Newspaper Page Text
VAAA 8VBKA: UniStenfe kapitalističkog vredjenja o o e n a a n o o s v a radničke klase prenašanje ivUi zemaljskih industrija rtke organisoyuilb proizvo d|a£a svakom radniku potpun plod njegovog rada osiobo 4wJ« Mlag šovečanatva od •mije Klane Vladavine »s- Slebodne Za|ed- Dfgm i Drvgarica BftHlL VOL. XXXTiiL CKJD. XX1CWI Važne medjunarodne vesti. Velika Britanija New York "Times" donosi sledeću vest iz Londona: "LONDON, 1. avgusta Parlamenat koji obećava da bi mo gao biti najodsudniji u britanskoj istoriji pevao je i klicao na svem putu u egzistenciju danas posle podne. To bese dovršenje velike laboraške pobede, ali to beše takodjer, i počast opoziciji, i iznad svega, dokaz produženja britanskih tradicija slobode i demo. kratije." Ako novi "radnički" parlame nat produži, a to je bez dvojbe da hoće, konzervativci će dobro prolaziti u parlamentu. A glasači koji su glasali za Labor partiju mogu se zapitati: "Protiv koga se mi borimo, ako ne protiv kon zervativaca, koji otvoreno i ver no zastupaju ekonomske intere se britanskih torij evaca i kapi talista izrabljivača i smrtnih neprijatelja radničke klase? Attlee je već sastavio kabinet "od 25 ministara sa još osam mi-1 nistarskih položaja nepopunje- Njihova revolucionarna pesma "The Red Flag" nije ih držala dugo u antagonizmu sa predstav nicima radničkih izrabljivača. Da bi pokazali dobar saradnički duh, oni dadoše najvišu čast u parlamentu čast "speaker"-a konzervativcu. Jugoslavija Sam Pope Brewer piše iz Ati ne od 14. jula u New York "Times"-u, o Jugoslaviji slede če: "... Južno-slavensko jedinstvo Velika Jugoslavija protežući se od Trsta do Varne i od Kla genfurta do Soluna jeste ju goslavenski san kojeg danas Ju goslaveni vide da prelazi iz ob lasti sanova u praktičnu moguć nost ako ih Rusija dovoljno po dupre. "Argumenti jugoslavenskih političara jesu da bi takva fede racija bila sposobna sila za mir kod svih južno-slavenskih zema lja ujedinjene da rade po zajed ničkoj političkoj i diplomatskoj liniji... da 'Naša buduća poli tika leži u drugom pravcu. An glo-američka politika nije na ša.' Brewer takodjer navodi, kao korake u tom pravcu, nedavni kongres u Bratislavi, Sve-Sla venski pokret u Moskvi itd. Ideja bi ujedinila Bugarsku, Jugoslaviju i Albaniju i vero vatno odgrizla jedan dobar deo 'sadašnje Grčke, sve do Soluna. Britanija se, veli Brewer, kos truši na tu ideju, ali još nije službeno izjavila svoje negodo vanje. tH A mi bi mogli dodati, da je ono nedavno larmanje od strane Tita i jugoslavenskih političara, o progonu Jugoslavena iz Grčke Imalo za svrhu unapredjenje ove Ideje. U isti glas su i skoro sve moskovske novine derale se na "Dve stotine konzervativaca i je Tito nameravao provaliti pre drugih od opozicije pevali su ko granice u Grčku da zaštiti 'For he's a jolly good fellow' ka-i "naše Jugoslavene." da je Mr. Churchill ušao, ali bli- U ostalom mi nismo protiv posle uspešne pobede, manje vi zu 400 Radničkih članova odgo- ideje ujedinjenja balkanskih, ili še, ja^e fašističke tendencije i voriše sa 'The Red Flag' revolu- I jugoslavenskih, nacija. Ono če cionarnom pesmom koju donja mu se mi protivimo jeste druš kuća nije čula još od španskog tveni i ekonomski osnov na ko gradjanskog rata." i jem bi se one ujedinile. Osnov I da bi dokazali svoja "đosleđ- je kapitalistički produženje soko razvijenim zemljama, niti nost", prvi akt u parlamentu im ekonomskih klasa, izrabljivanja je bio da izaberu konzervativca itd. što neizbežno povlači za za "Speaker"-a, "Col. Douglas sobom i daljnje proširivanje gra Clifton Brown'-a", dajući mu nica, koje je jedino moguće po- vajanja stranih pijaca, sirovog čast koja se u Engleskoj smatra moću novih ratova. materijala i porobljavanja dru za "Prvog Komonera". Isto tako kao što federativna, ili nefederativna Jugoslavija, ni je nikakvo radničko pitanje, ni je ni "Velika Jugoslavija", ili Balkanska Federacija. Mi prepo ručujemo proletersku Jugoslavi ju proleterski Balkan i pro leterski ceo svet. Nemačka Do 30. jula love godine] 4, 166.000 premeštenih osoba se- pSkih narodnosti damnaes evr0 nim. U kabinet su ušli i 7 bivših rudara i jedan "taxi cab driver" (Nastavak na 4. strani) dakle, bivši radnici. 4Elitne9 Masa nije sposobna da vlada i dokaza da je on sebe držao iz nad svojim sopstvenim poslovi- nad predstavnika francuskog ka ma. Elite Todabrani] postoje ko-' pitalističkog društva koji ga su je su sposobne da vladaju u ime i de. On nema zašto odgovarati, celog društva. On će zadovoljiti sam sebe sa Hitler i subfireri nacističke I jednom izjavom o potpunoj kak partije bili su takvi "eliti". Mus-:voći solini i kompanija, bili su drugi odgovaranja na pitanja. Predse takvi "eliti". davajući sudac na istragi Petai Iznašanje propozicije o ne-!1}3' javljen0 je da je rekao. Mi sposobnosti mase i sposobnosti, ^emo kiti isto tako sudjeni. Pri elite i skice sećanja o sudbini celih nacija i kontinenata pod vladavinom "elite", jeste samo I ako čak i militarnu prista- ^e' lost Petaina francuski generali lrancus 1 politican i propagandisti, napa- daju sada, činjenica je da su mi litarnu prestiž čoveka koji je sada pred sudom za izdaju o prezno izgradili besednici fran cuskog kapitalističkog društva. Prilično je očito, da je Petain sam prihvatio prestiž koji rr\u je dao francuski kapitalizam. ozbiljnije nego što su njegovi savetnici nameravali. Ekonoms kim i političkim vladarima fran cuskog društva, Petain je bio prosto orudje višeg ranga, jedno koje se može upotrebiti pod iz vesnim okolnostima. Njegova u loga kao državnog poglavice pru. žila mu je mogućnost da misli da je on viši od industrijalnih kapitalista, finansira i zemljo posednika koji su ga stavili na Workers' W.S. proglašen "narodni" i rat" protiv fašizma-nacizma, te kuge i nemana, doneo je u sva koj zemlji Ujedinjenih Nacija, cimentirao put za fašizam. To je bilo neizbežno. Fašizam-nacizam ne zasniva se, isključivo, na industrijski vi se ograničava na velike kapita lističke zemlje. On se takodjer ne ispoljava, isključivo, radi os- gih zemalja i naroda. GLAVNA SVRHA fašizma-na cizma JESTE okivanje radničke klase i ostale sirotinje, jačim ropskim lancima. Sve ostalo je od drugostepene važnosti. Do krajnosti degenerisan i skroz korumpiran, kapitalizam, koji je preživeo svoju društve nu korisnost, kako u razvijenim!^,, tako i u nerazvijenim zemlja- ma. upinje se iz petnih žila dajda] se, što je moguće duže, održi naj^^ čanstva. Buna ovih najamnih ro bova, koja se sa strahom očekuje tvrdnje otkrivene na sudu Petaina svoga ponašanja i preziru medha đa tačna, jedino u smislu Parnica Petaina iznosi doka" ze 0 Petainu ka0 0 simbolu po sebi osporenje tvrdnje onih sposobnosti i arogantnosti fran koji veruju u vladajuću elitu. cuske v'^ajuće da uPotrebi ka0 bela se prikaže vičiiski režim kao rad pn aze V1C1JSK1 rezim rad male klike. Za ista, izgleda da ga je on uzeo i10' JuIa vlast. Obratite pažnju na njego- Predstavnici kapitalista i zemljo vu upotrebu kraljevske termi nologije "Ja Henri-Philippe Petain, Maršal Francuske nare djujem.. Grčku, tako da izgledalo dp| Petainova istraga iznosi i više 1 "izvan svake dvojbe" da se na Siožbem Organ Jugoslavenske Federaeije Socijalističke Radničke Partije Amerike CLEVELAND, OHIO, THURSDAY, AUGUST 9, 1945. svetskl'_ DR2AVU mamni lav, goni* navrat-na-nos I bi protiv kapitalizma koji je za- Hr TT V 'sue vladajuće Kiase, svih zema- govarao obaranje kapitalizma i Ujedinjenih Naciji nazvan"*!1 ma'ia' da godi sa pobedničkom nemačkom kapitalističkom državom. Petainovo zauzimanje vlasti bilo je legalno, ili, bar, legalno dosta da se opovrgne sadašnja optužba nelegalnog zauzimanja položaja. Četiri sudca predseda- 113 1S ra^1 s v ne" klase. Sigurno pokušaj da se Petain, ami SU brili Petainov po ozaj kao, se. a države, zaklinjući svoju lojalnesi sa neprijateljem Rjo- tiV 5i?urnos" je na činovima izvršenim dok je on držao položaj. Ovi činovi su stvar istorije. Uzimajući vlast od narodne vrana, da se skupštine (ili od onog sto je od nJe pojedinca, ili u najboljem kao mah izjavie-da^ce njegova vla davina biti zapovednička, to jest, da ona neće biti podvrgnuta pre gledima ili mešanju "narodnih priznanje" "Prezreni" narod dobiwm posednika koji su nastojali da spasu svoje vlasništvo i vlast od militarnog poraza u 1940. birajući figuru čiji je "patriotizam" bio ostalo), Petain je skoro od- Kao raa, ,,io predstavnika." Država francus- "To je bio francuski narod koji ke kapitalističke i zemljoposed je kroz svoje predstavnike uje- ničke klase, budući takva, "na su usvojili odredbama, mene", izjavio je Petain na ot- zakoni Treće Republike bili su varajućem zasedanju njegove is- poništeni. Sa odredbama, novi trage. "Ja sam samo njemu od-. su zakoni bili uspostavljeni pot govoran. Viši Sud Pravde, kako puno suprotni onima koji su ra je sada sastavljen, ne predstav-j nije usvojeni. Zahtevima gospo lja francuski narod. Ja neću da- dara nemačkog kapitalizma za vati druge izjave..." Je li to porobljavanje francuskih radni bio "francuski narod" koji je učinio od Petaina fašističkog dik tatora? Kvalifikacija "kroz svoje predstavnike" pruža odgovor. Sa mo su "njegovi predstavnici" bili dmjem u Narodnoj Skupštini, na rodni predstavnici 1940" sta™ v!ast na uzurpaciju vla.ti. Sa ka za upotrebu u nemačkoj in dustriji ratne mašine udovoljeno je putem Petainovih odredaba, konskriptiijući francuske radni ke za nemačke vrhovne kapita liste. Otpor francuskih radnika (i drugih) nacističkoj vladavini susretan je Petainovom kolabo racijom sa nacističkom militar nom mašinom kršenju otpora, (Nastavak na: 4. strani.) odbran- I uspostavljanje sovjetskog oblika ..'bena sredstva klasne vladavine i vladavine i diktature proletan- jata čija je zadaća i svrha da Jedna od najočevidnijih i naj- odvede u Socijalizam itd. Zbog j6669 sigurnijih oznaka fašizma-naciz-! ovakvog rada, on je bio stalno "Smrt fašizmu, sloboda narodu," kle, čovek sa priličnim radničkim a da i ne pominjemo praktične rekordom i Marksističkim pozna metode koji su primenjivani. Ivanjera. Danas je Moša Pijade baš TA Jugoslavija je sa širo-prvi uz Tita. Ovoliko tek radi kom putu FAŠIZMA. obaveštenja jugoslavenskim rad "Srpski Glasnik" iz Toronto, nicima u ovoj zemlji. -t0 pre edjemo smatram0 trebn0 da koju re 6 samom iscu grbači eksploatisanog, napace- konfiskovala je i mnoge posede nog i izmučenog radnog čove- Moša Pijade- j£fri1ičan pozna-i Nemaca, koji su se, Prva karakteristika fašizma. Canada, organ tamošnjih srpskih stalinista, doneo je 1. juna ove .. v, Kada je Hitler sa svojim gang. godine članak podnaslovom: Za goslavije. Ju v v... i sterima došao na vlast, plan za zaštitu narodne imovine koji jo .... obogaćenje države vec je bio prestampan iz beogradske Bor- be", glavnog organa "Komunis- 6 sPremlfPlan tičke" partije Jugoslavije, od 1. iJ^rejske Posede. koji su vredili |na milijarde maraka. Nacisticka 'država je konf,skovala sve te ijevrejske posede. A pored toga, vaoc Marksizma. On je jedan od ili drugog razloga, protivili na-H onih koji je uvek, pre rata, pred- cističkim državnicima. I tako je da će iznenadno zarikati kao po- vodio radnike Jugoslavije u bor_ država postala vlasnik ogromnog i bogatstva, koje je stavilo silu u njene ruke. žave u Jugoslaviji. Pijade počinje svoj Članak sa sledećim: "Sa prelaskom u dr- mačkog Rajha ili naši gradjani vj nemačke nar fiskaci njemu. Sud za iz aju, spijuna^-i |£inaca narodnih neprijatelja, jem uziman *a: A fekerclc crs (CI0' ma jeste snaženje države eko- I proganjan, zatvaran i tučen. Mo- 18°™ru taj napad kompanije i dobio. A posto su ga protivnici nomskim posedništvom. Dokazna Pijade je bio taj koji je sa za ovo jeste Hillerov treći rajhjR. Bosancem preveo prvu svesku Je kompanija namerna da slomi, pokušaju da ocrne New Deal po Ni jedna cisto kapitalistička zem. Marksovog "Kapitala", sa ne lja, tj. vlada. Ujedinjenih Naci- mdčkog originala na jugoslavens ja, nije se grlatije derala protiv ki, gde je potpisan "M. Porobić". fašizma-nacizma od Jugoslavije.1 Reč "Porobić" je uzeo zbog toga Svaki njen govornik i pisac za- što je skoro uvek bio porobljen, i osudjivanju zastoja u pet Wr.gh- napade kao vršavao je, a to i sada čine. svoj! tj. zatvoren. Od 1927. do 1933.,^ tvornica, kao neovlašten, :lazi.» govor ili članak sa krilaticom:' on je prevadjao "Kapital". Da-jstraj državnu upravu $ po 1 ao set J« YA ima0 u 1 osam v'd,u zbog.jednog New York "Times" od 1. avgusta ima jedan članak pod naslovom: "41 radnik gubi posao nakon štrajka". Članak je bez potpisa, a počinje sa sledečim recima: "Obaveštenje o otpuštanju podnesena su jučer četrdeset i jednom osumnjičenom vodji prošlonedeljnog 'wildcat' štrajka u pet tvornica Wright Aeronautical Company u severnoj Jersey." fcez e_ I opet, kakv« je to zbrka? Ak© radnici sami sebe otpuste, tj. ako Izadju na štrajk, to je zločin i na sve načine pokušavaju da ih prisile da se povrate nazad na posao. A kada kompanija neko ga otpušta, to nije nikakav zlo čin ni za državu, ni poslodav ce, ni za radničke fekere. Mnogi su "demokratski7' zva ničnici govorili, pisali i isticali, med ju kojima je bio i sam po kojni predsednik S. D., Roose velt, da jedna od najisgurnijih pojava fašizma, jeste državno posedništvo, a naročito, ako je ono ogromno. A ono je baš o-jje počinio sin pokojnog pređsed gromno, u rukama današnje dr- nika Roosevelta, Elliot. Škandal Rooseveltova sina Amerika štampa ovih dana op širno komentariše škandal koii Pre nekoje vreme Elliot Roo sevelt, koji je u toku za manje i sekvestar imovine otsutnih ^-jirratio je samo dva centa. (Nastavak na 3. strani. Njegov slučaj je podvrgnut TRIDESET-ČETVRTA KONVENCIJA jugoslavenske Federacije Socijalističke Radničke Partije Detroit, Mich. A S O E 2« Otvaranje Konvencije, u subotu 1. sep. u 3 sala pe padne Javna Skupština, u nedel ju 2. sep. u 2 sata po podne li Konvencijški Koncerat, u nedel ju 2. sep. u 7:30 uv#ee 4. Konvencijški Banket, u port. 3. sep. u 1 sat po podne & Konvencijska zabava sa igrankom upon. 3. sep. u 7:30 uveče. godina, od 1940 do 1945 oc pet žavnu svojinu imovine koju su proizveden od kapetana do bri u našoj zemlji imali gradjani Ne-1 gadskog generala u američkoj i .pozajmio je od Predsedni- 0 sc odnosti, kao i s kon. ka jom imovine ratnih zlo- jGhn A. Hartforda, $200.000 i irio je tu dugovinu isplaćuju- sm $4.000. Za svaki dolar po- tek KASA SREDSTVA: Prosve ćivanje radničke Jilase n đulu* ,rksiziua: da su rad i kapi tal nepomirljivi neprijatelji organizovanjo raduit-ke kit a Jeclnu Sevohicionarau Pc i tioan Partiju za osvajanje razaranje Političke Države ka pnalizma organizovanje r«I ru&a i u jednn revolucionarna Inaiistrijalnu Juniju za uzi raai-j«, držanje i kretanje svih ZEIIIU-JSIIII industrij .H. BROJ 32. NO. 32. Kroz kapitalističku Ameriku. Kompanija se osvećuje štrajkašima predsednik lokala državnom istraživanju, na osno- W°^" Hg'.* on,zat,ražio .John McGrail, u od- otpusti iz vojske, koje je odmah na radnike rece: Ja mislim da njegova oca, Franklina, napali u juniju dok se u članku takodjer moću toga skandala, on im je kaže da se McGrail "ujedinio sa odgovorio da njegov otac nema 'international', [vrhovnim junij- ništa zajedmčko -1a njegovom skim fekerima] prošle nedelje u dugovinom i okarakterisao je te namerne i zlobne Je a Je ili sedamdeset ot- nije s tim složio, nego je napro- pušteno, a ne četrdeset i jedan, tiv uvodnički istakao da je, ne kako tvrdi kompanija.** samo Elliot, nego i njegov sta Pošto je štrajk bio "neovlaš- riji brat James, iskoristio popu ten" od vrhovnih junijskih fe- larnost svog oca, "Čineći feno kera, kojima se u osudjivanju menalni uspeh kod osiguravaju- pridružio i pomenuti mali feker čić, moglo bi se verovati da se kompanija posavetovala sa nji ma, a možda i s njim, pre nego što je otpočela to otpuštanje. Nje gova "osuda" kompanije ima tek da posluži kao obmana da ju nijske vodje stoje uz radnike^a ne uz kompaniju. da & s* ćeg poslovanja." Elliot je na isti način, kaže pomenuta novina, iskoristio popularnost svoga oca, kao predsednika Sjedinjenih Dr žava, u pozajmljivanju novca i u konačnoj prevari pozaj mi i vača. A šta se drugo može očekivat i od ljudi koji su odgojeni u bo gatstvu, živeći od izrabljivanja radničke klase? Manje više, ova kvi su svi kapitalisti i njihova deca. Oni, kao što su gotovi ti. svako doba đa opljačkaju neza štićene radnike, opljačkate na isti način jedni druge, ako im se ukaže prilika za to. Opet preuzimanje tvornica Na 30. jula Armija Sjedinje nih Država je preuzela vlasništvo i upravu nad "glavnim i pomoć nim detroitskim tvornicama U nited States Rubber kompanije ... nastojeći đa dokonča seđam naestođnevni radni zastoj koji je Armija izračunala da stoji vaz dušne sile 70.000 tajera." U preuzimanju tvornica vojne vlasti su naredile "da ceo kom panijski izvršni personal ostane na svojim položajima." Na" štrajku je bilo 6.000 rad nika.' Nakon preuzumanja tvor nica.-predstavnici "kompanije i lokala 101 United Rubber Work ers (CIO), izrazili su pouzdanje da će cela proizvodna posada prijaviti se na posao u svim odelenjima sutra T31. jula]." Spor je bio onaj koji se po vlači još iz» ranijeg jurisdičkog spora, kada je vrhovni junijski feker, "Sherman H. Dalrymple, internacionalni predsednik juni je, oglobio nekoliko stotina čla nova lokala, po $12.50 svakog," čemu se dvanaestorica nisu hteli pokoriti "i optuženi su da su hte li odvesti lokal u Mechanics Edu cation Society," na osnovu čega su ih fekeri isključili. Ovo se odigralo u prošlom maju. Nakon toga pomenuta dvanaestorica su počeli piketovati tvornice i us peli su izvesti na štrajk 5.000 rad nika. Momentalno, štrajk je pri 'veden kraju i sada je opet po novljen. I Ovde se jasno vidi da junijske vodje zajedno sa državom i po slodavcima vode borbu protiv i radnika, nastojeći da slome štrajk. Ova zajednička borba, koja se vodi protiv radnika, uz pomoć prosvete o Socijalističkom In- (Nastavak na 4. strani.) \n\n Vest New York "Times"-u, iz Frankforta na Maini, Nemačka jjavlja da je: rk_i i v i i iq ni nmAxrimu 17vrcpiiim rink IP 1., i 3. septembra 1945. VENETIAN HALL Gratiot and Canton Atlantic & Pacific Tea Co.. Cleveland "Plain Dealer*' se