OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, January 20, 1954, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1954-01-20/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana 2.
Službeno glasilo
.',r| Hrvatske Bratske -jednice
fi*
-f'
a Amerid
1 «. Izlazi svake srijede. Izdaje ga
I HRVATSKA
1 Film H. B. Zajednice
I jftVATSKA Bratska Zajednica posjeduje
jedan svoj film u bojama o čemu je bi
bilo govora u ovom listu. Film je prvi put
prikazivan u Chicagi po Središnjem Odboru
naših odsjeka, gdje je naišao na dobar pri
jem od publike, o čemu je takodjer bila riječ
u "Zajedničaru". Takodjer je prikazivan pri
koncu minule godine u velikoj našoj naseo
bini u St. Louis, Mo. I tamo ga je prikazao
Središnji Odbor odsjeka i gnijezda. Ove go
dine imamo na dnevnom redu da ga pri
kazuju pojedini naši odsjeci i ovo se pokaza
lo nepraktično, naime, da ga u jednom mje
stu gdje imade više odsjeka prikazuje samo
jedan odsjek čime se može izazvati negodo
vanje ostalih odsjeka. U suglasju toga naš
Izvršni Odbor donio je važnu odluku.
Prednost za film imadu Središnji naši
Odbori, koji se sastoje od više odsjeka u
svom mjestu i okolici. Oni ga prikazuju u
ime sviju odsjeka i gnijezda. Drugo, gdje
u mjestu i neposrednoj okolici postoji više
odsjeka i gnijezda, prema odluci Izvršnog
Odbora, zahtjeva se da svi ti odsjeci sa svo
jim gnijezdima zajednički prikazuju film.
Time će se izbjeći prigovoru i zavidnosti, a
ujedno dati će se prilika da film vidi opšir
niji broj publike. To je i svrha Zajednice,
ne samo da pojedini odsjeci korist imadu od
filma, a drugi ostaju po strani.
Važno je, dakle, da ovo uvaže naši od
sjeci i gdje postoji pogodnost i želja da se
film prikaže, a gdje ne postoji Središnji Od
bor tu treba da se organizuje zabavni od
bor od sviju postojećih odsjeka u mjestu i
u neposrednoj okolici sa upraviteljima gni
jezda, pak da ga svi zajednički prikazuju.
Prema ranijoj odluci Izvršnoga Odbora
film treba da se nalazi pod upravom Upra
vitelja našega odjela Prosvijete i Sporta, na
ime, pod upravom brata Franka Braidica.
^buduće, dakle, tko želi da se informira o
ti Hi ga želi dobiti za prikazivanje, re
da se obrati na glavni ured Zajednice i
na ime Upravitelja Franka Braidica. On vo
di brigu o filmu i imade rekord gdje se na
lazi i tko će ga sve prikazivati i pod kojim
uvjetima.
Zajednica ne računa nikakovu naplatu
za film, to jest, daje ga odsjecima badava
da se mogu služiti s njime, ali pod uvjeti
ma i garancijom da će film nakon upotrebe
biti odmah vraćen Upravitelju Prosvjete i
Sporta. Ovaj film stoji novaca, a budući ne
mamo nego samo jedan film i zato se traži
da ga se čim prije vrati nakon uporabe da
se može dati na raspolaganje drugima. Tako
djer, kad se film šalje poštom treba ga o
sigurati za najmanje $500. Ovo su uvjeti
česa se trebamo držati.
Nužno je potrebno da jedna osoba ili jed
no odjeljenje vodi brigu o filmu, jer inače
bi nastala zbrka, pak nitko ne bi znao gdje
se nalazi i kuda se po redu ima slati.
Medjutim, važno je znati i to kako se
film može dobro prikazati, kakovi projektor
treba za isti i da se nadje sposobnu osobu
koja zna s filmom da rukovodi. To će biti
posebno objašnjeno.
Film nosi naslov "Ovo je vaša Hrvatska
Bratska Zajednica" to je novo poduzeće Za
jednice napravljeno u svrhu da se članstvo
i naš narod upozna što bolje sa Zajednicom.
Film je dobro napravljen i zaista služi svo
joj svrsi, jer zorno prikazuje djelovanje Za
jednice i njenog pomlađka i sve što se mo
že učiniti kad je dobre volje i sprema kao
kod našega velikoga odsjeka i gnijezda u
Gary, Ind. Ujedno zorno prikazuje Dječji
"Dom i djecu u njemu što je vrlo dirljivo.
Takodjer prikazuje sva odjeljenja poslova
nja Zajednice u njenom glavnom uredu. Sve
je to dobro vidjeti i znati, a učinjen je tako
i u bojama da ga publika zbilja voli vidjeti
i da u tome uživa.
Mnogi naši članovi nemaju pojma o dje
lovanju Zajednice, o poslovanju u glavnom
uredu i o svemu što predstavlja i čemu slu
ži naš Dječji Dom.
Rekosmo, posjedujemo samo jedan film,
pa radi toga i njegove važnosti taj film tre
ba čuvati i paziti da ga što veći broj član
stva i našega naroda vidi i da može uživati
u njemu. Naknadno i u skoroj budućnosti
moguće napravimo još koji film, a dotle se
možemo služiti sa ovim što imamo.
Medjutim, važno je da se odsječni od
bori strogo drže ovih odredbi pak će time
pomoći upravi ne samo da film bude sa
čuvan, već da ga možemo prikazati na što
više mjesta i brojnijoj publici. Uvjereni smo
da će naše članstvo ovo primiti razborito i
takodjer sp svoje strane nastojati da bude
u tome upravi Zajednice na ruku.
Naš film treba da posluži najviše za ja
čanje Zajednice u ovoj važnoj kampanji.
2AJEBNIČAK
BRATSKA ZAJEDNICA
THE
Dopis) se nc vraćaju u nikojem slučaju. Šalju se na adresu:
Svojevoljna dioba Hrvata
PLUŽBENA statistika FNRJ pokazuje da
Hrvata u zemlji nema ni četiri milijuna,
naši pak ljudi nove emigracije ističu da ih
ima šest milijuna. U kraljevskoj Jugoslaviji
Velikosrbi su obično krivotvorili statistiku
pučanstva na štetu Hrvata, da li se tako ra
di u današnjoj Jugoslaviji mi neznamo, Ali
mi o tome ovdje ne mislimo govoriti, već o
jednoj drugoj velikoj rani Hrvata.
Predpostavimo da Hrvata imade šest mi
lijuna, kako jedni tvrde, to još pokazuje da
su Hrvati maleni narod. Kad bi bili nacio
nalno svijesni i složni ipak bi kao takovi
nešto značili. Nažalost, toga medju njima
neina. I kad bi brojili po onima kako se
koji osjećaju zaista bi dobili porazni broj,
kao da skoro Hrvata i nema, već na papiru.
Uzmimo Dalmaciju, koja je zapravo
koljevka hrvatstva gdje je osnovana prva
i moćna hrvatska država, o kojoj pjesnici
pjevaju da je ona biser u kruni Hrvatske,
ali sami Dalmatinci propagiraju kao da oni
nisu Hrvati nego samo Dalmatinci ili Jugo
slaveni, o čemu na drugom mjestu govorimo.
U doseljeništvu, Dalmatinci takodjer se
ne osjećaju Hrvatima. Oni su Dalmatinci.
U Kaliforniji imamo veliki broj starih do
seljenika iz Dalmacije, medju njima uspješ
nih i naprednih ljudi: vrijednih trgovaca,
graditelja, voćara, vinogradara, a naročito
su se pokazali u američkoj ribarskoj indu
striji i t. d. Oni su, dakle, gospodarni, na
predni i bistri ljudi, ali nama se čini da ipak
nisu nacionalno svijesni, pak ih ima koji se
prikazuju za Slavene i za Jugoslavene, dak
le sve samo ne Hrvati.
Idemo dalje: Ličani su Ličani, ali ipak
i Hrvati. Dok Žumberčani se uopće ne o
sjećaju Hrvatima. Oni su izričito Žumber
čani, pak Jugoslaveni. Istrijaci su Istrijan
ci, što da kažemo o Bosancima i Hercegov
cima.
Prema tome Hrvati'ostaju u okoIicrKar
lovca, u Pokuplju, Posavini, Podravini i u
Hrvatskom Zagorju, pak u Primroju i u
Gorskom Kotaru u koliko nisu Jugoslaveni
po osjećanju.
Hrvati, dakle, dijele se na pokrajine i
to skoro u najhrvatskijim zemljama. I kad
uzmemo da su Hrvati još pred tisuću go
dina imali svoju narodnu moćnu državu,
svoj jezik i svoju književnost i narodnu kul
turu, tek tada vidimo što je od narodne
svijesti učinila tudjinska propaganda Beča
i Pešte, Mlečana i Talijana, pak i kraljev
ske Jugoslavije.
Nijedan narod na svijetu nije ovako svo
jevoljno pocijepan. Vidimo Slovenija je Slo
venija, a Srbija Srbija. Slovenci su i u Ame
rici Slovenci, kao Srbi što su Srbi i najprije
Srbi i Slovenci. Kod Hrvata se smatra kao
neka uvreda ili što još gore sramota ili po
litička zagržljivost ako se prikazuje Hrvate
za Hrvate što i jesu.
Hrvatska Bratska Zajednica u stvari i
po nazivu je hrvatska i matica hrvatstva u
Americi, pa ipak i nju se čak i službeno
prikazuje kao "jugoslavensku". Srbi imadu
svoj Srpski Narodni Savez, Slovenci svoje
Jednote. I to je svakako na svome mjestu
i nitkč ne diže glas protiv toga.
U Slovenskim Jednotama imade lijepi
broj Hrvata, pak su Hrvati i vod je sloven
skih odsjeka, a sigurno da ima i Srba. U
Srpskom Narodnom Savezu ima vjerojatno
Hrvata članova, a prije ih je bilo više dok
se nije otišlo daleko u šovinizam. Ni Savezu
niti Jednotama nitko nije spočitavao radi
drugih narodnosti u njima da bi trebali u
zeti jugoslavensku ideologiju.
Kod Hrvatske Bratske Zajednice je po
sve obratno. Nama se toliko spočitava, pak
čak neki odsjeci rezolucije šalju da mi to
bože raspirujemo mržnju izmedju Hrvata,
Srba i Slovenaca time što govorimo da smo
Hrvati i da je naša Zajednica hrvatska u
stanova. Dapače, radi jugoslavenstva ili bo
lje rekuć hrvatska protiv nas se vodi žučna
podmukla propaganda i čak se radi na to
me da se urednika skine s položaja, jer on
tobože raspiruje mržnju protiv braće Srba,
što nije istina, već radi toga što nekada u
obrani hrvatstva kritikuje četnike i Velike
Srbe, koji Hrvatima o glavi rade.
To ne čine Srbi ili Slovenci protiv nas,
već sami Hrvati radi svoga pretjeranog jugo
slavenstva. Tko je prihvatio i želi promica
ti jugoslavenstvo to je njegova stvar protiv
čega mi nemamo ništa, a' ipak vjerujemo da
bi svaki Hrvat najprije trebao biti Hrvat,
kao i drugi narod, a potom što hoće.
Navjeća je dakle tragedija Hrvata da su
se izmedju sebe dijelili po raznim pokrajina
ma kroz vjekove, a time, za volju svojih ne
prijatelja, sami sebe slabili i onemogućivali
da postanu jak i samostalan narod.
"ZAJEDNIČAR"
Hrvatska i srpska emigracija
U Raićevoj knjizi "Hrvatska i Srbija" prikazana je zor
no današnja situacija hrvatske i srpske emigracije. Iz tog
se prikaza razabire, da su odnosi izmedju poratne hrvatske
i srpske emigracije upravo neprijateljski. Srbi su podijelje
ni na više skupina, od prilike isto onako, kako su se politič
ki razilazili za vrijeme prve Jugoslavije. Tu su radikali,
demokrati, zemljoradnici i socijalisti, kao glavne srpske po
litičke skupine. Komuniste nef
ubrajamo medju ove stranke,
jer su oni, bilo da su Titovci,
bilo kominformisti, svijet za
sebe, koji ima svoje posebne
ciljeve i posebne političke
puteve. Uz gore navedene
srpske stranke, postoje i ne
ke skupine, kao srpski fa
šisti, Ljotićevci, koji imaju
svoje sjedište u Muenchenu,
Bavarska zatim pariška sku
pina oko "Naše Reči", u ko
joj su mahom mladji ljudi, a
koji su povezani s t. zv. Jugo
slovenskim odborom u Lon
donu, komu je predsjednik
S o o a n o v a n o v i i v i
predsjednik jugoslovenske
Talijanski kolaborateri, t.
zvani vojvode pop Momčilo
Djuić i D. Jevdjević, su Foti
ćevi ljudi. Ta su dva t. zv.
vojvoda zavila u crno na de
setke tisuća hrvatskih maj
ki. Njihove su čete, oružane
i plaćene od Talijana, klale
muško i žensko, staro i mla
do, čak u krajevima u koji
ma nije nikad bilo ustaške
vlasti.
I takve ljude slave gotovo
svi srpski politički prvaci u
emigraciji! Sad ti srpski pr
vaci rade, da se osnuje "Srp
sko narodno predstavništvo u
emigraciji". Ono bi trebalo o
kupiti u prvom redu pred
stavnike srpske crkve u emi
graciji, Jugoslovenskog odbo
ra u Londonu i Fotićevu sku
pinu. To znači, da bi pred
stavljalo najvažnije sr s k e
emigrantske skupine.
Program bi tog srpskog
predstavništva bio: održanje
Jugoslavije s time, da u njoj
budu činile jednu je i n i u
"sve srpske zemlje". To zna
či, da bi ta jedinica obuhvati
la ne samo Srbiju, već i Ma
cedoniju, Crnu Goru, Bosnu
i Hercegovinu, dobar dio Dal
macije, Srijem te Liku, Kor
dun i Baniju, pa čak i istoč
nu Slavoniju! Velika je ve
ćina tih Srba za uspostavu
monarhije.
U stvari bi dakle to bUa
1
Velika Srbija, veća i mnogo
jača, nego je bila za vrijeme
prve Jugoslavije i danas za
Titova režima. Ono što bi o
stalo od hrvatskih zemalja iz
van srpske jedinice, bilo bi
prisiljeno na veoma teško ži
votarenje, podpuno ovisno od
sile i nasilja srpskih politi
čara.
Da li će doći do osnivanja
tog svesrpskog predstavniš
tva, vidjet će se doskora.
Idejnih razlika nema medju
tim srpskim prvacima, jedino
se ne slažu u metpdama. Ve
će su zapreke medju njima
osobne suprotnosti, koje su i
vlade u emigraciji. Ovaj je|do sada spriječile, da se o
gospodin, kad je osnovana snuje spomenuto predstavniš
Banovina Hrvatska, izabran tvo.
za predsjednika Srpskog klu- Obzirom na te ciljeve srp
ba u Beogradu, koji je bio g^e poratne emigracije, vćć
poveo strašnu hajku protiv
prije dulje vremena sa sta-
se
sporazuma o Banovini Hrvat- novitih hrvatskih strana isti
skoj, pa je veoma mnogo pri-j calo, da bi trebalo osnovati
donio, da se još više zaoštre nešto kao sveopći hrvatski
odnosi izmedju Hrvata i Sr-!narodni odbpr u emigraciji,
ba, nego su ranije bili. U o
vom odboru u Londonu nema
Hrvata, ako se kao takvim
smatra g. Većeslava Vildera*
koji medjutim ne može govo
riti u ime bilo koje hrvatske
stranke ni skupine.
to prije što i Slovenci imaju
svoj opći narodni odbor, ko
ji čine predstavnici slovenske
klerikalne stranke, slovenske
liberalne stranke i slovenskih
socijalista, a komu je na če
lu dr. Miho Krek. Hrvatska
seljačka republikanska stran
ka nije, medjutim, tog mišlje
nja. Njeni prvaci vele, da
stranka kao takva predstav
lja hrvatski narod, koji joj
je na svim izborima izmedju
dva rata dao plebiscitarno po
vjerenje, što je istina. Od
drugih hrvatskih političkih
skupina, koje bi mogle, ob
zirom na svoju brojčanu sna
gu, doći u obzir, jedino su
bivši ustaše. Drugih hrvat
skih poiltičkih skupina, izu
zevši naravno komuniste, ne
ma, koje bi po svom broju
U južnoj Americi, zapravo
u Argentini jedna se skupina
Srba skuplja oko bivšeg pred
sjednika vlade Milana Sto
jadinovića, koga su Englezi
za rata držali internirana na
otoku Maurotiusu, jer su ga
smatrali prijateljem nacistič
ke Njemačke i fašističke Ita
lije. Stojadinović se ističe kao
radikal, što je i bio, te na
vodi, da je on bio jedan od
najmilijih Pašićevih učenika.
Kao takav on drži tijesne ve
ze sa radikalskom skupinom
u Parizu, koju predstavlja
StevanTTivun'ac. ~St5 jacftrro^i"^prefTJStavljale "iole zrttft n i u
ćeva se skupina ističe u mrž
nji protiv Hrvata, što dolazi
do izražaja u njenom glasilu
"Srpska Zastava", koji nosi
kao lozinku: "Samo sloga
Srbina spasava." Urednik je
ovog lista neki Filipović, koji
je za rata bio urednik beo
gradskog "Signala", koji su
financirali nacistički okupa
tori. Mnogo se ovih dana
komentiralo u emigrantskim
krugovima, da je Tito amne
stirao Stojadinovićeva brata,
koji je za rata bio ravna
telj beogradskog lista "Novo
Vrijeme", koje je svojski ko
laboriralo s okupatorom. Taj
je Stojadinović bio prvo o
sudjen na smrt, ali- mu je od
mah kazna smanjena na de
set godina zatvora, a sad je,
eto, pušten iz zatvora!
skupinu. HRSS pak ne će i
ne može iz političkih razloga
primiti suradnju bivših usta
ša kao jedne političke skupi
ne, ma kako se oni sada na
zivali. To bi, misli se, šteto
valo politički hrvatskoj stva
ri. Kako bi, naime, odjeknu
lo, kad bi se najednom našli
u zajedničkom hrvatskom od
boru bivši ustaški ministri,
istaknuti propagandisti i dru
gi visoki funkcioneri, pa bi
oni sada trubili o demokraci
ji, oslonu na zapadne vele
sile i slično! To bi, očito, bi
lo i smiješno i politički štet
no.
No, razumije se, treba luči
ti bivše ustaške prvake i ma
le ljude, koji se nisu ogriješi
li o ništa težeg, već su iz
rodoljublja pozdravili progla
šenje samostalne hrvatske dr
žave i za njen se opstanak
borili i zalagali, uvjereni, da
im je to narodna dužnost. U
tom pogledu treba biti veo
ma širokogrudan, to prije
što srpski prvaci ne samo što
ne osudjuju srpske kolabora
tere i koljače, već eto slave
i takve kao što su Djuić i
Jevdjević, kojima su ruke do
lakata okrvavljene nevinom
hrvatskom krvi.
Primanje medjutim tih hr
vatskih emigranata u redove
HRSS nije uslovljeno o
snivanjem nekih općih hrvat
skih narodnih odbora, a niti
je to, kako smo gore spome
nuli, politički oportuno. H. R.
S. S. predstavlja doista sama
po sebi opći hrvatski narod
ni odbor u emigraciji. Tko
pak doista želi raditi za hr
vatsku stvar u vanjskom svi
jetu, može a i da ne bude u
nekom odboru odnosno stran
ci. Možda bi oni hrvatski e
migranti, koji bilo zbog ko
jeg razloga ne će stupiti u
organizacije HRSS, a nisu
pripadali ustaškim vrhovima
i nisu se bilo kojim svojim
činom poiltički onemogućili u
velikom zapadnom svijetu,
mogli okupiti u jedno tijelo,
te u općim narodnim pitanji
ma koordinirati svoje djelo
vanje s političkom aktivnoš
ću HRSS. Vjerojatno je, da
NASA NOVA KNJIGA
ROMAN
"BLJESCI U SUMRAK"
Napisao: Rikard Nikolić
"Ovaj roman ... nema dru
ge svrhe nego da prikaže na
še ljude i dogadjaje, što su
sa ili bez njihovog izravnog
sudjelovanja nastali i razvili
se od početka jvog sudbo
nosnog vijeka u svijetu i kod
nas", piše u "Poruka či
taocu" sam autor. "Roman
'Bljesci u Sumrak' napisan je
za vrijeme prošlog rata. Što
nije tada tiskan a ni po svr
šetku rata do sada, o tome
'no comment'. To će pame
tan čitalac sam razumjeti. A
što uopće izlazi u javnost, i
mam da zahvalim poduzet
nom duhu i plemenitoj požrt
vovnosti izdavača P. Stanko
vića. ."
Ukratko, dragi čitaoci, sta
ri naš književnik Nikolić je
u ovome romanu prikazao dio
naše najnovije povijesti. Kra
san jezik, majstorsko slika
nje prilika i ljudi, napose iza
prošlog svjetskog rata, do
početka drugog svjetskog ra
ta. Divno je prikazao i beo
gradsku čaršiju, koja je 1918.
godine postala gospodarom i
Hrvatske.
Svi ljubitelji lijepe književ
nosti uživati će čitajući "Blje
sci u Sumrak". Knjiga je to
od 200 stranica. Da doživi što
veću prodaju, izdavač je i sa
da, kad je cijena tisku vrlo
velika, odlučio, da je prodaje
za $1.50 komad. Od čiste za
rade ići će pomoć tom našem
starom piscu, koji već par go
dina živi u tudjini i odakle
mi je poslao svoj rukopis.
Boljeg dara za sebe i prija
telja odnosno prijateljicu je
dva se može zamisliti od ro
mana "Bljesci u Sumrak".
Naručite odmah, da pomog
nete time izdavača i pisca.
Unapred hvala.
Naručuje se od izdavača:
Petar Stanković, 295 Market
Ave., Winnipeg, Man., Can.
Cijena je romanu samo
$1.50.
Za Sjedinjene Države ista
ser knjiga nrože đobi'ti koTu
rednika "Zajedničara" i kod
Mr. George Šimunović, 5645
Carnegie St., Pittsburgh 1,
Pa., uz istu cijenu.
1,000 soba
Nova Gradiška. Novo
gradiška tvornica pokuć v a
"Stjepan Sekulić" izvozi od
1951. namještaj u Englesku.
Sada se za Englesku izradju
je namještaj posebnog tipa,
prema želji tamošnjih kupa
ca. U idućoj godini izvest će
se u Englesku više od 1,000
kompletnih spavaćih soba.
Dobar plasman je ova tvor
nica postigla i u Americi, a
sad se radi na uspostavlja
nju trgovačkih veza s nekim
zemljama na Bliskom Istoku.
Teškoća je jedino u prijevozu
proizvoda, jer poduzeće vrlo
teško dobiva vagone. Tvor
nica je dosad izlagala na saj
movima u Zagrebu, Osijeku i
Trstu. U idućoj godini će se
povećati asortiman, a u pla
nu je da se izradi više od
5,000 kompletnih soba. Dok
je prije nekoliko godina tvor
nica izradjivala samo tri tipa
soba, danas ih serijskom pro
izvodnjom izradjuje 18.
bi ovakva suradnja koristila
općoj hrvatskoj stvari, a ne
bi unosila zabunu i nepovje
renje medju iseljenim Hrvati
ma. Svakako je, mislimo, vri
jeme, da se mnoge pozitivne
hrvatske snage, koje do sada
nisu došle do izražaja ili se
njihovo djelovanje nije osje
tilo onako snažno i blagotvor
no, kako je trebalo, ožive po
litički. Ne smije se zaboravi
ti, da je hrvatski narod u vr
lo teškom stanju, te da bi
moglo biti od nedoglednih po
sljedica, ako ga daljni razvoj
medjunarodnih dogadjaja za
tekne nespremna, da po svo
jem najboljem umjeću i po
svojim politički živim snaga
ma dočeka novu situaciju.
S toga se ne smije mimoići
ni koga, koji je vrijedan i ko
ji zbog svojeg ratnog djelo
vanja nije politički onemogu
ćen. Hrvatska treba sve svo
je dobre i razumne sinove.
Od Glavnog
Predsjednika
DINKO MOROVM:
Priredjivački odbor, u kojem su saradjivali predstav
nici deset naših odsjeka i gnijezda, kao i predstavnici mno
gih drugih dobrotvornih i kulturnih ustanova u Cleveland*!,
mogu se punim pravom ponositi, da su jedno narodno djelo
uspješno izvršili. Sama činjenica, da je na koncertu poslije
podne i na plesu u večer učestvovalo oko dvije tisuće našeg
svijeta, najbolji je dokaz, koliko naš narod u Clevelandu i
okolici poštuje Johna Bireka i cijeni njegov rodoljubni i kul
turni rad.
Ja držim, da nema našeg pojedinca niti organizacije u
Clevelandu, koja bi mogla danas ovako lijep broj našeg
svijeta sakupiti na jednu proslavu ovakove vrsti. To je bilo
moguće pred dvadeset, trideset godina, kad je naš svijet
živio više zajedno, društveno, no danas, kad je rastrešen
kad se naročito naši mladji redovito vrlo malo zanimaju za
naše narodne pothvate i ustanove, jedna ovakova uspješna
priredba jest velika rijetkost.
Zaslužuje naročitu pohvalu baš činjenica kod ove pro
slave u Clevelandu, da je naš mladji svijet uzeo tako jakog
udjela u samom programu i da je takodjer naša omladina
bila zastupana u vrlo lijepom broju i na koncertu. posli je
podne, kao i na plesu u večer.
Učesnici u samom programu bili su takodjer zanešeni
valom oduševljena od samog početka i svaki nastup bio
je odraz nekog posebnog zanosa, koji je vladao za vrijeme
cijelog programa.
Od vremena, kad je počasni predsjedatelj, naš starina,
narodnjak Franjo Masokato, održao pozdravnu riječ, pa sve
do zaključne pjesme "God Bless America", skoro tri sata
kasnije, bili smo svjedoci tolikog narodnog oduševljenja, da
je teško opisati pojedine nastupe raznih zborova, pjevačkih,
tamburaških, pa kolo grupa i solista, nego reći poput na*
ših Amerikanaca, "Well done!"
Drago nam je, da smo po prvi put slušali muški pje
vački zbor "Ante Starčević". Veselilo nas je vidjeti i slu
šati našu tamburašku orkestru "Biser" iz Conway, Pa., a za
tamburaške zborove "Slobodu" iz East Pittsburgha i braće
Kapudžija iz East Chicago možemo slobodno reći, da su bili
izvrsni, kao uvijek.
Na koncertu su pjevali poznatom vještinom naši pje
vački zborovi "Slavulj" i "Abrašević" iz Clevelanda, a kolo
"Slavulj" i kolo "Aces" takodjer iz Clevelanda, otplesali su
nekoliko naših narodnih kola vrlo živahno i spremno.
Uživali smo u pjesmi dueta Johna i Ann Perenčević,
kao i u solistima brata i sestre Telisman. Direktor cijelog
programa, gosp. Sam Klanac, pokazao se je na dostojnoj
visini uloge, koju je ovakova priredba tražila. ,,"
Svečar John ci rek, skroman kao uvijek, Selio
ruku svima i svakomu i nastojao da se sa svakim pozdravi
i porazgovori. Darovao je posebno trofeje za najljepšu na
rodnu nošnju za odrasle i za djecu, a takodjer jednu trofeju
ženi, koja je ispekla najbolje i najviše kolače za ovu sve?
čanost.
Meni i mojoj supruzi, kao i bratu Michael Grashi, upra
vitelju Pomlatka Hrvatske Bratske Zajednice, koji nas je
pratio, nije bilo moguće ostati do kasno u noć, jer je sniježi
lo i čekao nas je put sa automobilom u Pittsburgh, pa nam ni
su poznata za sada imena pobjednika ovih naročitih trofeja.
Na povratku kući veseli i zadovoljni, razgovarali smo o
proslavi i o mnoštvu svijeta,- pa smo došli do jednodušnog
zaključka, da jj ova ospia godišnjica Hrvatskog Radio Sa
ta u Clevelandu zbilja nešto najljepšeg i najvećeg, što smo
ikada u Clevelandu vidjeli.
Svima učesnicima u programu neka služi na čast, ft
Johnu Bireku i ovim putem naše najljepše želje, da pro
slijedi još mnogo godina u narodnom radu širenjem naše
hrvatske pjesme, hrvatske tamburice i hrvatske riječi pre
ko Hrvatskog Radio Sata u Clevelandu. Čestitamo!
20. siječnja 1954.
V. I. MAND&H
Predsjednik
JEDNA LIJEPA PROSLAVA U CLEVELAND!! i
U nedjelju na 10. januara, u Slovenskom Narodnom
Domu u Clevelandu, održana je jedna vrlo uspješna narod
na svečanost vrijedna spomena i pohvale. Toga dana na
ime poslije podne i u večer održana je proslava sa koncer
tom poslije podne i zabavom i plesojn u večer u počast osme
godišnjice upravitelja i proizvadjača Hrvatskog Radio Sata
u Clevelandu, gospodina i brata Johna Bireka, člana odsje
ka broj 14 H. B. Zajednice.
V A S K A
OSKARU DAVICU ZA PJESMU "SRBIJA"
ČITAJ, dragi daleki druže,
retke ove proste, crna slagarska slova,
stihove satkane danas
od slave prošlosti i tuge
bratske ti nacije,
satkane za tebe i za nas.
Pročitaj, daleki druže.
Ova mala slagarska slova
pričaju povijest Kroacije.
Patnja, ropstvo i patnja.
Tatari, German, Pešta i Rim.
Sloboda: tlapnja, vječna* tlapnja.
Vješala, spaljena sela, zgarišta dim
orhestralna su bujica ove uvertire
pisane u stilu stare i nove manire.
Hrvatska, Hrvatska, zemljo moja,
pjesmo mladosti moje, moj živote,
djetinja prva suzo, radosti moja,
Hrvatska zemljo, puna tuge i slave,
stojim pred poviješću tvojom otkrite glave.
U stihove ću satkat prošlost tvoju,
sve tvoje patnje i svu tvoju slavu:
nepoznat pjesnik to saginje glavu
i pjesmom ljubi domovinu svoju.
Čitaj, dragi daleki druže,
retke ove proste, crna slagarska slova,
stihove satkane danas
od slave prošlosti i tuge
bratske ti nacije
satkane za tebe i za nas.
Pročitaj, daleki druže,
ova mala slagarska slova
pričaju povijest Kroacije:
a ti ih čitaj, druže, srca čisti,
u njima ljubav i za tebe blista.
(Ulomak lz po»m«)

ISNT&KJDĐ AS SECOND-CLASS MATTER AUGUST 6, 1938, AT THE POST OFFICE AT
PITTSBURGH, PA.,
UNDER
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
ACT OF AUGUST 24, 1912.
Philip Vukelich, Editor of 'Zajedničar"
5«4l FORBES STREET Phones: SC 1-1470 riC 1-4471 PITTSBURGH 13, PA.

xml | txt