OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, January 20, 1954, Image 5

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1954-01-20/ed-1/seq-5/

What is OCR?


Thumbnail for

20. siječnja 1954.
ZAPISNIK
Sjednice Izvršnog Odbora HBZ. održavane 28. decembra 1953.
Glavni predsjednik, brat V. I. Mandić, otvara sjednicu sa
pozdravom i dobrim željama prigodom božičnih praznika. Prisut
ni su svi izvršni odbornici i časnici.
Zapisnik sjednice od 9. decembra primljen je kako je pro
čitan.
Glavni tajnik, brat Bella, podnaša slijedeće slučajeve za rje
šavanje
Odsjek 14. Frank Cj^zić imenovao je za baštinicu svoje
osmrtnine svoju suprugu, koja je umrla prije njega. Izvršni Od
bor je zaključio, da se njegova osmrtnina isplati trojici njihovih
sinova.
Odsjek 18. Ivan Matak je iscrpio rezervnu vrijednost svo
ga certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Zakla
de. Izvršni Odbor je zaključio, da mu se izda certifikat za $400.00,
za pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konvencije i Glav
nog Odbora.
Odsjek 34. Martin Berdik imenovao je za baštinicu svoje
osmrtnine svoju suprugu, koja je umrla prije njega. Izvršni Odbor
je zaključio, da se njegova osmrtnina isplati petorici njihove ži
vuće djece.
Odsjek 94. Paul Gusić je iscrpio rezervnu vrijednost svoga
certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Zaklade.
Izvršni Odbor je zaključio, da mu se izda certifikat za $400.00, za
pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konvencije i Glavnog
Odbora. Član je stavljen na rezervu.
Odsjek 192. Juraj Grenc je iscrpio rezervnu vrijednost svo
ga certifikata i kroz svoj odsjek zatražio pomoć iz Narodne Za
klade. Izvršni Odbor je zaključio, da mu so izda ccrtifikat za
$400.00, za pokriće pogrebnih troškova prema zaključku Konven
cije i Glavnog Odbora. Član je stavljen na rezervu.
Odsjek 588. Petar Kutleša naveo je kod pristupa za člana,
da je rodjen godine 1894., ali točna godina njegovog rodjenja je
1891. Ovo znači, da je član bio prekoračio starost od 50 godina
za nekoliko mjeseci kad je zatražio da postane član. Izvršni Od
bor je zaključio, da se vrijednost njegovog certifikata snizi za 3
godine i da se preostali dio osmrtnine isplati baštinicima.
Odsjek 663. Paul Bukovac i Anna Troha osigurani su sva
ko za $2,000.00. Njihove Molbe za povišenje osiguranja za osmrt
nlnu svakom za $2,000.00 odobrene su po Izvršnom Odboru.
Odsjek 345. Izvršni Odbor odobrio je Molbu za pomoć bra
ta Jerolima Tuškana. Račun za tisak listova i koverti za slanje
odsjecima za doprinose ima se platiti i?. Narodne Zaklade.
Glavni odbornik, brat Mato Belanić, podnio je svoj izvještaj
0 zasjedanju New England Fraternal Congress-a, pa će njegov
izvještaj biti objelodanjen u našem službenom glasilu. Njegov ra
čun za potroške odobren je za naplatu.
Obzirom na zaključak Glavnog Odbora, Izvršni Odbor nije
mogao udovoljiti molbi odsjeka 692 iz Kenoshe, Wis., da na pro
slavi njihove 25-godišnjice prisustvuje govornik iz glavnog ureda,
a da troškove plati glavni ured.
Izvršni Odbor je odobrio doprinos od $100.00 za "Christmas
Party" 5 gnijezda Pomlatka u Kanadi, da se to podijeli izmedju
dotičnih gnijezda na temelju broja članova u gnijezdu.
Odobrena je isplata svote od $128.00 Radio Stanici KOWL u
Los Angelesu, za objavljivanje 8 kratkih kampanjskih programa
kroz mjesece oktobar i novembar.
Brat Bella podnaša konačni zbroj glasovanja o Referendu
mu, koji je proveden u mjesecima oktobru i novembru, 1953. go
dine, kako slijedi:
Predlog broj 1 Pa se povisi plaća svima glavnim odborni
cima i časnicima: Za predlog glasovalo jc 3,817, a protiv pred
loga 6,297 članova.
Predlog broj 2 Da se poprimi novi plan za osiguranje za
bolesničku potporu: Za predlog glasovalo je 7,271, a protiv pred
laga 2,464 člana.
Glavni tajnik obavješćuje Izvršni Odbor, da brat Petar Reš
kovac, koji je uposlen u glavnom uredu, ima biti stavljen u miro
Vinu od 1. januara 1954. godine u suglasju sa pravilima Mirovin
skog Plana.
Na preporuku brata Izvršni Odbor je odobrio raspodje
isđataka iz Zaklade za Bolesničku Potporu i Odštete u Zakladu
)raVmli Troškova, proporeijalno za svaku zakladu na temeljil
balance u ovim zakladama od 31. decembr 1953. godine.
Glavni predsjednik daje preporuku, da se sjednicu i izbor no
vog odbora za člansku kampanju u godini 1954. odredi i provede
na dojdućoj sjednici Izvršnog Odbora na 13. januara 1954. godine,
p* je ovo jednoglasno primljeno po članovima'Izvršnog Odbora i
po časnicima.
Tajnik Odjeljenja Bolesničke Potpore, brat Ovčarić, podnaša
za rješavanje slijedeće slučajeve:
Odsjek 187. Sestra Veronica Vidmar, cert. C-33649, boluje
od umne poremećenosti i stavljena je u privatni zavod godine
1949. Kašnje je ona bila premještena u državni zavod. Obzirom,
što ona nije bila prijavljena na bolesničku potporu do mjeseca
januara 1C53. godine, Izvršni Odbor ne može odobriti isplatu bo
lesničke potpore prije toga datuma. Budući imamo dokaze, da je
ova članica stalno bolesna, Izvršni Odbor je zaključio, da se njoj
pripadajuća bolesnička potpora isplati njezinoj majci, za vrijeme
od jedne godine dana.
Odsjek 189. Nikola Hudjber, cert. 82196, podnio je Svje
dočbu za tražbinu za ozlijedu na ledjima, koja je odložena za 90
dana. Nakon toga vremena, on je podnio drugu Svjedočbu na ko
joj je liječnik, koji ga je liječio, naveo, da je on potpuno i za stalno
onesposobljen. Usprkos činjenice, da mu kosti nisu polomljene ili
prebite, obzirom na činjenicu, da je član potpuno i za stalno ones
posobljen, naš pravni savjetnik je mišljenja, da se ovu tražbinu
ima naplatiti. U suglasju sa ovim mišljenjem i preporukom vr
•vnog liječnika, Izvršni Odbor je odobrio isplatu potpune svote
ižbine.
Odsjek 582. Sestra Dora Bačura, cert. 88283, podnijela je
šbinu za operaciju. Ali obzirom što operacija, kakvu je ona
pnala, nije navedena u našim pravilima, naš vrhovni liječnik nije
lhogao odobriti isplatu tražbine. Budući je opcracija bila teže na
ravi, Izvršni Odbor je odobrio isplatu prema propisu točke 296 na
Sih pravila, na preporuku tajnika Odjeljenja Bolesničke Potpore i
vrhovnog liječnika.
Budući na dnevnom redu nema drugih stvari za rješavanje,
1 budući je ovo zadnja službena sjednica Izvršnog Odbora u go
dini 1953., glavni predsjednik, brat V. I. Mandić, izražuje dobre
lelje i pozdrave prigodom ovih božičnih praznika svima glavnim
odbornicima i namještenicima u glavnom uredu i svemu članstvu
naše Zajednice.
Joseph Bella, glavni tajnik HBZ.
ZAPISNIK
Sjednice Financijalnog Odbora održane 13. januara 1954.
Glavni predsjednik V. I. Mandich otvara sjednicu sa brat
skim pozdravom. Prisutni svi članovi Financijalnog odbora, osim
ljirata Grashe.
Glavni blagajnik brat Krasich izjavljuje da ćemo sutra is
latiti prije naručene "Quebec Hydro-Electric Commission Bonds"
,'kao što sam prije izjavio isplatiti ćemo $49,796.98.
9. Takodjer na 18tog ovog mjeseca isplatiti ćemo "The Atlantic
J|efining Company Twenty Five Year 3*4% Debentures due Jan.
j©, 1979". Za glavnicu isplatiti ćemo $50,500.00 i za narasle ka
late $13.54 ili ukupno $50,513.54. I ovi bondovi će biti isplaćeni
jjj glavne zaklade.
Brat Krasich čita preporuku od savjetujuće firme u kojoj
$ie nama preporučuje da uložimo stanovitu svotu u "Public Serv
ice Company of Indiana, Inc." Bondovi izlaze na 3.24% bazi, no
siti će 3%s kupon i prodaju se po cijeni od 102%. Bondovi su
bolje klase, naime "AA".
& Brat Mandich predlaže i brat Bella podupire predlog da se
Boži $50,000 u ovo izdanje. Predlog se usvaja.
Zatim brat Krasich izvješćuje da ga je malo prije telefonski
pozvao naš savjetnik od Moody's Investors iz New Yorka u vezi
iovog izdanja "City of Montreal 3%% due October 1, 1954-1972.
tfama se preporučuje da uložimo $50,000 u ove bondove ako ih
jbš možemo dobiti. Brat Krasich izvješćuje da je stvar istražio
možemo dobiti 50 bondova due October 1, 1961 i nositi će nam
.70%. Brat Krasich predlaže i brat Ovčarich podupire predlog
se uloži $50,000 u ove bondove. Predlog se usvaja.
Pošto je time dnevni red iscrpljen to glavni predsjednik brat
Mandich diže ovu sjednicu.
Joseph Bella, gl. tajnik.
•"•'A
imao raznih sukoba sa svo-, njeni pripadnici zvati Srbi
jim političkim protivnicima, i ma, ili drugačije, to je nji
kako to već u starom kraju hova stvar i njihova slobod
na volja. Neka hrvatski Srbi
o tome mirno razmisle, bez
strasti i uzrujavanja. Mi pro-
biva. Nekada je imao pravo,
a nekada krivo. Medjutim,
van svake je sumjne, da je
Dr. Josip Smodlaka zaslužan povijedamo trpeljivost i slo
za Hrvatsku i da spada me-jgu i ne želimo nikomu da u
dju istaknute hrvatske javne i činimo krivo.
radnike. Hrabar je, pa se je Mi se s koječime što Dr.
rijetko bojao da iznese svoje Smodlaka piše ne slažemo,
mišljenje. Povrh toga on je Medjutim mi razumijemo pri
konzekventno ostao na jugo
slovenskoj liniji, to jest sma
trao je i smatra, da je udru-
bima odričemo njihovo "srp
stvo", daleko smo mi od to
ga, jer znamo da je to samo
pitanje uvjerenja. Ali. smatra
mo da je potrebno i korisno
da se vidi kako je došlo do
hrvatskih Srba u Hrvatskoj
i kako su od pravoslavnih
Hrvata postali pravosla v n i
"ZAJEDNIČAR"
NARODNI GUSLAR IZ SINJSKE KRAJINE
issip««8aiisfii
aiipipap««?
DALMACIJA I HRVATI KROZ VJEKOVE
U Splitu izlazi mjesečnik "Književni Jadran", a uredjuje ga g. Hranko Smodlaka.
Taj je mjesečnik dobro uredjivan i interesantan. Ima dobrih i vrijednih saradnika. Ne
znatno je li s namjerom, ili bez namjere, ali nam se čini kao da list ističe neku poseb
nost Dalmatinske Hrvatske i Dalmatinskih Hrvata. Mislimo, da naši kod kuće ne bi smjeli
Dalmatinsku Hrvatsku jednostavno nazivati Dalmacijom, kao ni Dalmatinske Hrvate Dal
matincima. To stvara zabunu i kod kuće i kod stranaca/*
ovjekovjeeuje neko nepostojeće dvojstvo, a toga nam je bi
lo dosta pod Mlečanima, Austrijom i starom Jugoslavijom.
Nijedan dru? i jugoslovenski narod ne pravi neke razlike iz
niedju jedne i druge svoje pokrajine, Slovenija je Slovenija,
a Srbija Srbija, da dalje ne nabrajamo, čemu i zašto da tu
razliku prave Hrvati? Dalmatinska je Hrvatska srce Hrvat
ske Republike, pa je čak i oznaka "Dalmatinska" ne samo
nepotrebna, nego suvišna i direktno štetna. Najbolje bi bilo
govoriti samo o Hrvatskoj i Hrvatima, a pokrajinske oznake ma, te su svi potomci do
dodati samo ondje gdje se tomu nemo/.e izbjeći. Ovoliko iseljenika poslije turske na
su i o htjeli da spomenemo o "Književnom Jadranu", a na jezde.
u-redniku je razmisli, pa. ako se steže,-4a 1 Mi^e-ne Jwsma. -aložili-ni
provede.
s time, da je književni jezik
U prvim brojevima toga mjesečnika (1 i 2, siječanj i Hrvati su pisali štokavski,
veljača, januar i februar 19552) izišao je jedan članak pod narodnim govorom, stoljeći
gornjim naslovom, koji je na-? ma prije nego su se pojavili
pisao Dr. Josip Smodlaka, o-1 pravoslavna crkva. Mi poštu- Vuk i Gaj, a i znatno prije
tac urednika "Književnog Ja- jemo sve vjere i sve crkve, nego su se "Vlasi" u te kra
drana". Dr. Josip Smodlaka' svakomu je svoja draga, ali jeve doselili. Može biti, da u
bio je jedan od vodja dalma- budući da pravoslavne crkve pitanju akcenta Dr. Smodla
tinskih Hrvata pod Austri- u pravilu nose ime države u ka ima pravo, ali naše zna
jom, zatim delegat na Kon- kojoj djeluju onda pravoslav- nje ne ide tako daleko da bi
ferenciji Mira u Parizu 1918- na crkva u Hrvatskoj treba smo mogli to potvrditi ili o
1920 godine, a poslije jugo- da se zove hrvatska pravo- sporiti. Sigurno je medjutim
slćvenski ambasador pri Va- slavna crkva i da bude tako da su Dubrovčani zvali hrvat
tikanu, i tako dalje. On je u' i jp anizirana na teritoriju skim jezik kojim su pisali, i
toku svoje poiltičtfe karijere hrWtske države. Hoće li se1 ako su ga iz običaja nazivali
like pod kojima je on pisao
i svoj članak 1952. godine ob
javio. To ispričava koješta,
ženje hrvatske i srpske dr- i jer predpostavljamo da bi u
žave u jugoslovenskoj držav- i drugim prilikama neke stvari
noj zajednici i pametno i ko
risno kako za Hrvate tako i
za Srbe. Zbog toga mu niko
nemože .predbaciti, da je da
nas, ili da .je ikada bio ne
prijatelj Srba. To je razlog
zašto njegov članak prenosi
mo u cijelosti, iako se s nji
me u svemu ne slažemo. A
prenosimo ga zato da naši
članovi Hrvati i Srbi, a i ne
članovi, kojima ovo dodje do
bio drugačije i rekao. Na pri
mjer, Dr. Smodlaka tvrdi da
hrvatska država nije prelazi
la rijeke Vrbasa u današnjoj
Bosni. To po našem uvjere
nju i po dokazima mnogih hi
storičara nije točno. Hrvati
su, kad su se doselili na Bal
kan, okupirali i zaposjeli cije
lu rimsku Dalmaciju, a ta je
u ono vrijeme zadirala da
leko i u današnju Srbiju. Ko-
ruke, vide kako su, na koji načno se je hrvatska država
način i zašto, pravoslavni Hr-1 učvrstila i na istoku su joj
vati postali Srbi. Neka niko I bile granice rijeke Drina, do
ne misli, da nam je namjera, nja Sava, Dunav, Drava i
da današnjim hrvatskim Sr- Mura, a poslije se je narod- i ime Hrvata. Rimska pokraji-
nosno proširila i zahvatila
Baranju i veći dio Bačke. Dr.
Smodlaka to i sam indirekt
no priznaje kad kaže da se
u cijeloj Bosni i Hercegovini
govori ikavski i tvrdi, što je
istina, da je ikavština tipič
no hrvatski
riječima, on
Srbi. To će im pokazati i! hrvatska država obuhvatala
jednu drugu stvar, da je ne- cijelu današnju Bosnu i Her
đopustivo da na teritoriju hr
vatske države postoji srpska ske zemlje, kad njihov auto-
cegovinu, te da su to hrvat-
rn^Jsim
htoni živalj, muslimani i ka
tolici, ne samo što se prizna
ju Hrvatima, nego i govore
izrazito i skoro isključivo ti
pično hrvatskim narječjem,
kojim ne govori ni jedan pri
padnik pravoslavne crkve, a
pravoslavci se smatraju Srbi-
Hrvata i Srba "vlaški jezik".
"našim". To isto vrijedi i za
Crnogorce, koji su još do ne
davna, kad su htjeli potvrdi
ti da je ono što govore isti
na, rekli: "hrvatski ti ka
žem". Neka niko ne misli, da
mi želimo Crnogorce svoja
tati za Hrvate, to neka oni
odluče, jer i medju njima je
bilo istaknutih ljudi, kao šte
dimlija i drugi, koji su po
ricali da bi Crnogorci bili
Srbi. Ali, kako smo rekli, to
su Crnogorske stvari, neka
oni to rješavaju.
Bilo bi još toga s čim se
mi neslažemo u članku Dr.
Smodlake, ali ovo je najvaž
nije što smo napomenuli. A
sada evo članka g. Dr. Smo
dlake, od slova do slova:
DALMACIJA I HRVATI
KROZ VJEKOVE
Historijski esej
napisao
Dr. JOSIP SMODLAKA
Kako je poznato, Dalmaci
jom se zvao veliki dio današ
nje Hrvatske, kao i susjednih
zemalja, više stoljeća prije
nego je na jugu bilo poznato
na "Dalmatia", koja je otrag
dvije hiljade godina bila tako
nazvana po imenu malog ilir
skog naroda Dalmata, nasta
njenog u zaledju Splita, seza
la je svojim najširim grani
cama preko cijele današnje
govor. Drugim Dalmacije, pa Bosne. Herce
priznaje da je govine i Crne Gore duboko u
Srbiju do današnjeg Šapca i
blizu do kragujevca na jugu
je ona išla preko Skadra, a
na sjeveru skoro do Save. U
povijesti su Dalmati opisani
kao junački narod koji je,
izmedju svih Ilira, dao naj
jači otpor rimskom zavoje
vaču. Vjeruje se da su baš
zbog toga Rimljani protegli
ime ovih svojih svladanih
hrabrih neprijatelja na tako
veliki dio Ilirije.
Po nagadjanju fiologa ime
Dalmati. ili tačnije Delmati,
moglo bi da znači "ovčari",
koje bi se tumačenje poduda
ralo s prirodom bogatih paš
njaka dalmatinskih, e i n
skog, livanjskog i duvanj
skog polja. Pod imenom ovo
ga nekad surovog i ratobor
nog naroda bili su kasnije
nazivani ugladjeni provinci
jalci u prostranoj rim s k o
pokrajini, jedna mješavina
Ilira, Kelta i latinskih kolo
nista, koja je uvijek davala
Rimu ponajbolje vojnike, do
napokon jednoga koji je po
stao carem te se proslavio
pod imenom Dioklecijana.
Ovoj Dalmaciji, odavna već
potpuno polatinjenoj, kucnuo
je smrtni čas kad sredinom
.šestoga stoljeća divlji Avari
i s njima udruženi SI oven i
prodriješe preko Save te og
njem i mačem poharače i tu
cvatuću pokrajinu carstva.
Kad se slegoše uzburkani
varvarski talasi nad opusto
šenom Dalmacijom, iznikoše
iz nje nekolike slovenske dr
žavice, od kojih je najveća i
najmoćnija bila država Hr
vata. Ova država, po Kon
stantinu Porfirogenetu, za
premala jc sjevero zapadni
dio rimske Dalmacije, od mo
ra do doline gornjeg Vrbasa
na istoku, a na jugu do do
nje Cetine, kasnije do donje
Neretve.
Ovu teritoriju oteše Hrva
ti od pobijedjenih Avara, ali
pod njihovu vlast nisu došli
obližnji otočki i primorski
gradovi (Krk, Osor, Rab, Za
dar, Trogir i Split) u koje se
bijahu sklonili ostaci dalma
tinskog žiteljstva. Ova mje
sta sa još nekoliko gradova
u južnijem dijelu primorja
(medju kojima Dubrovnik i
Kotor) bijahu sve što je o
štalo od stare Daimaćije. Ue
dini su Dalmati sada malo
brojni stanovnici ovih grado
va. Samo tu se još govorilo
latinskim jezikom, iz kojega
se pak razvio posebni roman
ski govor, nešto srednjega iz
medju talijanskog i rumun
skog, koji će u nauci biti na
zvan "dalmato-romanskim".
Na opisanoj teritoriji drža
ve hrvatske u kojoj Hrvati
zatekoše ranije osvajače slo
venskoga i avarskoga roda,
naseliše se kao vladajući ži
valj plemena hrvatskoga na
roda, kojih je po predaji bilo
sedam. Iz ove zemjle koja
se može nazvati plemenskom
Hrvatskom, Hrvati su kasni
je proširili svoju vlast na sje
veru kao i na jugu (na jugu
samo za neko kraće vrije
me). Ove nove oblasti bile su
kao neke kolonije, u kojima
su Hrvati sačinjavali samo
malobrojnu vladajuću klasu.
Najveća i najvažnija od njih
bila je zemlja izmedju Drave,
Save i Kupe, južni dio rim
ske Panonije.
Dok je trajao metež 7-ga i
8-ga stoljeća, ime Hrvata o
stalo je nepoznato vanjskom
svijetu. Strani pisci nazivali
su sve slovenske došljake na
Balkanu jednim općim ime
nom: Sclavini, Sclavi. Tek
kad se pokršteni Hrvati sa
mi nazvaše svojim narodnim
imenom u prvim poveljama
svojih vladara, udje ono u
100 lbs.bijelog braSna (flour)
22 lbs. šećera (sugar)
22 lbs. svinjske masti (lard)
11 lbs. spaghetti
11 lbs. riže (rice)
4 lbs. sirove kave (coffee)
5 lbs. sapuna (laundry soap)
2 lbs. sapuna (face soap)
9-om vijeku, u obliku Cliro
vati, Chrobati, u evropske je
zike.
Država hrvatska zvala se
latinski "Croatia", a našim
jezikom "Hrvati", onako kao
što Ćesi i danas nazivaju svo
ju zemlju imenom Cechy. Ta
ko, kad je bosanski kralj
Tvrtko zavladao i Hrvat
skom, njegova nova titula
"Rex Dalmatiae et Croatiae"
glasila u hrvatskom prevodu
"Kralj Dalmacije i Hrvat".
Jednako i naziv "od Hrvata
Mato" koji dolazi više puta
u narodnim pjesmama, a do
danas mu smisao nije bio
protumačen, valjda da znači
"Mato iz Hrvatske".
U toj Hrvatskoj živjeli su,
po svjedočanstvu Porfiroge
neta, uz Hrvate i potomci
drugih Slovena kao i ostaci
poraženih i pokorenih Avara.
Sloveni takodjer bijahu pod
ložni Hrvatima, koje Porfiro
gente izričito naziva "gospo
darima vladarima (arhon
tes) Slovena".
U državi Hrvata zbio se i
sti proces kao u državi fra
načkoj i bugarskoj. Ovdje
kao i ondje, razni narodni
življi stopili su se u jedan
narod, kome su osvajači dali
svoje ime, ali su, jer bijahu
slabiji brojem, primili jezik
pokorenih naroda. Tako je u
Hrvatskoj prevladao govor
prekodunavskih Slovena i
stočnoga tipa, kako pokazu
je srodnost hrvatskoga je
zika s ukrajinskim i ruskim.
U nauci je dugo vladala
neizvjesnost u pogledu pita
nja odakle su Hrvati došli
na jug i ko su oni bili. Da
nas, najviše zahvaljujući hi
storijskim radovima profe
sora Ljudmila Hauptmanna,
možemo smatrati skoro si
gurnim da Hrvati nisu došli
u Ilirik preko Dunava zajed
no sa Slovenima sa Istoka,
već da su upali u rimsku Dal
maciju sa sjevero-zapada, a
da im je kolijevka, kao i
Srbima, bila na sjeveru, iza
Karpata. Tu je postojala i o
držala se do 10-og vijeka,
državna tvorba hrvatskog i
mena. Ova tako zvana Bijela
Hrvatska obuhvatala je jugo
zapadni dio današnje Poljske,
oko Krakova, sa obližnjim
dijelovima šleske i Češke. Ne
zna se i teško da će se ikad
dati sa sigurnošću ustanoviti
odakle dodjoše u Zakarpaće
ljudi koji se prvi nazvaše Hr
vatima, niti kojega su po
rijekla oni bili, a ni otkud im
ime Hrvat. Utvrdjeno je sa
mo da ime nije slovensko, ni
po korijenu, ni po nastavku,
a misli se da je iranskog po
rijekla (kao Sarmati s istim
nastavkom at, koji pak na
lazimo i u imenu planina Kar-1
pata). Valjda je to bilo jed-1
no iransko pleme koje je, po-1
korivši neke Slovene, njima I
nametnulo svoje ime, a od
njih uzelo jezik, pa je takoj
nastao narod Bijelih Hrvata.
slovenski po govoru, a sa ne
slovenskim imenom. Njihov
jezik morao je biti zapadno-1
slovenskoga tipa, kao i go-|
vor njihovih najbližih susje
da Ceha i Poljaka. Taj govor,
doniješe na jug Hrvati i Sr­
NAJBRŽA I NAJSIGURNIJA
U SVIM CIJENAMA URAČUNAT JE PODVOZ, CARINA I TAKSA!
Bijelo kanadsko 6RASN0 100 lbs $11.75 Fino kukuruza BRAŠNO 100 lbs $11.50
Paket "A" $38.00
Paket broj 1 $14.75
5 lbs. sirove kave (coffee)
10 lbs. šećera (sugar)
10 lbs. riže (ricc)
5 lbs. spaghetti
5 lbs. svinjske masti (lard)
5 lbs. sapuna (laundry soap)
strana 5.
bi koji osvojiše i naseliše rim
sku Dalmaciju.
Protiv ovog mišljenja koje
je preteglo u nauci, još se iz
nosi jedan, naoko ozbiljan,
prigovor, osnovan na tome
što se u hrvatskom i u srp
skom govoru na Jugu ne bi
nalazilo osobina koje karak
tei-išu zapadno-slovenske je
zike. Sasvim jednak prigovor
mogao bi sc uostalom podići
i u pogledu jezika Bugara,
pošto njihovom prvobitnom
finsko-turskom govoru nema
traga u modernom bugar
skom jeziku. Tako je moglo
biti da i u hrvatskom jeziku
ne ostane traga zapadno-slo
venskom govoru prvobitnih
Hrvata. Medjutim, u riječni
cima pol jskog, češkog i slo
vačkog jezika može se naći
priličan broj riječi, naročito
naziva za dijelove narodne o
djeće, koje se još govore u
hrvatskim dialektima, dok ih
nema u ruskom jeziku. Izme
dju riječi koje je zapazio pi
sac ovih redaka ovdje će se
spomenuti samo jedna kojoj
filolozi pridaju osobiti zna
čaj. To je riječ "kokot" ko
ja je smatrana karakteristič
nom za zapadno-slovenske je
zike, dok bi naziv "pjetel"
bio osobina istočno sloven
skih jezika. Riječ "kokot"
nalazimo zaista, i to u nje
nom nepromijenjenom obliku,
u staročeškom jeziku, dok u
novočeškom ona glasi "ko
hout", a u poljskom "kogut".
"Pjetel" je pak naziv niski
i bugarski (ruski je i "pje
tuh"). Kao što se moralo o
čekivati, nalazi se i u našem
jeziku slična riječ: "pijetao"
i "pijevac". Ali se i zapadno
slovenska riječ "kokot" sa
čuvala u nekim našim govori
ma (u Dubrovniku, Boki i
Crnoj Gori). Takva dvostru
kost izraza, koja nije osam
ljena pojava u našem jeziku,
može da se samo protumači
izvjesnom primjesom zapad
no-slovenskoga govora jeziku
istočno-slovenskoga tipa ko
jim je na Jugu govorila ve
ćina Slovena.
Kako je poznato, ktifđ
se do nedavno
nje da Hrvati koji osnov«
državu na jugu ne bijahu u
opće Sloveni, već Goti ili ne
ki drugi Germani. Ovo je mi
šljenje savremena nauka ko
načno zabacila. Hrvati u svo
joj zakarpatskoj pradomovi
ni bili su bez ikakve sumnje
Sloveni kao i ostala sloven
ska plemena u njihovoj blizi
ni. Oni su bili susjedi Ger
mana, neko vrijeme možda i
podložni njima, od Germana
su primili više toga, naročito
savršenije oružje i bolju voj
nu uredbu, što im je bez sum
nje pomoglo da lakše savla
daju Avare. Ali to je sve.
(Nastavit će se)
Strpljivost je gorka, ali
njezin je plod sladak. Rou
seau.
HELP NOW!
MftRCH
DIMES
Jan 9-31
isplaćujemo bez ikakovih drugih troškova dozvoljenim
i legalnim putem u Jugoslaviji!
Obratite se sa povjerenjem na firmu
CHEDO ARSEMJEV1CH
AGENCIJA!
Paket broj 2 $14.50
20 lbs. bijelog brašna (flour)
5 lbs. sirove kave (coffee)
10 lbs. šećera (sugar)
5 lbs. sapuna za pranje
5 lbs. svinjske masti (lard)
& lbs. sirove kave $7.00 20 lbs. šećera $$.00
U. S. Radio aparat, 5 cijevi, 220 volti ..$50.00!
TRA2ITE NAŠ NOVI CIJENIK! šaljemo medicine, štofove i svu ostalu robu!
šaljite s povjerenjem Vaše naloge, pisma, čekove ili Money Orders na:

5 West Ohio St. Phone: SU 7-3720 Chicago 10, m.
EXPRESS TRADING CORP.
27-18 40th Avenue Telephone: ST 6-9083 Long Island City 1, N. Y.

xml | txt