Newspaper Page Text
Strana 2. Službeno glasilo .',r| Hrvatske Bratske -jednice fi* -f' a Amerid 1 «. Izlazi svake srijede. Izdaje ga I HRVATSKA 1 Film H. B. Zajednice I jftVATSKA Bratska Zajednica posjeduje jedan svoj film u bojama o čemu je bi bilo govora u ovom listu. Film je prvi put prikazivan u Chicagi po Središnjem Odboru naših odsjeka, gdje je naišao na dobar pri jem od publike, o čemu je takodjer bila riječ u "Zajedničaru". Takodjer je prikazivan pri koncu minule godine u velikoj našoj naseo bini u St. Louis, Mo. I tamo ga je prikazao Središnji Odbor odsjeka i gnijezda. Ove go dine imamo na dnevnom redu da ga pri kazuju pojedini naši odsjeci i ovo se pokaza lo nepraktično, naime, da ga u jednom mje stu gdje imade više odsjeka prikazuje samo jedan odsjek čime se može izazvati negodo vanje ostalih odsjeka. U suglasju toga naš Izvršni Odbor donio je važnu odluku. Prednost za film imadu Središnji naši Odbori, koji se sastoje od više odsjeka u svom mjestu i okolici. Oni ga prikazuju u ime sviju odsjeka i gnijezda. Drugo, gdje u mjestu i neposrednoj okolici postoji više odsjeka i gnijezda, prema odluci Izvršnog Odbora, zahtjeva se da svi ti odsjeci sa svo jim gnijezdima zajednički prikazuju film. Time će se izbjeći prigovoru i zavidnosti, a ujedno dati će se prilika da film vidi opšir niji broj publike. To je i svrha Zajednice, ne samo da pojedini odsjeci korist imadu od filma, a drugi ostaju po strani. Važno je, dakle, da ovo uvaže naši od sjeci i gdje postoji pogodnost i želja da se film prikaže, a gdje ne postoji Središnji Od bor tu treba da se organizuje zabavni od bor od sviju postojećih odsjeka u mjestu i u neposrednoj okolici sa upraviteljima gni jezda, pak da ga svi zajednički prikazuju. Prema ranijoj odluci Izvršnoga Odbora film treba da se nalazi pod upravom Upra vitelja našega odjela Prosvijete i Sporta, na ime, pod upravom brata Franka Braidica. ^buduće, dakle, tko želi da se informira o ti Hi ga želi dobiti za prikazivanje, re da se obrati na glavni ured Zajednice i na ime Upravitelja Franka Braidica. On vo di brigu o filmu i imade rekord gdje se na lazi i tko će ga sve prikazivati i pod kojim uvjetima. Zajednica ne računa nikakovu naplatu za film, to jest, daje ga odsjecima badava da se mogu služiti s njime, ali pod uvjeti ma i garancijom da će film nakon upotrebe biti odmah vraćen Upravitelju Prosvjete i Sporta. Ovaj film stoji novaca, a budući ne mamo nego samo jedan film i zato se traži da ga se čim prije vrati nakon uporabe da se može dati na raspolaganje drugima. Tako djer, kad se film šalje poštom treba ga o sigurati za najmanje $500. Ovo su uvjeti česa se trebamo držati. Nužno je potrebno da jedna osoba ili jed no odjeljenje vodi brigu o filmu, jer inače bi nastala zbrka, pak nitko ne bi znao gdje se nalazi i kuda se po redu ima slati. Medjutim, važno je znati i to kako se film može dobro prikazati, kakovi projektor treba za isti i da se nadje sposobnu osobu koja zna s filmom da rukovodi. To će biti posebno objašnjeno. Film nosi naslov "Ovo je vaša Hrvatska Bratska Zajednica" to je novo poduzeće Za jednice napravljeno u svrhu da se članstvo i naš narod upozna što bolje sa Zajednicom. Film je dobro napravljen i zaista služi svo joj svrsi, jer zorno prikazuje djelovanje Za jednice i njenog pomlađka i sve što se mo že učiniti kad je dobre volje i sprema kao kod našega velikoga odsjeka i gnijezda u Gary, Ind. Ujedno zorno prikazuje Dječji "Dom i djecu u njemu što je vrlo dirljivo. Takodjer prikazuje sva odjeljenja poslova nja Zajednice u njenom glavnom uredu. Sve je to dobro vidjeti i znati, a učinjen je tako i u bojama da ga publika zbilja voli vidjeti i da u tome uživa. Mnogi naši članovi nemaju pojma o dje lovanju Zajednice, o poslovanju u glavnom uredu i o svemu što predstavlja i čemu slu ži naš Dječji Dom. Rekosmo, posjedujemo samo jedan film, pa radi toga i njegove važnosti taj film tre ba čuvati i paziti da ga što veći broj član stva i našega naroda vidi i da može uživati u njemu. Naknadno i u skoroj budućnosti moguće napravimo još koji film, a dotle se možemo služiti sa ovim što imamo. Medjutim, važno je da se odsječni od bori strogo drže ovih odredbi pak će time pomoći upravi ne samo da film bude sa čuvan, već da ga možemo prikazati na što više mjesta i brojnijoj publici. Uvjereni smo da će naše članstvo ovo primiti razborito i takodjer sp svoje strane nastojati da bude u tome upravi Zajednice na ruku. Naš film treba da posluži najviše za ja čanje Zajednice u ovoj važnoj kampanji. 2AJEBNIČAK BRATSKA ZAJEDNICA THE Dopis) se nc vraćaju u nikojem slučaju. Šalju se na adresu: Svojevoljna dioba Hrvata PLUŽBENA statistika FNRJ pokazuje da Hrvata u zemlji nema ni četiri milijuna, naši pak ljudi nove emigracije ističu da ih ima šest milijuna. U kraljevskoj Jugoslaviji Velikosrbi su obično krivotvorili statistiku pučanstva na štetu Hrvata, da li se tako ra di u današnjoj Jugoslaviji mi neznamo, Ali mi o tome ovdje ne mislimo govoriti, već o jednoj drugoj velikoj rani Hrvata. Predpostavimo da Hrvata imade šest mi lijuna, kako jedni tvrde, to još pokazuje da su Hrvati maleni narod. Kad bi bili nacio nalno svijesni i složni ipak bi kao takovi nešto značili. Nažalost, toga medju njima neina. I kad bi brojili po onima kako se koji osjećaju zaista bi dobili porazni broj, kao da skoro Hrvata i nema, već na papiru. Uzmimo Dalmaciju, koja je zapravo koljevka hrvatstva gdje je osnovana prva i moćna hrvatska država, o kojoj pjesnici pjevaju da je ona biser u kruni Hrvatske, ali sami Dalmatinci propagiraju kao da oni nisu Hrvati nego samo Dalmatinci ili Jugo slaveni, o čemu na drugom mjestu govorimo. U doseljeništvu, Dalmatinci takodjer se ne osjećaju Hrvatima. Oni su Dalmatinci. U Kaliforniji imamo veliki broj starih do seljenika iz Dalmacije, medju njima uspješ nih i naprednih ljudi: vrijednih trgovaca, graditelja, voćara, vinogradara, a naročito su se pokazali u američkoj ribarskoj indu striji i t. d. Oni su, dakle, gospodarni, na predni i bistri ljudi, ali nama se čini da ipak nisu nacionalno svijesni, pak ih ima koji se prikazuju za Slavene i za Jugoslavene, dak le sve samo ne Hrvati. Idemo dalje: Ličani su Ličani, ali ipak i Hrvati. Dok Žumberčani se uopće ne o sjećaju Hrvatima. Oni su izričito Žumber čani, pak Jugoslaveni. Istrijaci su Istrijan ci, što da kažemo o Bosancima i Hercegov cima. Prema tome Hrvati'ostaju u okoIicrKar lovca, u Pokuplju, Posavini, Podravini i u Hrvatskom Zagorju, pak u Primroju i u Gorskom Kotaru u koliko nisu Jugoslaveni po osjećanju. Hrvati, dakle, dijele se na pokrajine i to skoro u najhrvatskijim zemljama. I kad uzmemo da su Hrvati još pred tisuću go dina imali svoju narodnu moćnu državu, svoj jezik i svoju književnost i narodnu kul turu, tek tada vidimo što je od narodne svijesti učinila tudjinska propaganda Beča i Pešte, Mlečana i Talijana, pak i kraljev ske Jugoslavije. Nijedan narod na svijetu nije ovako svo jevoljno pocijepan. Vidimo Slovenija je Slo venija, a Srbija Srbija. Slovenci su i u Ame rici Slovenci, kao Srbi što su Srbi i najprije Srbi i Slovenci. Kod Hrvata se smatra kao neka uvreda ili što još gore sramota ili po litička zagržljivost ako se prikazuje Hrvate za Hrvate što i jesu. Hrvatska Bratska Zajednica u stvari i po nazivu je hrvatska i matica hrvatstva u Americi, pa ipak i nju se čak i službeno prikazuje kao "jugoslavensku". Srbi imadu svoj Srpski Narodni Savez, Slovenci svoje Jednote. I to je svakako na svome mjestu i nitkč ne diže glas protiv toga. U Slovenskim Jednotama imade lijepi broj Hrvata, pak su Hrvati i vod je sloven skih odsjeka, a sigurno da ima i Srba. U Srpskom Narodnom Savezu ima vjerojatno Hrvata članova, a prije ih je bilo više dok se nije otišlo daleko u šovinizam. Ni Savezu niti Jednotama nitko nije spočitavao radi drugih narodnosti u njima da bi trebali u zeti jugoslavensku ideologiju. Kod Hrvatske Bratske Zajednice je po sve obratno. Nama se toliko spočitava, pak čak neki odsjeci rezolucije šalju da mi to bože raspirujemo mržnju izmedju Hrvata, Srba i Slovenaca time što govorimo da smo Hrvati i da je naša Zajednica hrvatska u stanova. Dapače, radi jugoslavenstva ili bo lje rekuć hrvatska protiv nas se vodi žučna podmukla propaganda i čak se radi na to me da se urednika skine s položaja, jer on tobože raspiruje mržnju protiv braće Srba, što nije istina, već radi toga što nekada u obrani hrvatstva kritikuje četnike i Velike Srbe, koji Hrvatima o glavi rade. To ne čine Srbi ili Slovenci protiv nas, već sami Hrvati radi svoga pretjeranog jugo slavenstva. Tko je prihvatio i želi promica ti jugoslavenstvo to je njegova stvar protiv čega mi nemamo ništa, a' ipak vjerujemo da bi svaki Hrvat najprije trebao biti Hrvat, kao i drugi narod, a potom što hoće. Navjeća je dakle tragedija Hrvata da su se izmedju sebe dijelili po raznim pokrajina ma kroz vjekove, a time, za volju svojih ne prijatelja, sami sebe slabili i onemogućivali da postanu jak i samostalan narod. "ZAJEDNIČAR" Hrvatska i srpska emigracija U Raićevoj knjizi "Hrvatska i Srbija" prikazana je zor no današnja situacija hrvatske i srpske emigracije. Iz tog se prikaza razabire, da su odnosi izmedju poratne hrvatske i srpske emigracije upravo neprijateljski. Srbi su podijelje ni na više skupina, od prilike isto onako, kako su se politič ki razilazili za vrijeme prve Jugoslavije. Tu su radikali, demokrati, zemljoradnici i socijalisti, kao glavne srpske po litičke skupine. Komuniste nef ubrajamo medju ove stranke, jer su oni, bilo da su Titovci, bilo kominformisti, svijet za sebe, koji ima svoje posebne ciljeve i posebne političke puteve. Uz gore navedene srpske stranke, postoje i ne ke skupine, kao srpski fa šisti, Ljotićevci, koji imaju svoje sjedište u Muenchenu, Bavarska zatim pariška sku pina oko "Naše Reči", u ko joj su mahom mladji ljudi, a koji su povezani s t. zv. Jugo slovenskim odborom u Lon donu, komu je predsjednik S o o a n o v a n o v i i v i predsjednik jugoslovenske Talijanski kolaborateri, t. zvani vojvode pop Momčilo Djuić i D. Jevdjević, su Foti ćevi ljudi. Ta su dva t. zv. vojvoda zavila u crno na de setke tisuća hrvatskih maj ki. Njihove su čete, oružane i plaćene od Talijana, klale muško i žensko, staro i mla do, čak u krajevima u koji ma nije nikad bilo ustaške vlasti. I takve ljude slave gotovo svi srpski politički prvaci u emigraciji! Sad ti srpski pr vaci rade, da se osnuje "Srp sko narodno predstavništvo u emigraciji". Ono bi trebalo o kupiti u prvom redu pred stavnike srpske crkve u emi graciji, Jugoslovenskog odbo ra u Londonu i Fotićevu sku pinu. To znači, da bi pred stavljalo najvažnije sr s k e emigrantske skupine. Program bi tog srpskog predstavništva bio: održanje Jugoslavije s time, da u njoj budu činile jednu je i n i u "sve srpske zemlje". To zna či, da bi ta jedinica obuhvati la ne samo Srbiju, već i Ma cedoniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, dobar dio Dal macije, Srijem te Liku, Kor dun i Baniju, pa čak i istoč nu Slavoniju! Velika je ve ćina tih Srba za uspostavu monarhije. U stvari bi dakle to bUa 1 Velika Srbija, veća i mnogo jača, nego je bila za vrijeme prve Jugoslavije i danas za Titova režima. Ono što bi o stalo od hrvatskih zemalja iz van srpske jedinice, bilo bi prisiljeno na veoma teško ži votarenje, podpuno ovisno od sile i nasilja srpskih politi čara. Da li će doći do osnivanja tog svesrpskog predstavniš tva, vidjet će se doskora. Idejnih razlika nema medju tim srpskim prvacima, jedino se ne slažu u metpdama. Ve će su zapreke medju njima osobne suprotnosti, koje su i vlade u emigraciji. Ovaj je|do sada spriječile, da se o gospodin, kad je osnovana snuje spomenuto predstavniš Banovina Hrvatska, izabran tvo. za predsjednika Srpskog klu- Obzirom na te ciljeve srp ba u Beogradu, koji je bio g^e poratne emigracije, vćć poveo strašnu hajku protiv prije dulje vremena sa sta- se sporazuma o Banovini Hrvat- novitih hrvatskih strana isti skoj, pa je veoma mnogo pri-j calo, da bi trebalo osnovati donio, da se još više zaoštre nešto kao sveopći hrvatski odnosi izmedju Hrvata i Sr-!narodni odbpr u emigraciji, ba, nego su ranije bili. U o vom odboru u Londonu nema Hrvata, ako se kao takvim smatra g. Većeslava Vildera* koji medjutim ne može govo riti u ime bilo koje hrvatske stranke ni skupine. to prije što i Slovenci imaju svoj opći narodni odbor, ko ji čine predstavnici slovenske klerikalne stranke, slovenske liberalne stranke i slovenskih socijalista, a komu je na če lu dr. Miho Krek. Hrvatska seljačka republikanska stran ka nije, medjutim, tog mišlje nja. Njeni prvaci vele, da stranka kao takva predstav lja hrvatski narod, koji joj je na svim izborima izmedju dva rata dao plebiscitarno po vjerenje, što je istina. Od drugih hrvatskih političkih skupina, koje bi mogle, ob zirom na svoju brojčanu sna gu, doći u obzir, jedino su bivši ustaše. Drugih hrvat skih poiltičkih skupina, izu zevši naravno komuniste, ne ma, koje bi po svom broju U južnoj Americi, zapravo u Argentini jedna se skupina Srba skuplja oko bivšeg pred sjednika vlade Milana Sto jadinovića, koga su Englezi za rata držali internirana na otoku Maurotiusu, jer su ga smatrali prijateljem nacistič ke Njemačke i fašističke Ita lije. Stojadinović se ističe kao radikal, što je i bio, te na vodi, da je on bio jedan od najmilijih Pašićevih učenika. Kao takav on drži tijesne ve ze sa radikalskom skupinom u Parizu, koju predstavlja StevanTTivun'ac. ~St5 jacftrro^i"^prefTJStavljale "iole zrttft n i u ćeva se skupina ističe u mrž nji protiv Hrvata, što dolazi do izražaja u njenom glasilu "Srpska Zastava", koji nosi kao lozinku: "Samo sloga Srbina spasava." Urednik je ovog lista neki Filipović, koji je za rata bio urednik beo gradskog "Signala", koji su financirali nacistički okupa tori. Mnogo se ovih dana komentiralo u emigrantskim krugovima, da je Tito amne stirao Stojadinovićeva brata, koji je za rata bio ravna telj beogradskog lista "Novo Vrijeme", koje je svojski ko laboriralo s okupatorom. Taj je Stojadinović bio prvo o sudjen na smrt, ali- mu je od mah kazna smanjena na de set godina zatvora, a sad je, eto, pušten iz zatvora! skupinu. HRSS pak ne će i ne može iz političkih razloga primiti suradnju bivših usta ša kao jedne političke skupi ne, ma kako se oni sada na zivali. To bi, misli se, šteto valo politički hrvatskoj stva ri. Kako bi, naime, odjeknu lo, kad bi se najednom našli u zajedničkom hrvatskom od boru bivši ustaški ministri, istaknuti propagandisti i dru gi visoki funkcioneri, pa bi oni sada trubili o demokraci ji, oslonu na zapadne vele sile i slično! To bi, očito, bi lo i smiješno i politički štet no. No, razumije se, treba luči ti bivše ustaške prvake i ma le ljude, koji se nisu ogriješi li o ništa težeg, već su iz rodoljublja pozdravili progla šenje samostalne hrvatske dr žave i za njen se opstanak borili i zalagali, uvjereni, da im je to narodna dužnost. U tom pogledu treba biti veo ma širokogrudan, to prije što srpski prvaci ne samo što ne osudjuju srpske kolabora tere i koljače, već eto slave i takve kao što su Djuić i Jevdjević, kojima su ruke do lakata okrvavljene nevinom hrvatskom krvi. Primanje medjutim tih hr vatskih emigranata u redove HRSS nije uslovljeno o snivanjem nekih općih hrvat skih narodnih odbora, a niti je to, kako smo gore spome nuli, politički oportuno. H. R. S. S. predstavlja doista sama po sebi opći hrvatski narod ni odbor u emigraciji. Tko pak doista želi raditi za hr vatsku stvar u vanjskom svi jetu, može a i da ne bude u nekom odboru odnosno stran ci. Možda bi oni hrvatski e migranti, koji bilo zbog ko jeg razloga ne će stupiti u organizacije HRSS, a nisu pripadali ustaškim vrhovima i nisu se bilo kojim svojim činom poiltički onemogućili u velikom zapadnom svijetu, mogli okupiti u jedno tijelo, te u općim narodnim pitanji ma koordinirati svoje djelo vanje s političkom aktivnoš ću HRSS. Vjerojatno je, da NASA NOVA KNJIGA ROMAN "BLJESCI U SUMRAK" Napisao: Rikard Nikolić "Ovaj roman ... nema dru ge svrhe nego da prikaže na še ljude i dogadjaje, što su sa ili bez njihovog izravnog sudjelovanja nastali i razvili se od početka jvog sudbo nosnog vijeka u svijetu i kod nas", piše u "Poruka či taocu" sam autor. "Roman 'Bljesci u Sumrak' napisan je za vrijeme prošlog rata. Što nije tada tiskan a ni po svr šetku rata do sada, o tome 'no comment'. To će pame tan čitalac sam razumjeti. A što uopće izlazi u javnost, i mam da zahvalim poduzet nom duhu i plemenitoj požrt vovnosti izdavača P. Stanko vića. ." Ukratko, dragi čitaoci, sta ri naš književnik Nikolić je u ovome romanu prikazao dio naše najnovije povijesti. Kra san jezik, majstorsko slika nje prilika i ljudi, napose iza prošlog svjetskog rata, do početka drugog svjetskog ra ta. Divno je prikazao i beo gradsku čaršiju, koja je 1918. godine postala gospodarom i Hrvatske. Svi ljubitelji lijepe književ nosti uživati će čitajući "Blje sci u Sumrak". Knjiga je to od 200 stranica. Da doživi što veću prodaju, izdavač je i sa da, kad je cijena tisku vrlo velika, odlučio, da je prodaje za $1.50 komad. Od čiste za rade ići će pomoć tom našem starom piscu, koji već par go dina živi u tudjini i odakle mi je poslao svoj rukopis. Boljeg dara za sebe i prija telja odnosno prijateljicu je dva se može zamisliti od ro mana "Bljesci u Sumrak". Naručite odmah, da pomog nete time izdavača i pisca. Unapred hvala. Naručuje se od izdavača: Petar Stanković, 295 Market Ave., Winnipeg, Man., Can. Cijena je romanu samo $1.50. Za Sjedinjene Države ista ser knjiga nrože đobi'ti koTu rednika "Zajedničara" i kod Mr. George Šimunović, 5645 Carnegie St., Pittsburgh 1, Pa., uz istu cijenu. 1,000 soba Nova Gradiška. Novo gradiška tvornica pokuć v a "Stjepan Sekulić" izvozi od 1951. namještaj u Englesku. Sada se za Englesku izradju je namještaj posebnog tipa, prema želji tamošnjih kupa ca. U idućoj godini izvest će se u Englesku više od 1,000 kompletnih spavaćih soba. Dobar plasman je ova tvor nica postigla i u Americi, a sad se radi na uspostavlja nju trgovačkih veza s nekim zemljama na Bliskom Istoku. Teškoća je jedino u prijevozu proizvoda, jer poduzeće vrlo teško dobiva vagone. Tvor nica je dosad izlagala na saj movima u Zagrebu, Osijeku i Trstu. U idućoj godini će se povećati asortiman, a u pla nu je da se izradi više od 5,000 kompletnih soba. Dok je prije nekoliko godina tvor nica izradjivala samo tri tipa soba, danas ih serijskom pro izvodnjom izradjuje 18. bi ovakva suradnja koristila općoj hrvatskoj stvari, a ne bi unosila zabunu i nepovje renje medju iseljenim Hrvati ma. Svakako je, mislimo, vri jeme, da se mnoge pozitivne hrvatske snage, koje do sada nisu došle do izražaja ili se njihovo djelovanje nije osje tilo onako snažno i blagotvor no, kako je trebalo, ožive po litički. Ne smije se zaboravi ti, da je hrvatski narod u vr lo teškom stanju, te da bi moglo biti od nedoglednih po sljedica, ako ga daljni razvoj medjunarodnih dogadjaja za tekne nespremna, da po svo jem najboljem umjeću i po svojim politički živim snaga ma dočeka novu situaciju. S toga se ne smije mimoići ni koga, koji je vrijedan i ko ji zbog svojeg ratnog djelo vanja nije politički onemogu ćen. Hrvatska treba sve svo je dobre i razumne sinove. Od Glavnog Predsjednika DINKO MOROVM: Priredjivački odbor, u kojem su saradjivali predstav nici deset naših odsjeka i gnijezda, kao i predstavnici mno gih drugih dobrotvornih i kulturnih ustanova u Cleveland*!, mogu se punim pravom ponositi, da su jedno narodno djelo uspješno izvršili. Sama činjenica, da je na koncertu poslije podne i na plesu u večer učestvovalo oko dvije tisuće našeg svijeta, najbolji je dokaz, koliko naš narod u Clevelandu i okolici poštuje Johna Bireka i cijeni njegov rodoljubni i kul turni rad. Ja držim, da nema našeg pojedinca niti organizacije u Clevelandu, koja bi mogla danas ovako lijep broj našeg svijeta sakupiti na jednu proslavu ovakove vrsti. To je bilo moguće pred dvadeset, trideset godina, kad je naš svijet živio više zajedno, društveno, no danas, kad je rastrešen kad se naročito naši mladji redovito vrlo malo zanimaju za naše narodne pothvate i ustanove, jedna ovakova uspješna priredba jest velika rijetkost. Zaslužuje naročitu pohvalu baš činjenica kod ove pro slave u Clevelandu, da je naš mladji svijet uzeo tako jakog udjela u samom programu i da je takodjer naša omladina bila zastupana u vrlo lijepom broju i na koncertu. posli je podne, kao i na plesu u večer. Učesnici u samom programu bili su takodjer zanešeni valom oduševljena od samog početka i svaki nastup bio je odraz nekog posebnog zanosa, koji je vladao za vrijeme cijelog programa. Od vremena, kad je počasni predsjedatelj, naš starina, narodnjak Franjo Masokato, održao pozdravnu riječ, pa sve do zaključne pjesme "God Bless America", skoro tri sata kasnije, bili smo svjedoci tolikog narodnog oduševljenja, da je teško opisati pojedine nastupe raznih zborova, pjevačkih, tamburaških, pa kolo grupa i solista, nego reći poput na* ših Amerikanaca, "Well done!" Drago nam je, da smo po prvi put slušali muški pje vački zbor "Ante Starčević". Veselilo nas je vidjeti i slu šati našu tamburašku orkestru "Biser" iz Conway, Pa., a za tamburaške zborove "Slobodu" iz East Pittsburgha i braće Kapudžija iz East Chicago možemo slobodno reći, da su bili izvrsni, kao uvijek. Na koncertu su pjevali poznatom vještinom naši pje vački zborovi "Slavulj" i "Abrašević" iz Clevelanda, a kolo "Slavulj" i kolo "Aces" takodjer iz Clevelanda, otplesali su nekoliko naših narodnih kola vrlo živahno i spremno. Uživali smo u pjesmi dueta Johna i Ann Perenčević, kao i u solistima brata i sestre Telisman. Direktor cijelog programa, gosp. Sam Klanac, pokazao se je na dostojnoj visini uloge, koju je ovakova priredba tražila. ,," Svečar John ci rek, skroman kao uvijek, Selio ruku svima i svakomu i nastojao da se sa svakim pozdravi i porazgovori. Darovao je posebno trofeje za najljepšu na rodnu nošnju za odrasle i za djecu, a takodjer jednu trofeju ženi, koja je ispekla najbolje i najviše kolače za ovu sve? čanost. Meni i mojoj supruzi, kao i bratu Michael Grashi, upra vitelju Pomlatka Hrvatske Bratske Zajednice, koji nas je pratio, nije bilo moguće ostati do kasno u noć, jer je sniježi lo i čekao nas je put sa automobilom u Pittsburgh, pa nam ni su poznata za sada imena pobjednika ovih naročitih trofeja. Na povratku kući veseli i zadovoljni, razgovarali smo o proslavi i o mnoštvu svijeta,- pa smo došli do jednodušnog zaključka, da jj ova ospia godišnjica Hrvatskog Radio Sa ta u Clevelandu zbilja nešto najljepšeg i najvećeg, što smo ikada u Clevelandu vidjeli. Svima učesnicima u programu neka služi na čast, ft Johnu Bireku i ovim putem naše najljepše želje, da pro slijedi još mnogo godina u narodnom radu širenjem naše hrvatske pjesme, hrvatske tamburice i hrvatske riječi pre ko Hrvatskog Radio Sata u Clevelandu. Čestitamo! 20. siječnja 1954. V. I. MAND&H Predsjednik JEDNA LIJEPA PROSLAVA U CLEVELAND!! i U nedjelju na 10. januara, u Slovenskom Narodnom Domu u Clevelandu, održana je jedna vrlo uspješna narod na svečanost vrijedna spomena i pohvale. Toga dana na ime poslije podne i u večer održana je proslava sa koncer tom poslije podne i zabavom i plesojn u večer u počast osme godišnjice upravitelja i proizvadjača Hrvatskog Radio Sata u Clevelandu, gospodina i brata Johna Bireka, člana odsje ka broj 14 H. B. Zajednice. V A S K A OSKARU DAVICU ZA PJESMU "SRBIJA" ČITAJ, dragi daleki druže, retke ove proste, crna slagarska slova, stihove satkane danas od slave prošlosti i tuge bratske ti nacije, satkane za tebe i za nas. Pročitaj, daleki druže. Ova mala slagarska slova pričaju povijest Kroacije. Patnja, ropstvo i patnja. Tatari, German, Pešta i Rim. Sloboda: tlapnja, vječna* tlapnja. Vješala, spaljena sela, zgarišta dim orhestralna su bujica ove uvertire pisane u stilu stare i nove manire. Hrvatska, Hrvatska, zemljo moja, pjesmo mladosti moje, moj živote, djetinja prva suzo, radosti moja, Hrvatska zemljo, puna tuge i slave, stojim pred poviješću tvojom otkrite glave. U stihove ću satkat prošlost tvoju, sve tvoje patnje i svu tvoju slavu: nepoznat pjesnik to saginje glavu i pjesmom ljubi domovinu svoju. Čitaj, dragi daleki druže, retke ove proste, crna slagarska slova, stihove satkane danas od slave prošlosti i tuge bratske ti nacije satkane za tebe i za nas. Pročitaj, daleki druže, ova mala slagarska slova pričaju povijest Kroacije: a ti ih čitaj, druže, srca čisti, u njima ljubav i za tebe blista. (Ulomak lz po»m«) \n\n ISNT&KJDĐ AS SECOND-CLASS MATTER AUGUST 6, 1938, AT THE POST OFFICE AT PITTSBURGH, PA., UNDER Official Organ of the Croatian Fraternal Union of America Published every Wednesday by the CROATIAN FRATERNAL UNION ACT OF AUGUST 24, 1912. Philip Vukelich, Editor of 'Zajedničar" 5«4l FORBES STREET Phones: SC 1-1470 riC 1-4471 PITTSBURGH 13, PA.