partija. So
vjetski Savez, na mesto da visoko
drži zastavu radničkog oslobo
djenja, bio. je odv.iše zaposlen si
pajući gas na već razjarenu rat
nu vatru i praveći paktove sa bur
žoaskim vladama da je mnogim
"jedinicama" svoje "Treće Inter
nacionale" ubio i klasni nagon,
jedino što su još im!ali jer klasna
N
ASA SVRHA: Uništ®.
nje kapitalističkog ure
djenja uništenje najam
nog ropstva radničke kla
se prenašanje svih zeraalf*
skih industrija u ruke or
ganizovanih proizvodjačas
svakom radniku potpun
plod njegovog rada oslo
bodjenj* celojr čovečan
»tva od morije Klasne Vla
davine uspostavljanje Slo
bodne Zajednice [niir«va
i Drugarica InduatrijaJ
ne Republike Rada.
BROJ 18. NO. 18
Prvi Maj—1941.
i vest kod nijh nije nikad postoja
la, i oterao ih potpuno u naručje
svojih buržoaskiih vlada. Ostale
n-g»anizacije, radničkog imena, o
kupljene oko parčadi "Druge I*
ternacionale" i zanatskih junija,
toliko su reformističke i reakcio
narne da kao takve one nisu mog
le ništa učiniti za stvar oslobo
djenja radničke klase. Naprotiv,
to su buržoaske agencije, koje'za
štićuju kapitalizam i nastoje svim
svojim silama sprečavati revolu
cionarnom pokretu širenja oslo
bodilačke ideje.
Sta imamo činiti?
Kapitalizam kakvog znamo on
je, kao što već rekosmo, na sa
mrtničkoj postelji i njemu će brzo
la odzvoni. I ako je to tako, to
ješ ne zn:.či da će Socijalizam
sam po sebi doći. Daleko od toga.
Ako radnička klasa ne bude na
vreme spremna da ona pokopa
kapitalizam i uspostavi Socijali
zam, tada će zavladati još veće
ropstvo Industrijalni Feudali
zam.
Niko ne želi veće zlo, nego što
pdstojf 'dknAs
pod kapitalizmom."
Zato radnička klasa mora se pro
buditi i trgnuti iz kapitalističkih
sanjarija. Ona se mora klasno
nrosvetiti i valjano organizova
ti da bi izvojevala svoje oslobo
djenje. Mi imamo potpuno uve
renje i nadu da će svetska rad
nička klasa u odlučnom času ta
ko postupiti.
I ako je radnička klasa, pored
izrabljivanja od kapitalističke kla
se, bila varana, zavaravana, pro
davž.na i izdavana redom: od svo
jih vodja u zanatskim junijama
od "Socijalista" i od "Komunis
ta" "Treće Internacionale" tu
još na radničku sreću i nadu pos
toji jedna revolucionarna organi
zacija, koja za poslednjih pedeset
god ina nije nikad varala, zavara
vala, prodavala i niti izdavala rad
ničku klasu, nego joj je za celo
vreme tumačila i propagirala So
cijalističku Revoluciju i oslobo
djenje radničke klase. Ta organi
zacija jeste: Socijalistička Rad
nička Partija.
Socijalistička Radnička Parti
ja obećaje da će u buduće tako
raditi, šaljući pozdrav i pouku
proletarijatu kao celini i ameri
čkom proletarijatu posebice da pr
vi povuče dobru pouku i sledstve
no u skladu toga da i aktuje, a po
slednji, američki proletarijat, da
se okupi pod zastavu na politič
kom polju i da se istovremeno
organizuje u industrijama u jed
nu veliku Socijalističku Industri
jalnu Juniju, da bi se na miran
i civilizovan način oborio kapi
talizam skupa sa političkom drža
tvo mi nazivamo INDUSTRI
Junije bile kalup i uprava budu
ćeg besklasnog društva, koje druš
tvo mi nazivamo INDUSTRI
JALNA REPUBLIKA RADA!
Tako Socijalistička Radnička
Partija slavi Prvi Maj i takvi
pouku i poruku daje svetskom
proletarijatu uepšte i američkom
proletarijatu posebice.
Da živi Prvi Maj kao jedini
radnički praznik! Da se što pre
uspostavi i da živi besklasna Ln
dustrijalna Republika Rada! \n\n CLEVELAND, O. THURSDAY MAY 1st. 1941.