Newspaper Page Text
20. siječnja 1954. ZAPISNIK Sjednice Izvršnog Odbora HBZ. održavane 28. decembra 1953. Glavni predsjednik, brat V. I. Mandić, otvara sjednicu sa pozdravom i dobrim željama prigodom božičnih praznika. Prisut ni su svi izvršni odbornici i časnici. Zapisnik sjednice od 9. decembra primljen je kako je pro čitan. Glavni tajnik, brat Bella, podnaša slijedeće slučajeve za rje šavanje Odsjek 14. Frank Cj^zić imenovao je za baštinicu svoje osmrtnine svoju suprugu, koja je umrla prije njega. Izvršni Od bor je zaključio, da se njegova osmrtnina isplati trojici njihovih sinova. Odsjek 18. Ivan Matak je iscrpio rezervnu vrijednost svo ga certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Zakla de. Izvršni Odbor je zaključio, da mu se izda certifikat za $400.00, za pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konvencije i Glav nog Odbora. Odsjek 34. Martin Berdik imenovao je za baštinicu svoje osmrtnine svoju suprugu, koja je umrla prije njega. Izvršni Odbor je zaključio, da se njegova osmrtnina isplati petorici njihove ži vuće djece. Odsjek 94. Paul Gusić je iscrpio rezervnu vrijednost svoga certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Zaklade. Izvršni Odbor je zaključio, da mu se izda certifikat za $400.00, za pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konvencije i Glavnog Odbora. Član je stavljen na rezervu. Odsjek 192. Juraj Grenc je iscrpio rezervnu vrijednost svo ga certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Za klade. Izvršni Odbor je zaključio, da mu so izda ccrtifikat za $400.00, za pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konven cije i Glavnog Odbora. Član je stavljen na rezervu. Odsjek 588. Petar Kutleša naveo je kod pristupa za člana, da je rodjen godine 1894., ali točna godina njegovog rodjenja je 1891. Ovo znači, da je član bio prekoračio starost od 50 godina za nekoliko mjeseci kad je zatražio da postane član. Izvršni Od bor je zaključio, da se vrijednost njegovog certifikata snizi za 3 godine i da se preostali dio osmrtnine isplati baštinicima. Odsjek 663. Paul Bukovac i Anna Troha osigurani su sva ko za $2,000.00. Njihove Molbe za povišenje osiguranja za osmrt nlnu svakom za $2,000.00 odobrene su po Izvršnom Odboru. Odsjek 345. Izvršni Odbor odobrio je Molbu za pomoć bra ta Jerolima Tuškana. Račun za tisak listova i koverti za slanje odsjecima za doprinose ima se platiti i?. Narodne Zaklade. Glavni odbornik, brat Mato Belanić, podnio je svoj izvještaj 0 zasjedanju New England Fraternal Congress-a, pa će njegov izvještaj biti objelodanjen u našem službenom glasilu. Njegov ra čun za potroške odobren je za naplatu. Obzirom na zaključak Glavnog Odbora, Izvršni Odbor nije mogao udovoljiti molbi odsjeka 692 iz Kenoshe, Wis., da na pro slavi njihove 25-godišnjice prisustvuje govornik iz glavnog ureda, a da troškove plati glavni ured. Izvršni Odbor je odobrio doprinos od $100.00 za "Christmas Party" 5 gnijezda Pomlatka u Kanadi, da se to podijeli izmedju dotičnih gnijezda na temelju broja članova u gnijezdu. Odobrena je isplata svote od $128.00 Radio Stanici KOWL u Los Angelesu, za objavljivanje 8 kratkih kampanjskih programa kroz mjesece oktobar i novembar. Brat Bella podnaša konačni zbroj glasovanja o Referendu mu, koji je proveden u mjesecima oktobru i novembru, 1953. go dine, kako slijedi: Predlog broj 1 Pa se povisi plaća svima glavnim odborni cima i časnicima: Za predlog glasovalo jc 3,817, a protiv pred loga 6,297 članova. Predlog broj 2 Da se poprimi novi plan za osiguranje za bolesničku potporu: Za predlog glasovalo je 7,271, a protiv pred laga 2,464 člana. Glavni tajnik obavješćuje Izvršni Odbor, da brat Petar Reš kovac, koji je uposlen u glavnom uredu, ima biti stavljen u miro Vinu od 1. januara 1954. godine u suglasju sa pravilima Mirovin skog Plana. Na preporuku brata Izvršni Odbor je odobrio raspodje isđataka iz Zaklade za Bolesničku Potporu i Odštete u Zakladu )raVmli Troškova, proporeijalno za svaku zakladu na temeljil balance u ovim zakladama od 31. decembr 1953. godine. Glavni predsjednik daje preporuku, da se sjednicu i izbor no vog odbora za člansku kampanju u godini 1954. odredi i provede na dojdućoj sjednici Izvršnog Odbora na 13. januara 1954. godine, p* je ovo jednoglasno primljeno po članovima'Izvršnog Odbora i po časnicima. Tajnik Odjeljenja Bolesničke Potpore, brat Ovčarić, podnaša za rješavanje slijedeće slučajeve: Odsjek 187. Sestra Veronica Vidmar, cert. C-33649, boluje od umne poremećenosti i stavljena je u privatni zavod godine 1949. Kašnje je ona bila premještena u državni zavod. Obzirom, što ona nije bila prijavljena na bolesničku potporu do mjeseca januara 1C53. godine, Izvršni Odbor ne može odobriti isplatu bo lesničke potpore prije toga datuma. Budući imamo dokaze, da je ova članica stalno bolesna, Izvršni Odbor je zaključio, da se njoj pripadajuća bolesnička potpora isplati njezinoj majci, za vrijeme od jedne godine dana. Odsjek 189. Nikola Hudjber, cert. 82196, podnio je Svje dočbu za tražbinu za ozlijedu na ledjima, koja je odložena za 90 dana. Nakon toga vremena, on je podnio drugu Svjedočbu na ko joj je liječnik, koji ga je liječio, naveo, da je on potpuno i za stalno onesposobljen. Usprkos činjenice, da mu kosti nisu polomljene ili prebite, obzirom na činjenicu, da je član potpuno i za stalno ones posobljen, naš pravni savjetnik je mišljenja, da se ovu tražbinu ima naplatiti. U suglasju sa ovim mišljenjem i preporukom vr •vnog liječnika, Izvršni Odbor je odobrio isplatu potpune svote ižbine. Odsjek 582. Sestra Dora Bačura, cert. 88283, podnijela je šbinu za operaciju. Ali obzirom što operacija, kakvu je ona pnala, nije navedena u našim pravilima, naš vrhovni liječnik nije lhogao odobriti isplatu tražbine. Budući je opcracija bila teže na ravi, Izvršni Odbor je odobrio isplatu prema propisu točke 296 na Sih pravila, na preporuku tajnika Odjeljenja Bolesničke Potpore i vrhovnog liječnika. Budući na dnevnom redu nema drugih stvari za rješavanje, 1 budući je ovo zadnja službena sjednica Izvršnog Odbora u go dini 1953., glavni predsjednik, brat V. I. Mandić, izražuje dobre lelje i pozdrave prigodom ovih božičnih praznika svima glavnim odbornicima i namještenicima u glavnom uredu i svemu članstvu naše Zajednice. Joseph Bella, glavni tajnik HBZ. ZAPISNIK Sjednice Financijalnog Odbora održane 13. januara 1954. Glavni predsjednik V. I. Mandich otvara sjednicu sa brat skim pozdravom. Prisutni svi članovi Financijalnog odbora, osim ljirata Grashe. Glavni blagajnik brat Krasich izjavljuje da ćemo sutra is latiti prije naručene "Quebec Hydro-Electric Commission Bonds" ,'kao što sam prije izjavio isplatiti ćemo $49,796.98. 9. Takodjer na 18tog ovog mjeseca isplatiti ćemo "The Atlantic J|efining Company Twenty Five Year 3*4% Debentures due Jan. j©, 1979". Za glavnicu isplatiti ćemo $50,500.00 i za narasle ka late $13.54 ili ukupno $50,513.54. I ovi bondovi će biti isplaćeni jjj glavne zaklade. Brat Krasich čita preporuku od savjetujuće firme u kojoj $ie nama preporučuje da uložimo stanovitu svotu u "Public Serv ice Company of Indiana, Inc." Bondovi izlaze na 3.24% bazi, no siti će 3%s kupon i prodaju se po cijeni od 102%. Bondovi su bolje klase, naime "AA". & Brat Mandich predlaže i brat Bella podupire predlog da se Boži $50,000 u ovo izdanje. Predlog se usvaja. Zatim brat Krasich izvješćuje da ga je malo prije telefonski pozvao naš savjetnik od Moody's Investors iz New Yorka u vezi iovog izdanja "City of Montreal 3%% due October 1, 1954-1972. tfama se preporučuje da uložimo $50,000 u ove bondove ako ih jbš možemo dobiti. Brat Krasich izvješćuje da je stvar istražio možemo dobiti 50 bondova due October 1, 1961 i nositi će nam .70%. Brat Krasich predlaže i brat Ovčarich podupire predlog se uloži $50,000 u ove bondove. Predlog se usvaja. Pošto je time dnevni red iscrpljen to glavni predsjednik brat Mandich diže ovu sjednicu. Joseph Bella, gl. tajnik. •"•'A imao raznih sukoba sa svo-, njeni pripadnici zvati Srbi jim političkim protivnicima, i ma, ili drugačije, to je nji kako to već u starom kraju hova stvar i njihova slobod na volja. Neka hrvatski Srbi o tome mirno razmisle, bez strasti i uzrujavanja. Mi pro- biva. Nekada je imao pravo, a nekada krivo. Medjutim, van svake je sumjne, da je Dr. Josip Smodlaka zaslužan povijedamo trpeljivost i slo za Hrvatsku i da spada me-jgu i ne želimo nikomu da u dju istaknute hrvatske javne i činimo krivo. radnike. Hrabar je, pa se je Mi se s koječime što Dr. rijetko bojao da iznese svoje Smodlaka piše ne slažemo, mišljenje. Povrh toga on je Medjutim mi razumijemo pri konzekventno ostao na jugo slovenskoj liniji, to jest sma trao je i smatra, da je udru- bima odričemo njihovo "srp stvo", daleko smo mi od to ga, jer znamo da je to samo pitanje uvjerenja. Ali. smatra mo da je potrebno i korisno da se vidi kako je došlo do hrvatskih Srba u Hrvatskoj i kako su od pravoslavnih Hrvata postali pravosla v n i "ZAJEDNIČAR" NARODNI GUSLAR IZ SINJSKE KRAJINE issip««8aiisfii aiipipap««? DALMACIJA I HRVATI KROZ VJEKOVE U Splitu izlazi mjesečnik "Književni Jadran", a uredjuje ga g. Hranko Smodlaka. Taj je mjesečnik dobro uredjivan i interesantan. Ima dobrih i vrijednih saradnika. Ne znatno je li s namjerom, ili bez namjere, ali nam se čini kao da list ističe neku poseb nost Dalmatinske Hrvatske i Dalmatinskih Hrvata. Mislimo, da naši kod kuće ne bi smjeli Dalmatinsku Hrvatsku jednostavno nazivati Dalmacijom, kao ni Dalmatinske Hrvate Dal matincima. To stvara zabunu i kod kuće i kod stranaca/* ovjekovjeeuje neko nepostojeće dvojstvo, a toga nam je bi lo dosta pod Mlečanima, Austrijom i starom Jugoslavijom. Nijedan dru? i jugoslovenski narod ne pravi neke razlike iz niedju jedne i druge svoje pokrajine, Slovenija je Slovenija, a Srbija Srbija, da dalje ne nabrajamo, čemu i zašto da tu razliku prave Hrvati? Dalmatinska je Hrvatska srce Hrvat ske Republike, pa je čak i oznaka "Dalmatinska" ne samo nepotrebna, nego suvišna i direktno štetna. Najbolje bi bilo govoriti samo o Hrvatskoj i Hrvatima, a pokrajinske oznake ma, te su svi potomci do dodati samo ondje gdje se tomu nemo/.e izbjeći. Ovoliko iseljenika poslije turske na su i o htjeli da spomenemo o "Književnom Jadranu", a na jezde. u-redniku je razmisli, pa. ako se steže,-4a 1 Mi^e-ne Jwsma. -aložili-ni provede. s time, da je književni jezik U prvim brojevima toga mjesečnika (1 i 2, siječanj i Hrvati su pisali štokavski, veljača, januar i februar 19552) izišao je jedan članak pod narodnim govorom, stoljeći gornjim naslovom, koji je na-? ma prije nego su se pojavili pisao Dr. Josip Smodlaka, o-1 pravoslavna crkva. Mi poštu- Vuk i Gaj, a i znatno prije tac urednika "Književnog Ja- jemo sve vjere i sve crkve, nego su se "Vlasi" u te kra drana". Dr. Josip Smodlaka' svakomu je svoja draga, ali jeve doselili. Može biti, da u bio je jedan od vodja dalma- budući da pravoslavne crkve pitanju akcenta Dr. Smodla tinskih Hrvata pod Austri- u pravilu nose ime države u ka ima pravo, ali naše zna jom, zatim delegat na Kon- kojoj djeluju onda pravoslav- nje ne ide tako daleko da bi ferenciji Mira u Parizu 1918- na crkva u Hrvatskoj treba smo mogli to potvrditi ili o 1920 godine, a poslije jugo- da se zove hrvatska pravo- sporiti. Sigurno je medjutim slćvenski ambasador pri Va- slavna crkva i da bude tako da su Dubrovčani zvali hrvat tikanu, i tako dalje. On je u' i jp anizirana na teritoriju skim jezik kojim su pisali, i toku svoje poiltičtfe karijere hrWtske države. Hoće li se1 ako su ga iz običaja nazivali like pod kojima je on pisao i svoj članak 1952. godine ob javio. To ispričava koješta, ženje hrvatske i srpske dr- i jer predpostavljamo da bi u žave u jugoslovenskoj držav- i drugim prilikama neke stvari noj zajednici i pametno i ko risno kako za Hrvate tako i za Srbe. Zbog toga mu niko nemože .predbaciti, da je da nas, ili da .je ikada bio ne prijatelj Srba. To je razlog zašto njegov članak prenosi mo u cijelosti, iako se s nji me u svemu ne slažemo. A prenosimo ga zato da naši članovi Hrvati i Srbi, a i ne članovi, kojima ovo dodje do bio drugačije i rekao. Na pri mjer, Dr. Smodlaka tvrdi da hrvatska država nije prelazi la rijeke Vrbasa u današnjoj Bosni. To po našem uvjere nju i po dokazima mnogih hi storičara nije točno. Hrvati su, kad su se doselili na Bal kan, okupirali i zaposjeli cije lu rimsku Dalmaciju, a ta je u ono vrijeme zadirala da leko i u današnju Srbiju. Ko- ruke, vide kako su, na koji načno se je hrvatska država način i zašto, pravoslavni Hr-1 učvrstila i na istoku su joj vati postali Srbi. Neka niko I bile granice rijeke Drina, do ne misli, da nam je namjera, nja Sava, Dunav, Drava i da današnjim hrvatskim Sr- Mura, a poslije se je narod- i ime Hrvata. Rimska pokraji- nosno proširila i zahvatila Baranju i veći dio Bačke. Dr. Smodlaka to i sam indirekt no priznaje kad kaže da se u cijeloj Bosni i Hercegovini govori ikavski i tvrdi, što je istina, da je ikavština tipič no hrvatski riječima, on Srbi. To će im pokazati i! hrvatska država obuhvatala jednu drugu stvar, da je ne- cijelu današnju Bosnu i Her đopustivo da na teritoriju hr vatske države postoji srpska ske zemlje, kad njihov auto- cegovinu, te da su to hrvat- rn^Jsim htoni živalj, muslimani i ka tolici, ne samo što se prizna ju Hrvatima, nego i govore izrazito i skoro isključivo ti pično hrvatskim narječjem, kojim ne govori ni jedan pri padnik pravoslavne crkve, a pravoslavci se smatraju Srbi- Hrvata i Srba "vlaški jezik". "našim". To isto vrijedi i za Crnogorce, koji su još do ne davna, kad su htjeli potvrdi ti da je ono što govore isti na, rekli: "hrvatski ti ka žem". Neka niko ne misli, da mi želimo Crnogorce svoja tati za Hrvate, to neka oni odluče, jer i medju njima je bilo istaknutih ljudi, kao šte dimlija i drugi, koji su po ricali da bi Crnogorci bili Srbi. Ali, kako smo rekli, to su Crnogorske stvari, neka oni to rješavaju. Bilo bi još toga s čim se mi neslažemo u članku Dr. Smodlake, ali ovo je najvaž nije što smo napomenuli. A sada evo članka g. Dr. Smo dlake, od slova do slova: DALMACIJA I HRVATI KROZ VJEKOVE Historijski esej napisao Dr. JOSIP SMODLAKA Kako je poznato, Dalmaci jom se zvao veliki dio današ nje Hrvatske, kao i susjednih zemalja, više stoljeća prije nego je na jugu bilo poznato na "Dalmatia", koja je otrag dvije hiljade godina bila tako nazvana po imenu malog ilir skog naroda Dalmata, nasta njenog u zaledju Splita, seza la je svojim najširim grani cama preko cijele današnje govor. Drugim Dalmacije, pa Bosne. Herce priznaje da je govine i Crne Gore duboko u Srbiju do današnjeg Šapca i blizu do kragujevca na jugu je ona išla preko Skadra, a na sjeveru skoro do Save. U povijesti su Dalmati opisani kao junački narod koji je, izmedju svih Ilira, dao naj jači otpor rimskom zavoje vaču. Vjeruje se da su baš zbog toga Rimljani protegli ime ovih svojih svladanih hrabrih neprijatelja na tako veliki dio Ilirije. Po nagadjanju fiologa ime Dalmati. ili tačnije Delmati, moglo bi da znači "ovčari", koje bi se tumačenje poduda ralo s prirodom bogatih paš njaka dalmatinskih, e i n skog, livanjskog i duvanj skog polja. Pod imenom ovo ga nekad surovog i ratobor nog naroda bili su kasnije nazivani ugladjeni provinci jalci u prostranoj rim s k o pokrajini, jedna mješavina Ilira, Kelta i latinskih kolo nista, koja je uvijek davala Rimu ponajbolje vojnike, do napokon jednoga koji je po stao carem te se proslavio pod imenom Dioklecijana. Ovoj Dalmaciji, odavna već potpuno polatinjenoj, kucnuo je smrtni čas kad sredinom .šestoga stoljeća divlji Avari i s njima udruženi SI oven i prodriješe preko Save te og njem i mačem poharače i tu cvatuću pokrajinu carstva. Kad se slegoše uzburkani varvarski talasi nad opusto šenom Dalmacijom, iznikoše iz nje nekolike slovenske dr žavice, od kojih je najveća i najmoćnija bila država Hr vata. Ova država, po Kon stantinu Porfirogenetu, za premala jc sjevero zapadni dio rimske Dalmacije, od mo ra do doline gornjeg Vrbasa na istoku, a na jugu do do nje Cetine, kasnije do donje Neretve. Ovu teritoriju oteše Hrva ti od pobijedjenih Avara, ali pod njihovu vlast nisu došli obližnji otočki i primorski gradovi (Krk, Osor, Rab, Za dar, Trogir i Split) u koje se bijahu sklonili ostaci dalma tinskog žiteljstva. Ova mje sta sa još nekoliko gradova u južnijem dijelu primorja (medju kojima Dubrovnik i Kotor) bijahu sve što je o štalo od stare Daimaćije. Ue dini su Dalmati sada malo brojni stanovnici ovih grado va. Samo tu se još govorilo latinskim jezikom, iz kojega se pak razvio posebni roman ski govor, nešto srednjega iz medju talijanskog i rumun skog, koji će u nauci biti na zvan "dalmato-romanskim". Na opisanoj teritoriji drža ve hrvatske u kojoj Hrvati zatekoše ranije osvajače slo venskoga i avarskoga roda, naseliše se kao vladajući ži valj plemena hrvatskoga na roda, kojih je po predaji bilo sedam. Iz ove zemjle koja se može nazvati plemenskom Hrvatskom, Hrvati su kasni je proširili svoju vlast na sje veru kao i na jugu (na jugu samo za neko kraće vrije me). Ove nove oblasti bile su kao neke kolonije, u kojima su Hrvati sačinjavali samo malobrojnu vladajuću klasu. Najveća i najvažnija od njih bila je zemlja izmedju Drave, Save i Kupe, južni dio rim ske Panonije. Dok je trajao metež 7-ga i 8-ga stoljeća, ime Hrvata o stalo je nepoznato vanjskom svijetu. Strani pisci nazivali su sve slovenske došljake na Balkanu jednim općim ime nom: Sclavini, Sclavi. Tek kad se pokršteni Hrvati sa mi nazvaše svojim narodnim imenom u prvim poveljama svojih vladara, udje ono u 100 lbs.bijelog braSna (flour) 22 lbs. šećera (sugar) 22 lbs. svinjske masti (lard) 11 lbs. spaghetti 11 lbs. riže (rice) 4 lbs. sirove kave (coffee) 5 lbs. sapuna (laundry soap) 2 lbs. sapuna (face soap) 9-om vijeku, u obliku Cliro vati, Chrobati, u evropske je zike. Država hrvatska zvala se latinski "Croatia", a našim jezikom "Hrvati", onako kao što Ćesi i danas nazivaju svo ju zemlju imenom Cechy. Ta ko, kad je bosanski kralj Tvrtko zavladao i Hrvat skom, njegova nova titula "Rex Dalmatiae et Croatiae" glasila u hrvatskom prevodu "Kralj Dalmacije i Hrvat". Jednako i naziv "od Hrvata Mato" koji dolazi više puta u narodnim pjesmama, a do danas mu smisao nije bio protumačen, valjda da znači "Mato iz Hrvatske". U toj Hrvatskoj živjeli su, po svjedočanstvu Porfiroge neta, uz Hrvate i potomci drugih Slovena kao i ostaci poraženih i pokorenih Avara. Sloveni takodjer bijahu pod ložni Hrvatima, koje Porfiro gente izričito naziva "gospo darima vladarima (arhon tes) Slovena". U državi Hrvata zbio se i sti proces kao u državi fra načkoj i bugarskoj. Ovdje kao i ondje, razni narodni življi stopili su se u jedan narod, kome su osvajači dali svoje ime, ali su, jer bijahu slabiji brojem, primili jezik pokorenih naroda. Tako je u Hrvatskoj prevladao govor prekodunavskih Slovena i stočnoga tipa, kako pokazu je srodnost hrvatskoga je zika s ukrajinskim i ruskim. U nauci je dugo vladala neizvjesnost u pogledu pita nja odakle su Hrvati došli na jug i ko su oni bili. Da nas, najviše zahvaljujući hi storijskim radovima profe sora Ljudmila Hauptmanna, možemo smatrati skoro si gurnim da Hrvati nisu došli u Ilirik preko Dunava zajed no sa Slovenima sa Istoka, već da su upali u rimsku Dal maciju sa sjevero-zapada, a da im je kolijevka, kao i Srbima, bila na sjeveru, iza Karpata. Tu je postojala i o držala se do 10-og vijeka, državna tvorba hrvatskog i mena. Ova tako zvana Bijela Hrvatska obuhvatala je jugo zapadni dio današnje Poljske, oko Krakova, sa obližnjim dijelovima šleske i Češke. Ne zna se i teško da će se ikad dati sa sigurnošću ustanoviti odakle dodjoše u Zakarpaće ljudi koji se prvi nazvaše Hr vatima, niti kojega su po rijekla oni bili, a ni otkud im ime Hrvat. Utvrdjeno je sa mo da ime nije slovensko, ni po korijenu, ni po nastavku, a misli se da je iranskog po rijekla (kao Sarmati s istim nastavkom at, koji pak na lazimo i u imenu planina Kar-1 pata). Valjda je to bilo jed-1 no iransko pleme koje je, po-1 korivši neke Slovene, njima I nametnulo svoje ime, a od njih uzelo jezik, pa je takoj nastao narod Bijelih Hrvata. slovenski po govoru, a sa ne slovenskim imenom. Njihov jezik morao je biti zapadno-1 slovenskoga tipa, kao i go-| vor njihovih najbližih susje da Ceha i Poljaka. Taj govor, doniješe na jug Hrvati i Sr NAJBRŽA I NAJSIGURNIJA U SVIM CIJENAMA URAČUNAT JE PODVOZ, CARINA I TAKSA! Bijelo kanadsko 6RASN0 100 lbs $11.75 Fino kukuruza BRAŠNO 100 lbs $11.50 Paket "A" $38.00 Paket broj 1 $14.75 5 lbs. sirove kave (coffee) 10 lbs. šećera (sugar) 10 lbs. riže (ricc) 5 lbs. spaghetti 5 lbs. svinjske masti (lard) 5 lbs. sapuna (laundry soap) strana 5. bi koji osvojiše i naseliše rim sku Dalmaciju. Protiv ovog mišljenja koje je preteglo u nauci, još se iz nosi jedan, naoko ozbiljan, prigovor, osnovan na tome što se u hrvatskom i u srp skom govoru na Jugu ne bi nalazilo osobina koje karak tei-išu zapadno-slovenske je zike. Sasvim jednak prigovor mogao bi sc uostalom podići i u pogledu jezika Bugara, pošto njihovom prvobitnom finsko-turskom govoru nema traga u modernom bugar skom jeziku. Tako je moglo biti da i u hrvatskom jeziku ne ostane traga zapadno-slo venskom govoru prvobitnih Hrvata. Medjutim, u riječni cima pol jskog, češkog i slo vačkog jezika može se naći priličan broj riječi, naročito naziva za dijelove narodne o djeće, koje se još govore u hrvatskim dialektima, dok ih nema u ruskom jeziku. Izme dju riječi koje je zapazio pi sac ovih redaka ovdje će se spomenuti samo jedna kojoj filolozi pridaju osobiti zna čaj. To je riječ "kokot" ko ja je smatrana karakteristič nom za zapadno-slovenske je zike, dok bi naziv "pjetel" bio osobina istočno sloven skih jezika. Riječ "kokot" nalazimo zaista, i to u nje nom nepromijenjenom obliku, u staročeškom jeziku, dok u novočeškom ona glasi "ko hout", a u poljskom "kogut". "Pjetel" je pak naziv niski i bugarski (ruski je i "pje tuh"). Kao što se moralo o čekivati, nalazi se i u našem jeziku slična riječ: "pijetao" i "pijevac". Ali se i zapadno slovenska riječ "kokot" sa čuvala u nekim našim govori ma (u Dubrovniku, Boki i Crnoj Gori). Takva dvostru kost izraza, koja nije osam ljena pojava u našem jeziku, može da se samo protumači izvjesnom primjesom zapad no-slovenskoga govora jeziku istočno-slovenskoga tipa ko jim je na Jugu govorila ve ćina Slovena. Kako je poznato, ktifđ se do nedavno nje da Hrvati koji osnov« državu na jugu ne bijahu u opće Sloveni, već Goti ili ne ki drugi Germani. Ovo je mi šljenje savremena nauka ko načno zabacila. Hrvati u svo joj zakarpatskoj pradomovi ni bili su bez ikakve sumnje Sloveni kao i ostala sloven ska plemena u njihovoj blizi ni. Oni su bili susjedi Ger mana, neko vrijeme možda i podložni njima, od Germana su primili više toga, naročito savršenije oružje i bolju voj nu uredbu, što im je bez sum nje pomoglo da lakše savla daju Avare. Ali to je sve. (Nastavit će se) Strpljivost je gorka, ali njezin je plod sladak. Rou seau. HELP NOW! MftRCH DIMES Jan 9-31 isplaćujemo bez ikakovih drugih troškova dozvoljenim i legalnim putem u Jugoslaviji! Obratite se sa povjerenjem na firmu CHEDO ARSEMJEV1CH AGENCIJA! Paket broj 2 $14.50 20 lbs. bijelog brašna (flour) 5 lbs. sirove kave (coffee) 10 lbs. šećera (sugar) 5 lbs. sapuna za pranje 5 lbs. svinjske masti (lard) & lbs. sirove kave $7.00 20 lbs. šećera $$.00 U. S. Radio aparat, 5 cijevi, 220 volti ..$50.00! TRA2ITE NAŠ NOVI CIJENIK! šaljemo medicine, štofove i svu ostalu robu! šaljite s povjerenjem Vaše naloge, pisma, čekove ili Money Orders na: \n\n 5 West Ohio St. Phone: SU 7-3720 Chicago 10, m. EXPRESS TRADING CORP. 27-18 40th Avenue Telephone: ST 6-9083 Long Island City 1, N. Y.