OCR Interpretation


Proletarec. [volume] (Chicago, Ill.) 1906-19??, December 01, 1906, Image 3

Image and text provided by University of Illinois at Urbana-Champaign Library, Urbana, IL

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045377/1906-12-01/ed-1/seq-3/

What is OCR?


Thumbnail for 3

L is t niča u red nišft 'a.
V sled preob'lega1 gradiva je mo
ralo nekaj {'»opisov izostati. V pri
hodnji številki pride vse na vrsto.
— Potrpljenje!
A. I. Rudar: Tone M., zapisu i
kar S. X. P. J., sam ne ve, kaj
da je. V 'kolikor ga poznamo, ve
mo, da lvodi v češko cerkev k maši.
() socijail:zrnu11x> imel brž čas take
pojme, kot tsti, ki se je ne dolgo
i/.ravil proti nekemu* sodniku: "v
("lrcage no soc'alist; v New York
demokrat" ...
i

povijedi kakvog pretpostavljenog
id ota imađe grozne posljedice. Ta
mo posttoii posebni moral i nauka,
prema kojima je laž istina, pravo
je krivo, zakupljivanje je razvoj,
autokracija je sloboda, pasja po
kornost, strpljivost, glupost i mak i*,
nalnost su vrline. Tu se propovi
jeda najviši moral na. svijetu, pre
ma kome je samovoljno ubijati ne
oprostivi grijeh, a po zapovijedi
pretpostavljenih u zaštitu ugnjeta
ča i apsolutista najveća je krjepost.
1 najvdće ubojice veličaju se u
tome smislu kao nejx>bjedivi i u
zorni heroji, kao spasitelji domo
vine t. j. spasitelji bogataša, tirana
i cijele posjedu jute klase.
Može i pomisliti koj. normaln.
i pošteni čovjek veću glupost, stras
nije zločinstvo, dublje protuslov
lje?
Na taj način treba čovjek da inva
visoku inteligenciju i čeličnu volju,
da ne zapadne nepovratno u taj de
monski bezda-n zločinstva, tuposti,
moralne pokvarenosti, nečuvenih
apsurda, užasnog barbarstva. Ve
ćina izgubi za nekoliko godina sva
ki zdravi smisao, krše se karakte
ri, srca' se razlvjaju i podreduju §e
bezm-jetno tuđim zapovijedima.
"Stran — rekao je J. Darien u
svojoj knjigi "Hiribi ' — bez sum
nje je glavni stup u hramu solda
čije. Vojaka je praonica, gdje se
isparuje savjest, 'i gdje su anača
ievi, isti šikani kao mokre krjx-j tu
reni pod gnjusni valjak disciplina,
koja otupljuje . . . Vojni se sustav
mogao uvesti satno usljed stralna '•
samo strah ga utvrđuje... On
mora misao da potiskuje terorom,
da ispuni tamom dušu naroda, da
mu spreči j>oglcd. koji ide dalje od
glupavog horizonta granice . .
PRI POSLANO.
IKonec. J
Prezir, izsmehivanje od onog, koga
radnik hrani, onaj ga nazivlje bar
barom. ne ra/z umnikom, nekukur
nom klasom najnižeg slojeva! A
zašto se .sa radnika tako čini ih
nožda zato. što nije oštrouman, iz
iičen kao što oni. Ako jxjgledamo
na stališ izmeđju kapitalista i na*,
odma <će ino upoznati pravednost.
Vi-dimo jednqg k-apitalističkikog
sina u atlanskoj elegantnoj odjeći
sa svešrijeni knji'ga u ruci, gdj-e
pun ako'osti stupa u školu, da uči
svietsku naobrazbu!
Vidimo pak drugog radničkog
sina, gdje ide sa razdipanim hlači
cania. sa siromašnim jelom poniž
no'i tužno stupa1 u tvornicu, sa blie
dim mladim licem sa nekom tugom
u mladom mu srdašcu, da tajno sa
svojim još za rad nesposobnim mi
šicama obavlja najteže i>osl6vc. i
podpomaiže kapitalističke sinove
podiči do najvišeg stepena kulture,
a ono malo što dobije da hrani svo.
je stare i iznemogle roditelje!
Jedan kapita'ist se vozi u ktčiji
i automobilu sa svojom obitelju
pun veselia, vozi se put kazališta,
šetališta, kupališta, da tamo pre
krati čas iz dosamogrmt — i onako
ugodnog života. Dočim jedan rad
nik sa ženom i 5—6 diece umire od
gladi i nevolje.
Krasna je to pravednost za nas,
bračo radnici .. .
Koliko cemo još spavati? Kako
dugo će to još trajati, da jedan
bude gospodar i uživatelj svieta, a
drugi rob i mukotrpni patnik?
U kom to stoji, da tu nepravdu
irk'ne? U nikom tiradom, već u na
mi, braćo radnici. Mi to moramo
slom'ti, radnička noga mora stati
na kapitalističkom vratu. A to će
mo postignut samo i>o putu social iz
tna, tog krvnog kapitalističkog ne
prijatelja. Karlo Marks, taj rodi
telj socia'Hzma, nam je rekao, rad
nici svili država ujedinite se, nje
govu; na ni ostavljenu nauku mora
mo sliediti. Organizirati se čvr
stom odlučnom voljom agitirati
med našom braćom, koii još nisu
na stepenu spoznanja samoga se
be. i koji nrsle, da su se rodili kao
robovi i kao takovi motaju umrie
t:, koji neznaju, da mi radnici ima
mo veliku moć samo ako ćemo ju
ivpotriebiti, koji smo najveći ele
menat na sviettb no još se i» našu
snagu ne uzdarno. još se borimo, a
to zato, jer nismo složni, jer svi
s'ožno ncnvslimo. mnogo od nas
se da zavarati kapitalističkim otro
vom. slučajuči njihove nevoljale
sluge kao na) primjer svećenstvo i
još drugo stručne ljudi, koji žive
na svietu u kor'st kapitala u pro
past radničtva.
I* radirćka društva se moramo
organiz raiti. Si cialne listove pod
pomagati, jer samo u njima, čita
i uvi njih nadjemo ono. za čim sva
ko radničko srdee bije.
Soc:alnc novine podpomagati, to
je naša dužnost soc:alna. društva
osnivati, samo tako ćemo dočekat'
jedan prvi» mai. taj dan slobode,
bratstva, j-edivakosti, dan upisan
zlatnim s'ov'ma u socialnu povi
jest 1 Dokle braćo probudimo se!
Z. K. Sugar.
Glencoe. O.
OTVORENO PISMO "GLAS
SN'OBODI.
"Sovražnik obrekovanja — tako
glasi pseudonimu« pod pis jednog
Slovenca iz Pueblo, Colorado.
Taj dopisnik lista "Glas Svobo
de"-piše u istom dne 24. oktobera
t. g.. čiji dopis je objelodanjen 9.
novembra w br. 45. Isti "dopis u pr
vim redovima poč'nje napadati so
cija'.ni 'klitfb u Glencoe, O. i list
"Proletarec".
Piše 11 istom, da bi rado vidio
te ljudi i koje vrsti su isti socia'isti
u (ilencoe.
Drugi slovenski) brate! Vi ste
možda malo preveč um« čili Vaše
pero u tintarnicu te Vam je na pa
pir palo vi:c neg ste mislili? Ili
ste možda' previše govorili u koju
alkoholnu čašicu. Ako Vam je mi
lo. da nas st cial'ste 11 Glencoe vidi
te. nežalite truda, uputi te se nia'.o
do nas! I (ilencoe ne ćete naći
krasnih liote'a, lx>gatili zgrada i
finih ulica, no mislim to, šta je da
za Vašu osobu, će bit "dostatno
Ovdje naći ćete liudi od više na
rodnosti i) razni'h rasa. kao Sloven
ca, Talijana, Niemaca. Francuza,
mislim, da Kngleza ni netrefoam
spominjati. Ti svi ljudi žive 11 miru
i bratskoj »lozi radeći i mučeći sc
neumorno u Rudokopu. Ljudi, ko.
jima je organizacija na srdeu i 11
kojima bije pravo socialno srdee.
Kto brate Slovence, takve vrsti smo
mi socialisti u Glencoe.
Ni ovaj jnit nije prepušteno a d«*i
se uz napadaj nas ne napadne 1
drug Zavrtnik. Drug Zavertnik
meni je osobno nepoznat, no čita
jući više put njegove redlke, i ja
nvslim, da takvi redci mogu doći
samo od pravog social nag srdca.
Sodruga Zarvcrtnika narivljete do
brim prijateljem, župnika Sojarja
i njegov rad nazivljete klerikalnim.
A zašto ste ga denuncirali pred su
dom, da je anarhist, i da je urednik
anarhističkog lista? Čudno mi sc
vad'i, da jedan klerikalac može biti
urednik anarhističkog lista.
Ne znam, kako bi ja mogao dru
ga Zavrtnika imtenovati kleri'kal
cem, pošto misb'm, da on nije bio
prisutan i» Župnkovom po silu 11a
ime pri naručbi gumba za S. X.
P. J
Ja mislim, i uvjeren sam, da sit
to bili gosp. oko "(ilas Svobode',
da* li je to socijalno ili klerikalno?
Od čitate'ja, će koji da misli, da
sam ja ustao na obranu druga Za
vertnika, kao što je drug Slovenac
ustao na obranu Ci. S., 110, to mi
nije ni na kraj pameti palo, no sa
mo dadem odgovor bratu Sloven
cu iv Pueblo, Colo., koji se možda
smatra sretnim, da može kroz stup
ce kakovog lista socialne klubove.
Ne ta'ko, brate, Vi ste, mislim, rad
nik kao i ja, nemajte radnike i rad
n:čka udruženja psovati, jer time
sebi na obraz plujcte. Dobro znate,
da je naša dužnost agitirati 11 strne
no i pismeno razprostirati propa
gandu socializma med narodom.
\ i dobro znate, da ima ogromn:
broj radnika, osobito naših sloven
ski. k'iji neznaju, šta je soc:alizam,
da paće se nad njim zgražaju, a* to
zato, ier nisu podulćeni, jer im nije
jM)znat socialni cilj.
Pište, brate. neunf>rno ]>i*š:te.
ali za socijalizam; ja bh una'pred
još više vaših dopisa iz Pueblo. Co.,
rad čitao. No samo nek imaju dru
gi smisao.
I* radničke novine pišite i rad
nikom Vaše stupce posvečujte. pa
vid t čete. kolrko više čete s Vašim
radom radniku koristit neg dopisom
od 24. oki. t. g.
IUwlite pravi rat oboru i'k na so
cia'nom literarnom pol j in i Vaše
pero nek zadaje smrtne udarce ka
pitalistič.k j klas:. A mi čem© vas
nazvati onda pravim sccialistom —
dakle našim drugom.
Za danas dosta, tuču, da Vam
više dosatlujem te Vam želim lah
ku slatku noc! . . .
J. K. Sugar,
č. soc. kl., Glencoe, O.
Rite ka bits tihi.
[Konec 1
Da se bolje shvati ogorčenjie ru
skih boraca protiv carizma i njego
vih krvnika, mora se j>oznavati
muke, na koje su osu-djene njihove
žrtve. I* Londonu držao je jedno
predavanje ruski bjegunac i revo
lucionar St a rod vor sky, koji je 22
Igodine čamio u ruskoj, bastili, pe
tropaivlovskoj tamnici i staroj šved
skoj tvrdjavi Slusselburg nai ušću
Xevie. Medj'U prisutnima bio je :
princ Krapotkin. koji je izjavio, da
se ovaj mučenik još ne bi bio doka.
pao slobode, kad ne bi bilo sadaš
njeg revolucionarnog ponreta, koji
mu je otvorio vrata tamnice. Po
najprije je bio osudjen na smrt. no
|>oslije pomilovan n;r doživotnu ro
biju. No mjesto, da je bio otprem
ljen 1* Sibiriju, bio je zatvoren u
\J'etrc^ratchi Ćelija, u kojoj je ča
mio sai svojim drugovima, bila je
•ti:k do obale. Kod poplava zgrnulc
siv se onaino čitave čete štak( ra.
ijedna ženska uznikinja, koja je
još dojila dijete kad je bila osndje
na, bdila je danju i noću, ne bi li
očuvala dij-ete od toga, da joj ga
štakori ne požderu. Hrana je bila 1
nedostatna i nečista. U kruhu su '
»bili redovito pečeni žohari. Tko,bi
se potužio, bio b: bičevart. No naj- |
•vi'še je djelovao na živce uapšeni
tka nepresttani nadzor kroz vratna
curila. Jedan od uapšenika poludio
je nakon kratkog vremena, jer j-e,
ikako je sam govorio, osjećao, da
mu oči, koj«e su neprestano bile -unj
juprte, ispijaju mozak. Ne"ko se vri
jeme pred požudnim očima1 nadzor
nika sakrivao ^kutovima sobe,
poslije su ovi bili zazidani tako, da
je čitava- soba bila opet otvorena
upornim pogledima. Za prvih šest
igodina počiniše od 48 uznika njih
šestorica samoubojstvo, trojica su
od stražara bili ustrijeljeni u će
liji, trojica tumriješe kao ludjaci,
•a devetorica podlijegoše glađu. Po
ludjeli bili su zajedno zatvoreni sa
zdravi-ma, a on sam je bio u istoj
(ćeliji godinu i po s jednim pomah
nitalim ruskim plemićem. Tako šti
ti car svoje gospodstvo.
O RUSKIM "CRNIM ČE
TAMA".
"Novoje Vrcmja" bavi se sa ru
skim crnim četama i pripovijeda o
nji'hovu postanku. Dugo vremena
prije političke krize, koju dan-as
preživljuje Rusija, bilo je po svim
ruskim gradovima, pa i u Petro
gradu svake vrsti skitralaca, koji su
se bojali rada kao vrag krštene vo
de; podami piću živili su od milo
stinje i kradje. Mnogi od njih mo
gli su da bu<lu spašeni za društvo,
da ili se na vrijeme strpalo u po
pravilišta. No mjesto toga, ako bi
kada upali u šake redarstvu, ovo
bi ih jednostavno otpratilo izvan
grada, te ili onda jednostavno pre
pustilo njihovoj sudbini. A oni bi
se dakako za kratko povraćali na
trag, da eventualno i opet budu is
tjerani i da se opet povrate.
Kad su se političke prilike za
oštravale, vladi je trebalo "rodo
ljubili h manifestanta, a ta je pro
stota za to bila najzgodnija. Mje
sto, da ih progoni kao prije, redar
stvo je uzelo da ih miluje i da im
dijeli rakije, a do potrebe i nova.
ca. Ako je trebalo, da se diskredi
tira radnike kod kakovog štrajka,
ako je trebalo, da se zaplaši mirno
pučanstvo, da se priredi kakav po
grom, "crne čete" bilo su uvijek
spremne Njima se pridružio još
kojekakav izmet ljudskog društva,
a redarstvo ih je opskrbljivalo do
potrebe sa zastavama, znakovima,
a i oružjem.
No, poznavaoci ruskih prilika iz
riču bojazan, da ovakovo stanje ne
će vječno potrajati, da će za krat
ko doći vrijeme, kada će se ''crne
čete" okrenuti proti svojim dosa
dašnjim gospodiarima. A i što će
onda redarstvo?

xml | txt