Proletarec. [volume], July 01, 1907, Page 2, Image 2

About Proletarec. [volume] (Chicago, Ill.) 1906-19??

Image provided by: University of Illinois at Urbana-Champaign Library, Urbana, IL

                
ZA K.OG IMATE GLASOVAT.
Iz talijanskog pohrvatio
*' N. J. Sabalic.
Nastavak.
Nije moguć. — Vama se čini, da
je ovo nemoguće, i <la to nikako ne.
može bit; prije se kazalo, <li« se
može napraviti, da kola idav fx-z da
nli konji ili volovi vuču, kazali ste,
da je to nemoguće; t>a zar .nemarno
<la<nas parostroj ; bi>!o ie kazano,
govorit ćemo u pet minuta iz Rima
ti Ameriku, kazali ste, da su to be
dastoće ; pa zar nemamo danas br
zojav, Ikiaizalo se, da će se moći »uist
meno R-uzgovarat s jednog grada u
drugi, sa prijateljem, kazali ste, da
je to ludost. |Ki zar .nemamo danas
telefon.
I" starodoba gosp. Vlastelini ku
|x>vaše i prodavaše radnike na trži
štu — robove, ubijalo ih se i vje
šalo bez ikakve parnice a linamiše se
travom, a i*rinci,pi i .njihove milje
nice ž više u najvećem dobni.
1 onda ljudstvo govoraše: tako
»ivjek bilo i oslat će tako.
Ali ljudi srćeni stavit će se slož
no pod crven 'barjak za slobodu kag
I'rance z i god. 178*). revolucija.
Da se ovo vrijeme poboljša, ovi
si o vama, jer kad dodie Čas, k»a<đ
će socijalisti svijega s/vijeta pitat
radavike: je li ste svi s nama. Ako
svi odgovorite sa "jest", socijali
zam je svršen.
Kad'no vrijeme. — Te li to pra
vedno. <]a jedan čovjek, jedna žena
stoji 10 do 13 sati na dan zatvoreni
u jednoj trnkuji, podvrženi odred
bama slični jednoj tamnici, nema
jnć skoro vremena ni pojest koma
dić kruha trudni mrtvi u većer, po
staj-u stari prije svog1 vremena.
Socijalisti hoće, da nitko dulje
neradi od osam sati 11a dan, ali bur.
žoarski poslanici neće o tom ništa
da cilju.
Uvjek se umnožava broj bczpo
S'leni radnika.
Promislite imalo; pričinja vam se
pravo, da jedna stnanka. koja nis
neradi a stoji dobro, l>ogati su. a
druga stranka mnogo pošteni rad
ni'ka i |x>lodje!ca, koji drugo ne pi
ta već za radnjav te je nemože naći.
Poslanici, koje šaljete u parlame
not, .na to ne misle.
Sa zakonom od 8 sati rada na
dan, kako socijalisti zahtijevaju,
gospodari bi morali uzet mnogo
brojnu osobnost, koja mnogo stoji.
Radnička plaća — vama, koji ste
svaki dan na pokušaju, jest bezko
ristno kazat. kako je radnička ruku
slabo providjena. Nakon dugotraj
nog rada radnik se nemože okrije
pi sa dobrom hranom i čašom do
brog vina, mora da- živi tijesno, jer
nemoae sa sVojom kukavnom pla
ćom. a to lnaca radnika u grob pri
je vremena.
Socijalisti arhtijcvaju, da nika
kav rad nebnde manje plaćan od
onoliko, koliko mu je treba. za ži
vet dostatno.
Hoćete ćuti jedna? drugu neprav
du ? Gospodari 11 tvornicama rad je
uzimaju ženske, zašto jer one izra
diujui posu ko i mužki a plaćaju se
snmo pol. Socijalisti hoće, da budu
plaće jednake. kako za mutžke, tato
i ženske, ako je poso jednaki.
Ali poslanici, koje ste dosad u
sabor poslali, neće o takovim zako
nima nis do. ouju.
Socijalisti bi htijeli, <fai zakon
zabrani primati na rad u tvornice i
druge teške radnje d'iecu isjxxl
•njekoie dolx* trodime. Oni žalost ni
siromašni mlađ ci rade više nego ili
^nagn- obnaša« ?xi dobit koru kruHia i
da mogli nešto jjomoei svojim otci
ma.
Socijalisti hoće, da se i ina svet
kovah za ix>činak nedclia.
(N»a®tavit će sc.)
TKO SI' SOC1TALNI DEMO
KRATI 1 Št() I lOĆE ?
A. Kollontaj.
Jedva je potrebno govoriti o to
i:ne, (kn je život svdkim iđlaiioiii te/.;
za one, koji ži.vii od isvoga rada, da
s jedne strane raste bijeda cjelo ga
m;.tnxki|, a s druge se uvolćčava ras
koš i bogatstvo one nekolicine, koji
gospotliari vlasništvom, kapitaOma
t vom ica ma, zemljištima, kuoi.um.
Magazi ni sui pnepumjoiv. robom, a
veći dio pnćar.tstva hodla gotovo 1^'z
obuće, u z'itni lx'z toplog odi jela.
I* bmšneni« 11 skladištima trune bra
na. a ljudi ivmiipu od glanli. Čitava
dvorišta do vrha su nupivnvna dr
vom. a u radr. kat nema ni cigle tro.
>cice, ('a ugrije svoju i>cć K< *1 vc
le-posjocDnrka leži na ugaru plodina
zeml \a, a seljačke obitelji nemaj u
•no) oc in u da j)os.iju žitak. 1 št<» du
lje, to gore. Tisuće i tisuće radni'ka
pogibaju («!' prekomjernog", cesto
škod'l jčvog rada, od nepovol jaii'h u
vjeta života. c* oni. kojima rade.
"gosi^nlair'i". .-nn«> j<»> više. nabija
ju svoje džo,m\v. Ma koliko se r
nik naprezao, na k< !;o <Iia« se }*>
inoću njegovih ruku -ivaraio 1> ~
gatstvo, to čitav prihod od' togoi ne
i ie r. juivn u kou >t. me u korist dru
štva, već u pr vatrri džep kapitalista.
A | ovrli toga do a/f još ćt ^li zašto,
ji i krize u proizv. <!.nji. Trgov-nta
se aaju.^tavlja. tvorn oe i tiai.lione se
zatvaraju, banke propada ju. Masa
rauiiogu narodni nalazi se bačena na
ulici, razaraju se mal tvorničari i
trgovci. Velik :m ka»p tali vt. ina n su
krize stmišne. (Xni xnadii u rezervi
kuitptal. pa ih owbmre • liinaio iiie
uzruvaju, ( >n» su kao staro lirašće
u suar/: ; ndutjaia je bivra, i*>lomi
qi s«it 110 (Prvijr. a velikani dobili su
t'ine tek \i>v- prostora. \<> 0 .ikako
najgore prolaze u vrijeme kriza
radnici, seljaci i mal<»obrti v* ci. Oni
gube i ono nia'o, što su imali. Krize
.»u puk neizbježni ]>ojavi, -dok po<to
ji suvremeni t. zv. trgovačka kapita
listički — pore*lak. Danas nitko ne
raspx red ju je koVko i kakovu n >bu
treba proizvesti, da bi svi umili i
•ništo nebi preostajalo. Svaki pod
uzetu pro .zvoct: 11:11 svoj strah i
rizri'ko brinući se o jednome: da rila
što više lagodnosti olx>gaćivati -c
što brže, nego dtugi. Cijena.1 neke
robi- skače, svi poduzetnici u toj
pn>izvn<li:i ji hrle jedan prod drugim,
da pmizvedai, što vise te robe. Nji
ma je teško da računaj u, hgoe iri >c
noći kupci za svu robu. I ako ima
robe u izobliu, dko ii ema tko da ga
kup', to cijene ptidajti. tražnja se
obustavlja, nastupa "kriza" ili "za
stoj". I ma koliko ljudstvo nnisto
jalo neće ono izbjeći krize, neće iz
bjeći prepun ja van ju tržišta) s ne
kom rolxmi kod .nedostatka iOii sku
IKiće dhmge robe jedlnako mvžir.e, dok
se proizvodnjom budu za 11 man za
priviaitnu 'korsl. dok nj< me ne bude
upravljali ssimo dlruštvo. d k cilj
proizvodnje Imide trgovina, a
težnja, dki se zadovolje jyotirebe na
roda. Nesavršeinost'i svih frckhtaijih
ttislova ne mogu, a da ne i*adnu u
oči. Već -davno sit ljoitM tnaž l. sre
st va. kako bi promijenila postojeći
jjorecte'k*, ki (ko Im uč-nilH aivot bolj ni
1 •raveđliijim. Svatko je predlagao
svo;e. Jtxfan je govorio: treba od
uzeti sve bogatstvo posjedu jućim
razrefl-mi : |*kII jcl'ti ih inod'ju bi
jedniike. No pokaziado se, <lhi je io
riješen je nepraktično. A : ir.ie govo
reći o t< me, (Pa bi k<xl ovakove dio
be. ka la .nt'|x>s;od'u juć h iunade sto
puta više o<! bogatah -svialkom poje
dinom Čovjeku pn pao samo meki ne.
znatni dti svega, bogatstva, samiaido
liat bila bi neprovod'iva. Kada bi se
dijelili pnavvdtujUk i.njero.n, jx«dno
jednome 1 ri cnogla pr:paisti' vama.
drugome tvorluičk. stroj, jednome
plug, drugome zemlja. Ljudi bi od
mah pr'starpili k ra/i njeni t. j. trgo
vHi. Svaki b .rtustojao tla pnođir.i sto
sk'rr,)lje. sa Što većom koriti. I "!e,
opet b iskrsnula lK^jivi'mikost. (>pet
bi u jodtaoga, koji je ixxhizetniji,
bilo inmitka, kapftala*. a n drugoga
ništa. <lo radnih rtu'ku.
Drugi su stavijial'.i sve nade u u>
jxrave države. Nt> lita klaiko da bi i
bi; zakona dobri, ipak ne b b::lo i
njihovih moći, da ulnl.šte liogatstvo
: siromaštvo. 1 )emo lomiti čuo dr/av
u re. lij en ;e trn* g • i hkMUva ž; vot.
Or.o st' tnMuije kao srestvt), kojw 11
hi sc mogla poslići b>! ;a bud'uć
r.ost. No dok je c jelo društvo jx»c.
jepano 11a dvije klase, na ix>sjedu'
jučc ili burzo«, te ivcpos jedujnće
"li pmet tree, dotle se ni'kakv "un za
looiiduinl neće odstrai.il'ti oi ;e ► ovo
zlo, >to caruje 11 našim dan ima.
li lo je napokon i trećih, koji su
prav iir.o shvaćal u čemu jc korjen
zla, ko ji sti govor li k o i soo .'alde
mo krati dtrna- , kako bi aato, <ia
iščezne bogatstvo i sira naštvo, da
se nitko nc može obogaćivati nm tiV
<lji raeul;:i, i ctei hc cijclo čovječanstvo
izbavi od gadi. kriza, besposlice 1
razaranja, trelxailo utlišbti privatno
vlasništvo, učiniti svu zumljiu, sve
ria»gum'lair.o lx>gatstvo, tvornicc,
magazine. rudViiikc itd. vlasništvom
društveivm. KaOa b se svatko mo
gao k« Ti štiti orirdjem, potrebnim
za njegov zaJ iat, 10 stnvcvi.ma, k:i
'a l>i ix>ljodjetač aio^ao i nati zem
lju, kojla nm je neophodno nužna,
tadkil se nebi ti ko koristio tudjini
rahlom i .nebi b io moirućc takovo
izrabl j-va-nio tivdjcga rada. takova
ekspi« r.itncrja. kakovu danas vidimo.
1' današnjem se svijetu u rukama
jednih nalaze kapital, tvori:".ice, ra
dione. zemljište t j. srest\a zni jwo
izvod'njir, aj Ojgr<r.n«na \eć na ina .--a.
1110 radiiu snagu. Da se uzmogne
ma kako mu dna go ;«*« »zi vjeti. j*!
trebno jc nuli li, a rabiti r.enia se 11a
čv:mi, ni - crime. 1 \>trcbno je ići k:\.
ptalstu — vlasniku i iznajmiti sc
za; rad. A što znači najiniti sc? To
znači prodati svoju rad'mi snagu,
svoje raid 11c ruke gospodaru za ta
kovu plaću, •da se bar od glatd'i 11c
m mre. (lospodOir pak kupujući rad
niu s-magai za gro se prViJjiuje ralni
kiai, Kllaj mu iznad1: robu za fornfce. I
što manje plaća gosjxxlar radlrOkii,
što ga vriše sati prinud jn.je da radu
tim je veći profit gos;*>:lan:n, tim
Ivržc ralste njegov kap'ta 1. Radn k
sc liori, no klapi ta. sta ne čini nika
kouh ccro rnoiitiija s "neposlušni
kom". Odmah s iirjime miz računa 1
joam jenjuje ga nov ni. Radništva,
što tnalži .posla, irrr.kk uvijek dV>
voilijno na tržištu.
1 jer nejednakost, eksploatacija
i t. d. postoje u«!jcd postojanja pri.
vaitnogia vlasništva, to jc, da so z -
vot ljudstva prom jeni u lx>lji. po
trebno prije svega* predati cijclo
zemljište, tvornice, rta<dronioe, kapi
tati z m(koi i>ri vatii'h viasmlika, tvor
mičara itcB. u mkc cijeloga društva
t. samih natdnika. Drugrmlai 11 ta
kovome <tništvu' nebi trebalo biti
m jesta. Xo ujedno s Ir.rue neće nov:
radbic biti najamni radilici kat) sa
('11. kojii prodavaii'ii svoju radni 11 sna
gitf, koji se stavljaju 11 ropstvo ka
pital'star. .nego će b ti slobodi:: i kao
•sada, koji j*rodtivajii svoju naidnu
miagu, koj»'. s*' stiatvliaju u ropstvo
kapitalistu, nejno će b'ti slobotdni
ra<ln:ci, gnadjr.ini, koji će trudeć" se
sami, slani jx>eet' raspolagati .s do
liveii'm Ijogintstvom i satni :no&
upravljati cijelir.11 /..vetom s.vojc do
imovine. IV'vnatno gospodarstvo '-.lio.
ra se zamijenit: općim ogromnim
.iraTodin'm gospodarstvom. (wovi.
in m tva za je-dliieko n, drugrirsko.il
na:hi. Samo on l'a, snlmo u takvOili
novom komun:stiekoin ili soCjali
-tičkoni svijetu 1:110c: će se ocfctrann
tr 1> jeda i glad1, koji nro zY'zi lie
odatle, sto noma kruha ili drugdi
neoplionPno nUžniih ž:vt>tni<li .nlaiiiif
11'ca za sve, već zato, što •dana« po
stoji: cijeli irttfcred ljuti': — zenvljo
v'lasnika. jx^Vuzetnika. trgovaca --
Ko11 so knr>ste noiro.lnom bijedo m
uvećavaju cijene, ako /'to nije ro
<1H<>. šaljuć tek neznatnu Hljegovu
ko'ioijiHi 11 mjesta', g*ljc vlada giad.
re 1)1 1: ga tamo uzinogli prodati
i^> što skuplju cijenu. Iščermit će
krize i besposl-'ce, koje su strašne
kako za radnike, tako i za sve "ina
V ljude", te koje je izazvco clnuiaš
nji način proizvodnje. Cer.uiu služi
cijela daina.šnja proizvodnja? Trgo.
vini. Svaki posjedhiik zeulje. tvor
ncar, svaki olvrtirk proizvodi pno
<lukt ne zni potrošnju. već m< pro'
daju. Svaki teža za korišću svoga
džepa, a ne za korišću dtruštva.
( V'.atV ovalcou?.« konikuretici iiai i ne
pr:jatcl'stvo mediji: ljutima., t* ko
nnroiist:čkom društvu neće hiti inje.
siaf.iT ko:ikurei::o" ji. ni trnoviti i, jer
lie lju'di proizvoditi ne za prodajU,
već za vlastitu potrošnju. Sve, št"
ćc biti proizvedeno. sniatrtat će
društvenim vi"isništvo»:n. Jedlan dno
bogastva. dob venog općim radom
upotrebi: će se za pokr će društve
nih potrelxa. a drugi će d'o radnici,
gradjiaini podijeliti med ju sobon jn)
< Drugarskom mjerlni i o]x;eni sj>o
razivmi. £to će lvti b~>gr.tijc ci je i:^
društvo. tvn će biti bolji život sva
kog |X5jedri nog ć'&na. lUuhići da ćc
raid b t za sve, to meće doći <k> toga.
dcu drug drugu otima komadić kru
hai. Svako, ko će rad'ti bit će ne sa
mo sit. obuven, odjeven, nego će >c
moći koristiti i sv m omm j*>god
nostima i radostima života, koje #u
<lanas pristupne sa,ino bognttašii.na
Samo se po sebi na'zuru je, da ćc
se svaki rad ud'esiti', da bmle što bo
lji i zdraviji, jer će raditi svi. te ne
će n'konie pa<st: u dro, da pncma^.ogo
rad'i. Tome će |*nnići i mašine, ko
je će se više raširiti, te unuka, po
tnioću koje će ojačati vitac-t čovjeka
nad prirodHm. S <:ščezavnfci»jern pr -
vatnoga vlasn'štMat išćeznm će i dio.
l\a ljudi ,ua klase: prosjaka t. j. r.n'
Štit oe se nejedtaaikost. Ostat će
samo neje!.:.llkost uma ili talenta i
ako će neko bt: poštivati u dru
štvu. to neće biti flato, jer jc mjegoy
otac bio bogat ili djed b:o plemić
već zato, jer su njegove zntsiuge ve.
like za društvo i za dirugove rad
nike.
Ni.n taj se način, eh se uiri'šte sve
savrcmemc nepravde i In jede, pred
lagali : i. dh se privatno vlasništvo
zaimiicni društvenim ili komunisti