OCR Interpretation


Proletarec. [volume] (Chicago, Ill.) 1906-19??, February 01, 1907, Image 3

Image and text provided by University of Illinois at Urbana-Champaign Library, Urbana, IL

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045377/1907-02-01/ed-1/seq-3/

What is OCR?


Thumbnail for 3

h stranke.
\ ;zvr>e valili odi* t "Jugosl. ste.
za cze \ Ameriki za leto n>o~ so
hili izvo'ieni sledeč sodrugi:
l'"r:u:k I 'odlipec, Chicago, pred
sednikom: Ig /.!em1>urger, (ilen
coe. < |x>'lprc(l>o(iii:k<)iiv: Anton
Prešeren. Chicago, blagajnikom:
John IVtrie, Chicag , koresip. t a j.:
I Sugar. (Ilencoe. ( podtaj.;
Frank Janeze. Chicago. zapisni
karjem : M. £ nek. Chicago, jxxl
z:tpis..
\ uredniški od^ck /.a glasilo >ta
voljena l'r. Petrič in Martin llans,
oba v ( hicagn.
\ upnnvniški odsek pa IV»tn. 'V
trio in John Kartcl. oba v C1 agu.
Vid zorni ki «> pa zvoljeni: los.
Ječme.r jak. Ig. Sttranh in Joe More.
vs: v Chicagn.
\ *e \ "/vez<»". kakor tudi vse
drnge. t. i. naročnina, dopisi i t. <1 .
naj -t na>tl:i'vlja direktno na "Prolc
tarca . 959 \Y. 21st P!., Chicago.

ju vrši njivom proccsu — u tome
:>e prelazu i sastoji đjalektika, koju
su Marks i Enge'.s kao materijalisti
nzajmili iz idealizma Hcgelova."'
Samokritikom današnjih društve
nih odnosa ja došlo se do zaključaka
znastvenog socijalizma o propasti
današnjeg dru.štVa, u kojem je pro
izvodnja komunistička, ali razdioba
proizvoda odgovara cdnošajima sit
ne proizvodnje, jx>d čijim je go
spodstvom plod ličnog rada privat
na svojina.
"Naučni temelji socijalizma pro
izlaze iz ove tri posljedice kapitali
stičkog razvoja: Prije svega: u sve
jačoj anarkiii kap:tali>tičk g go
sjKxlarstva ( \\ irtschatt). koja a
narkija čini neizbježnom jx>sljcdi
eom propast ovakovog gospular
stva. Drugo: u sve jačem pretvara
li j.u priKesa proizvodnje u društve
ni proces (VergcselschaftJivng), što
stvara p< zitivne temelje umjetnog
socijalnog u redjenja. 1 treće : u sve
jačoj sili i svijesti proletarijata, ko
ji stvara aktivnog faktora predsto
jećeg preobražaja."
Propast današnjeg društva uvje
tovana je već danas u njedrima nje
govim. Kao što je morala propasti
sitna proizvodnja pod udarcima
tvorničke prodwkcije. tako isto mo
ra i današnje kapitalističko društvo
propasti. Dok se na ime razdioba
proizvoda producentima ostala ista.
kao i u feudalnom društvu. Pri sve
jačem razvoj,u ovog društvenog ob
lika. pri sve jačem razvoju kapita
la. pestaje sve ticmogućnijim sam
opstanak ovakove razdiobe proiz
voda.
Društvo. koje so temelji na tako
v in kontrastima, mora tražiti jkv
moći u umjetnom održavanju. Da
našnjem društvu nestaje jiozitivnih
temelja njegovog opstanka, pak na
mjesto njih uvi ili umjetna jiomaga
'a. \o uporodo s tim napreduje :
»vijest o potrebi uništenja današ
nje društvenoj? u red jenja kod o
nili. koji tr današnjem društvu ni
šta ne posjeduju, do !i svoje radne
snage.
Nasuprot proletarijatu izlazi bur
žoazija kao branitelj današnjeg
društvenog oblika. Nekad je ist" ta
ko pred propašću feudalnog dru
štva izlazila crkva protiv prirodnih
nauka i njihovog branite! ii buržo
azije.
Socijalističko društveno gledište
s Marksovom nacionalnom ekono
mijom čsto je proletarska nauka.
No ne u tom smislu da znanost
može biti wojina ove ili one klase,
već zato. što je njenu točnost kadar
pojmiti jedino proletarijat, jer su
zaključci njezini protivni interesi
ma buržoazije.
U svoje se vrijeme feudalizam i
crkva istakoše kao najoštriji protiv
nik jačanju, i napredovanju prirod
nih nauka nazrijevala herezu, koju
je trebalo uništiti svim srcstvjria.
Kršćanska rellgifa. koja propovije
da ljubav prema bližnjemu, vodila
je zatočn'ke znanosti na lomače, po
što >u njenim interesima'bili opreč
ni argrmenti i otkr'ca nauke. Pri
rodna je nauka argumentima i svo
jim tumačenjem naravnih dogadja
ja izlsgala apsurdnost religijskih
'dogmi ii religijskog tumačenja. Na
uka je kršćanstvo izložila na sra
motište Po principu samoodržanja
i borbe za opstanak morala se boriti
i religija, pak je u toj borbi zabo
ravlja'.a i na kršćansko niilosrdje i
11a kršćanski dogmatički moral.
Buržoaz ji je bilo u interesu, da
promiče pr rodne nauke. Istraživa
nja prirodnih znanosti dopuštala su
upoznavanje prirodnih snaga, a ti
me se jjoboljšavala tehnika, uslijed
čega su životne potrebe postajale
sve jeftinije, vrijednost radne sna^e
sve manja, a stupanj izrabljivanja,
dakle relativna masa viška vrijed
ni sti sve veća.
Danas >e buržoazija- nalazi u i
stom jK>ložaju, kao nekad feudalno
društvo, sa >vojim predstavnikom
crkvom. Marksova nacionalna eko
!'«>mija izlazi - jjozitivnim argumen
ti ma o propasti današnjeg društva.
Kuržoaz'ja ne -mije da zagleda i"
društvene odn< se. jer :z njih samo
čita smrtnu omuIu. X« proletarijat
nema interesa, da skriva istimv o
današnjem društvu, t >n izlazi sa
svojom socijalističkom kritikom da
našnjeg društva, pak je prenra tome
i u stanju, da objektivno iznese te
čaj i proces društvenih jjojava. Pro
letarijat stupa ]>od zastavu soc ja
lizma, ne da otima rešt •. >to nije
njegovo, već da i*>tj>omogne pri
rodni proces stvari, da izvede sa
>t«> manje boli ono. >t<» nastupiti
mora. Socijalizam je danas nauka
proletarijata, ali on će biti : spas
čovječanstva
STRAS N( >1<T
t ijela iuim javnost. kako j> lai
čka. tak i nepolill'čka stoji j>od
dojmom edne tajanstveno afere,
jedna varalica uzima na sebe ime i
naslov carskog i kraljevskog dvor
skog savjetnika i vijećnika u mi
nistarstvu i zvani skill jxjslova. brzO
javlja r.ad5> >kupu, da do!az: u "po
vjerljivoj ' misiji u Zagreb. Na ko
! dvoru ga dočekiva nadbiskupska
kočija, odsjeda kao g >t nadbiskupa
u nadbskupskotn dvoru, ;>osjcćuje
kanonike, bana i — kud će suza.
veo na oko— dra 1*ranka; puna tri
dana prodaje masnu djakovačku
biskupsku stolieu. v<v 1 i > <lr. Fran
kom povjerljive i tajne konteren
c je. a nak n t ga nabravši se tisu
ća kruna odlaz: iz Zagreba, te se
izgubi na poštanskom kolodvoru,
dok ga konačno ne ulovi peštanska
polic:ja i dans sjedi u zagrebačkom
istražnom zatvoru.
Ovo je u kratko j r kazan doga
djaj. koji je ]K>tisnuo u kut zani
manje o sal:orsk:m raspravama, ko
ji je jednim udarcem osvojio paž
nju svog. — ne samo damaoeg
jjolitičkog sv:jeita. koji je jednim u
dareem pokazao -vnv onu gniusolni
i trulež, koja se zacarila u njedrima
idanas vladajučeg društva.
P»:skupska stolica u Ujakovu već
je dulje vremena upražnjena. Ona
don >i - lx»:n veoma tnasiu dohot
ke nasljednicima ajx>što;skim na
zemlji. 1>:-gate slavonske sume. j>o
Ija. livable, oranice, unosni crkveni
porezi stavljaju >e na neograničeno
raspolaganje jednom jedinom čo
vjeku. koji uz to uživa imunitet
pre l zemaljskim oblastima, kao za
stupni'k b žji n i zemlji Sasma je
na-ravn . da je me Iju crnoriscinta
nastala prn>va strka. k< će >e doče
pat: prije unosnog djakovačkog bi
skupskog sedla, ko će prije |>o<tati
n Slavonij'i vrhovni propovjednik
naivke onoga, koji je svoje vjeru ke
naučavao, da će priji- deva proći
kn»z igle no uho, nego li bogata^ u
kra-ljestv. nebesko; da onaj, koji
ima i'jvije « djece, treba da dade jed
r.u onome, koji je nema; ornoga, ko
j je propo\jedajuć svoju nauku
obila zo sela i gradove : golo
iglav. živući od siroma:ne milostinje
y š s'r ni >11 jih potlačeniiih ribara
i ostalih proK'taraca palestinskih.
1 ovoj lx>rh nasljenic1 Kristov:
na zemlji iu >tide se ni jednog ne
moralnog > res tla kao denuncijaci
je, ulagivanja, lcumjerja, podvala,
spletaka i I»dmići vanja. --- Znao
je to dobro varalica Strasnoff 'i on
•^0 u vuka u t r (iosjNodi:®v. da po
U re i odoffi' ovak«»vog života. I do
i>ta v dimo. kako >e r;,/ir kanon:ci.
prelu-ndari : dri®i "nadahnuti du
hom »veitini" utrknin, ko će koga
pred vara 1'com 1 x»' ic- ocrniti, okle
vetali : |xxlmetnnt'i n< gu, a ->am -g
''visokog <u>s|xBi n . p<fcmit:t: de
be!:m hiljadarkama kruna. (Gospoda
-n -e ivtrflivala. ko će prije kupiti
ui ">! u diak«>vaćku biskupiju, ko
'će se prije dočepati utftsnih zenia'j
«k li lpig diakovaćle b'iskup:ie.
pri ih )si.axo.
Mojim pažmiiniM
\ i leći. kak radu čtvo r /.nih na
rodnosti, k. p Niemci. Francuzi.
'IV.'iani. \merikanci ic razni ma
j h nar tla, agitira. organi/zna i raz
v'ia idoju »cijah/.ma. -amo nas
>' ver.sk'' radili-: još rite >a očiju
odtrii'ruo kopreni u >*.«11 o tamo.
('.« |>r<»g<.\la -vjctlo.
\ : »1«>vcn>k: radnik rez- a. <»<1
kak\ .• je k« rist: < »rgvnizacija i so
cial zam. Mr g <><1 njih će reći:
taja : <>nak«» t g neon doživet dog
zav' .'.a socijalizam.
\'a t« > r.csmiienio mi mislit, već
'mati ra-du. ka«> da će »litra da za
\la<la. ;er ak<» r.e '.oživimo mi. doži
vit će v.; :«»mo' \a>: <»tc: *a
dili sn vočkv. a ni-*u znali, boćeli
kai'a .ziv t p"'<1 njihov sadili
dakle za -\«»i r .1 /:i sv«»ju djecu.
Tako moruno nv radit, i mi
moram > radi; zi !«•!•:>» i:a\', i po
raš1 p«»:onv\o. ni nmnuin družumć
m 1»rt protiv 1>ozdušroiii dušma
ru kapitalu i ložrziji. koji nam s:c
di na vratu, ti ] d čijim jarmom
čamim vise stoljeća.
Dakle na noge. l>»rnio >«.- za slo
1 n»1 u. izbacimo sa svbe tai kap tal
stićki jaram, :zbav mo stoljetnog
rohstva.
Organzujiuo sv i -lagiiuo s*j u
socialistićke k'ub ve. držimo so po
slovice: "Som* m rastu malo stvari
a ne<l^ga <vo p kvari . jer samo
slog« »tn cento <!«•**i <I« • raseg žnxl je
li og cilja.
\eniojnv> 1»i k<> - efc Kab:janić
brijr.ć. I ion wood. \\ Ya.. koji je
naše sudrugove od < doncoc uapa .
ka ! snio bik preko l>ožićni praznika
tam na plesu. K ktikavec nev:<li
dalje . d nos«. remože svojom pa
mečoni doseči. zašto -c mi borimo,
već uviek prića patriotizam, te bra
neći popove i druge izjelice p'vce
radničke 1: r v i.
Pitam g s;». | lalvjanića. od ko
ga o:i živ: ako ro <> 1 radnika, da
Ti irje pustila or ma'o prostora
ti sal,»ni Dalmatian Croatian Inc.
Co.. gdje bi bio sada. b kn ka \ će.
organiziraj se. nemoj biti \iš(- skab
kao sto si sada. pa ćeš uv'det, što
je organizacija a ;t<» uvjek s tvo
jima iK>jx)Vima dodješ napreci, zašt
nisi <»st , tairiu u Hagu it Dalmaciji,
gdje ima mnogu pajx>va, pak od
njih živio, a ne si (Ionu ovdje «u>
Ameriku, da živš cod' kmkavnog nad
r/ka, i tla ]>od noge 'bacaš njegvu
organiznciju.
A zn;i\ št mi |>o|*»vi ? I'ojxni
sit ra 1 pičke iziel'ce hijene u sp -
dobi čovjeka, dosta si pinta cn«> pri
jx»vjed it od pripovjedaonicc, c. Iju
]x»m«»žite crkvu i naše 'deljele
trbu'he — kako koji maže, koji 50
n.. koji 20. koji 10. ;; koj«; novaca
nema. retka doti esc dirva il: zelja,
ali nismo nikad1 čule < vi propovjo
daoivce. p**mozimo našeg bližnjeg,
koji je li osk'U<l:ci te njegova obitelj
»umire <»d gladi. kako iogvv ima dost
11 našim krajevima, toga nismo čul*
a još manje smo čuli «k1 popa jaćtt
p 111 ći. već daj pa daj! £to još.
s\i \a podru živca. svako društvo
nia ^voga tajnika, blagajnika i ra
čur.ovodja. samo crkva nema toga.
tamo jest samo »p. on je tajnik.
<>n je blagajni'k : rnčunovodja, nje
gova ga kuharica kontrolira.
Dokle h! k- je su koristi nama
i>o|h>v:. <«1 nikakve već na štetu.
1'znimo rn prmjer lluksu. I'enzi
jat. M. Fabijnnić i više. koj; su svo
je sinove jHwlali 11 gimnaziju, da
nće za t> »pa. mladić: učili i uspje
va!i dobro, kako nam je |>oznaU>
>vim pazatiotn, 11 ali nak 11 1'
7. god., kad je njihov otac izpraz
nio kesi te sasma osiromašio, pro
fesori m igali, da ovi -a svim dobro
ii'spievaiu saće bolje neg sinovi lx>
gataša. obtnžiše ih za nekakvu ma
lenkost. u- utjeraše iz gimnazije:
icr su bi!' s:novi s:r< maka radnika,
sam da -iroiuak ostane uvjek sin*,
mak. a lx.gat mora da bude l>ogat i
p .metan, pa makar bio mator 111a
gar c. a siromak mudriji, pamet
nii". mora uvjeik. da je ntrag. I )o
k'e '• »le ]>0|*>vima. dole sa ka
nita'iom. "a-basso Pip liuirgeti kle
rikalac".
I* »kie udružujmo se!
Nemojmo bit b t kao mnogi. koji
mi kazaV, mi ćemo s vam i bit.
ka l bu le zavladao socijalizam, tu
da vas ne trebamo, jet kad bude sve
svršeno, onda će ]>opovi, kapitalisti
i cjeV bužoazija s nama b:t.
Ha ži\i radnička stvar, da živ:
soc: ializam!
X. J. Sabalič,
Glencoe, O

xml | txt