Newspaper Page Text
10. veljače 1954. Sa godišnje sjednice "Zore" U prošlu nedjelju 24. januara, Hrv. Pjevačko Društvo "Zora" održalo je svoju godišnju sjednicu u prostorijama Hrv. Nar. Sokolskog Doma. Predsjednik Charles Bašić o tvorio je sjednicu u 4 sata poslije podne i pozdravio pri sutne. Sjednici su prisustvovali osim izvršujućih članova takodjer i podupirući začasni i utemeljiteljni, te zastup stvo Hrv. Pjev. Društva "Preradović" iz Gary, Ind. Hrv. Pjevačko Društvo "Sloga" izf East Chicago, Ind. poslalo je ji je pomagao položiti prve brzojavni pozdrav i čestitku temelje našoj "Zori", a to je uz najbolje želje u budućno- naš predsjednik Hrv. Ame-| sti. Leo Till, začasni član ričkog Pjevačkog Saveza g. "Zore", poslao je iz Paducha, Z. I. Kerhin. Nemila bolest, Ky. čestitku i uz dobre želje radi koje se danas nalazi u $25.00 na dar. Živio! bolnici, spriječila je njegovu Upravni odbor podnio je prisutnost. On je u duhu s na svoje izvješće o radu "Zore" ma 1 Poslije sjednice slijedila je bogato priredjena večera, ko ju prirediše članice "Zore". Stolom je ravnao Mr. Joseph N. Bazdarić. Predsjednik Ba šić, nakon što je predao rav nateljstvo stola g. Bazdariću, zahvalio je prisutnima na o dazivu i suradnji u minuloj godini. Stoloravnatelj podje lio je riječ slijedećima: Mrs. Rose Babila, zastupnica "Pre radovića" iz Gary, Ind., ko ja je u svom lijepom govoru izrazila najbolje želje u bu dućnosti. Ove godine "Pre radović" slavi 40-godišnjicu svog opstanka u nadi da će mo se i tom prigodom vidje ti i njihov rad zajednički pro slaviti. Predsjednik Župe g. Šipu i-jić raduje se što je mogao da bude ovom prigodom u društvu svoje braće zoraša. Žali što se ove večeri ne na lazi u našoj sredini onaj, ko- izručujem^ vam njegov u minuloj godini. Nakon što pozdrav. Zaključeno je da se je izvješće pojedinih odbor-, dotičnom odašalje list uz naj nika bilo primljeno prešlo se bolje želje za čim skoriji o je za dobrobit društva. poravak. Govorilo je više članova u| Profesor Zvetina održao je interesu društva, a svima je lijepi govor o zaslugama "Zo bio jedan cilj jačanje naše re". O problemu naše mladje "Zore". U ime društva "Pre- generacije. Narod treba da radović" pozdravila je sjed- podupire ovu našu organiza nicu Mrs. Keleminić čestita- ciju, koja pola vijeka radi na jući "Zori" na njezinom radu čast svog naroda. Pokrovi u prošlosti i zaželila još bolji telj "Zore" g. Anton Kame uspjeh u budućnosti. Mr. J.jnjarin pozdravio jc prisutne šipušić, predsjednik Hrvatske! i žali što mu nije bilo mogu Pjevačke 2upe "Mihanović", će češće puta biti u našoj bio je oduševljeno pozdrav-' sredini. Trgovina s kojom je ljen. On je kazao, "Zora" je skopčan i četiri mjeseca od matica hrvatskih pjevačkih sutnost iz države bili su glav društava u Americi. Njezin nim uzrokom. Na tom puto rad kroz minule 53 godine u širenju naše hrvatske pjes me, služi na čast našem na rodu ovdje i u domovini. Za to je dužnost svakog iskreno mišljenog Hrvata, da čuva čast "Zore" i da joj pomaže vanju posjetio je Domovinu i sVoju majku, braću i više rodbine. Takodjer proputo vao je više evropskih država. Čestita članstvu "Zore" na njihovom radu, članicama na priredbi ukusne večere. Po čim više u širenju naše lije- klanja u blagajnu Zore pe hrvatske pjesme. Mi ne smijemo dozvoliti da nesvjes ni elementi ubijaju u nama volju za naš prosvjetno-kul turni rad. $25.00, a Mrs. Kamenjarin $10.00. Svi prisutni takodjer doprinijeli su svoj obol u svo ti od $127.00. Predsjednik Bašić izručio Zadnja točka dnevnog re-|je Diplomu Utemeljiteljnog da bila je pi'isega nove upra-j^lana g. Nikoli Popović, za ve, koju je zaprisegao Mr. što se je dotični najljepše za šipušić, predsj. Župe. Novi hvalio i obećao suradnju za upravni odbor jest slijedeći: dobrobit naše Zore i u bu Predsjednik, Charles Basich dućnosti. Zatim stoloravna potpredsjednik, John Jako-1 telj predstavio je naše dugo pić tajnik,, Jos. N. Bazdarić godišnje aktivne članove, ko Iračunovodja, Olga Fažo bla- ji su bili prisiljeni radi posla Stefi Siverić. Nadzor- ih drugih razloga da presta !ni "Odbor: Mary Bazdarić, nu sa pohadjanjem pokusa, Barbara Popović i Vinko Ko-! ali kada god je potreba izi vačić. Tehnički Odbor: Mir-|skivala oni su se uvjek oda ko Mašnjak, Petar Ružević,| zvali pozivu svoje "Zore" i Charles Basić i Jos. N. Baz- i evo ih večeras u našoj sredi darić. Arhivar: Stefie Jako pić. ni. Takodjer spemenio je i o ne podupiruće članove, koji su uvjek pružili ruku pomoć nicu prigodom svih "Zorinih" priredba. Specijalno žali što je propustio ime jednog od najboljih radnika za dobro bit "Zore", a to je g. George Arbanas i njegova supruga i kćerka, pa g. Mirko Masnjak naš bivši tajnik i gdja J. Long. Neka je hvala svima! Zatim se je prešlo na pri kazivanje slika koje je sni mala Mrs. Kamenjarin na njihovom putovanju po Ev ropi. Interesantno je bilo slu šati kako ona lijepo izgovara imena naših gradova Za greb, Split, Kaštel Kambelo vac, Sučurac, Marjan, Bačvi ce, Jadran i t. d. S ovim je završila ova ugodna večer. Prisutni Zanemarena kleveta brzo nestaje: no pokaži, da si u vrijedjen. i ti ćeš joj dati iz gled istine. Tacit. ispJUflujemo bez ikakovih drugih troškova dozvoljenim I legalnim putem u Jugoslaviji! Obratite se sa povjerenjem na firma CHEDO ARSENI.IEVICH "GOLD MEDAL" BRASNO a NASE ZA LimC NA RIJECI nudimo uz cijenu 100 LBS. DO RIJEKE $9.00 DO ZADNJE STANICE 512.00 2atražite procjenu za pakete po narudžbi, kao i naš novi cijenik PAKETA SLOBODNIH OD CARINE O JUGOSLAVIJI! ŽELITE PUTOVATI U JUGOSLAVIJU u Jugoslavenskim brodovima, IH AVIONOM obratite se na: A I A I I N Zajrtiipnfl Jugoslavenske Linijske Plovidbe sa Ameriku Kanadu Dalmacija i Hrvati kroz vjekove HISTORJISKI ESEJ Napisao: Dr. Josip Smodlaka IV. S dolaskom tolikih plemića s juga podigla se obram bena snaga Gornje Slavonije protiv napadaja Turaka, ali je na nju pao i teret opskrbljivanja ovih neproduktivnih rat nika. To su teško osjetili gornjoslavonski seljaci, posavski i zagorski "muži", koji su jedva snosili tlaku svoje domaće gospode, a sad su morali da hrane i mnogobrojne došljake. Iz nevolje ovih kmetova porodila se Seljačka Buna 17-og vijeka, koju hrvatska gospo-f da poznatim okrutnim naći-'mana, Normana i Slovena. nom ugušiše. Razlika je u tome što se na- Kod promjene imena, ži-'cionalni tip Talijana, kao i telji Gornje Slavonije nisu u- drugih zapadno-evropskih na svojili pravilno ime hrvatsko,1 cUa (Psalterium) "na horvacki i li slovenski jezik". Tek u dru goj polovini 18-tog vijeka ne staje slovenskog imena iz Hr vatske, te se ono od tad o graničava samo na Slovence. Prateći ovako kroz tri pr va stoljeća Novog Vijeka raz vitak hrvatskog naroda i i gru sudbine s njegovim ime nom, nalazimo da se na kra ju ove periode taj narod u velike razlikovao od starih Hrvata, kakvi su oni bili u oči turske invazije. Narod, kako smo vidjeli, nekad ho mogen, sastoji se na kraju 18-tog vijeka od tri nepot puno stopljena skupa, kojih svaki ima svoju osobitiu po stojbinu, donekle razi i i u kulturu, posebno narječje, a neki i drugu vjeru. Najbroj niju od tih grupa sačinjava ju "Horvati" kajkavci, od vje kova zemljoradnici, u sprije da pomenute tri županije. Za njima dolaze, nešto slabiji brojem, "Rvati" štokavci, sto čari i ratari u brdovitim kra jevima od Kupe k Velebitu, koji su dijelom ijekavci, dije lom ikavci, a u većini pravo s!avni. Trećem, najmanjem skupu, pripadaju Hrvati pri morci, koji žive od mora, i koji sačuvaše starohrvatski, čakavski govor, iako ponešto izmijenjen. (Kako smo vidje li, potomci Hrvata starinaca južno od Velebita bili su u o vo vrijeme već prihvatili dal matinsko ime. a tako su se nazivali i doseljeni "Vlasi" u njihovu zaledjif.) Hrvati u ovo vrijeme ne sliče toliko ostalim Sloveni ma kao ranije. Kroz trista godina povećao se medju nji ma broj ljudi tamnog kom pleksa. Osim toga postaje mnogo češći dinarski tip s vit kim tijelom, visokom i krat kom lubanjom, i istaknutim podbratkom i nosom u uskom licu, kako se konstatuje u poredjivanjem tjelesnih mje ra živućih ljudi s iskopanim kosturima iz Srednjeg Vije ka. Ovoj promjeni u tjeles nom ustrojstvu prirodno je doprinijelo miješanje s Vla sima. koji su dolazili iz jugo zapadnih balkanskih krajeva gdje je dinarska rasa pretež na medju stanovništvom. Ja mačno su Hrvati postali ne što tamniji i uslijed rjedjeg miješanja s Turcima, Cigani ma i drugim Istočnjacima. Hrvati nisu jedini primjer ovakove mješavine naroda i rasa. Veoma je sličan i sa stav skoro svih evropskih na roda, a kod nekih od njih mješavina je još šarenija. Tarfb je, na primjer, naš naj bliži susjed, talijanski narod, postao od smjese Pelazga, Liguraca, Latina i njihovih rodjaka, Hira, Etruraca, Gr ka, Semita iz Azije i iz Afri- «z ajt ustalio mnogo ranije ne- već se prozvaše "Horvatima", S° ^od nas. gdje je hrvatski imenom kojim su oni i Ma- narod u modernom smislu djari nazivali stare Hrvate.: "ječi i u svome sadašnjem Tako su i oni stali nazivati sastavu dijete novijeg vreme i svoj jezik "horvatskim". I- ™, dok je još u povojima pak se medju njima još du-1 jugoslovesnka nacija koja bi go očuvalo slovensko ime, čak imala da taj i druge bratske i u Zagrebu koji je postao narode poveže u nerazdruži glavni grad Hrvatske. Tako vu bratsku zajednicu, nalazimo da je tamošnja bi- U devetnaestom stol e ću skupija izdala godine 1651. hrvatski je narod ušao u no "Sveta Evangelia" "slovom, viju fazu svoje evolucije, iz (t. j. jezikom) slovenskim".1 koje je izašao u svome današ štaviše, u naslovu te knjige' njem opsegu i jačini. U ovom sama crkva se naziva "cir-' vijeku nacionalizma Hrva i kva zagrebačka slovenska".1 su, poput ostalih rastrganih U kasnijem izdanju iste knji- i potčinjenih naroda, bili še ge, godine 1730., kad se hr- bi postavili za vrhovni cilj u vatsko ime bilo već jače ra- jedinjenje i nezavisnost svo širilo, ova se crkva naziva' jeg naroda. Prvi koraci k o "slovensko-horvatska". I de- stvaren ju ovog ideala učinje set godina nakon toga izla-1 ni su u Hrvatskoj akcijom zi u Zagrebu jedna knjiga započetom godine 1830., a poznatom pod imenom Ilir skog pokreta. Ovaj pokret, kako se zna, nije bio po op- segu ni po značaju isključi-1 zecima vo hrvatski. On je išao za tim da se sa Hrvatima sje dine u veliku narodnu zadru gu i ostali slovenski narodi na tlu stare Ilirije, i to ne pod imenom hrvatskim, već, da nikome ne bude krivo, pod neutralnim nazivom ilir- odgovarao shvatanju i osje-!H cajima naših starijih pokolje- nja, za koja su svi Južni Slo veni, osim Bugara, bili čla novi iste "slovinske" ili "ilir ske" porodice, bez obzira na razliku u vjeri ili imenu. Ta* ko je, na primjer, Kačić u svojoj Pjesmarici pozdravljao bosanske muslimane kao svo- on, katolički frater, oca srp skog pravoslavlja, svetog Sa vu, kao diku i ponos "našeg slovinskog roda". Program narodnog jedin stva na o\rakovoj široj osno vi pod jednim novim zajed ničkim imenom nije našao odaziva kod Srba, kod kojih je narodnost bila tako usko vezana za crkvu, da se i o va zvala srpskim narodnim imenom. Bez Srba pak nije bilo moguće ostvarenje ideal ne zamisli Ilirskog pokreta, iza kojega je u daljoj buduć nosti stajala zajednička na rodna država osnovana na a s k o e n a k o a v n o s i Jednako su sa neuspjehom svršila i druga dva pokreta koja su imala isti cilj, naime "jugoslovenski". godine 1860, kojemu je stajao na čelu bi skup Štrosmajer, i "slovin ski", kojim su oko god. 1880. neki dubrovački intelektualci htjeli da ožive to staro, kod nas izumrlo narodno ime. Što je bilo poslije toga, to je povijest od jučer. Izmedju Hrvata i Srba, do tad slož nih, iako ne bijahu ujedinje ni, pukao je razdor poslije a ke, Kelta, raznovrsnih Ger- kao naviještenje rata, jer su oni svojatali za buduću Ve liku Srbiju cijelu našu zem lju, ili skoro cijelu, do Ja drana na zapadu, a na sje veru do Drave. Oni su se kod toga pozivali na narodno pra vo, smatrajući, zavedeni jed nom neosnovanom njemač kom teorijom o narodnosti, da svi naši štokavci zbog svojega narječja moraju biti Srbi. Da osujete ostvarenje "veliko-hrvatskih" težnja, po krenuše oni "veliko-srpsku" propagandu, koja je stala da u masama širi srpsko narod no ime, ne samo u Bosni, ne go i u Dalmaciji i u samoj Hrvatskoj. Radi toga su srp ske političke stranke u Hr vatskoj i u Dalmaciji dugo stajale u savezu s Madjari ma, odnosno s Talijanima, protiv Hrvata, a ovi su opet tražili saveznike u carskom Bcču^ odakle su im dolazila samo prazna obećanja. Ova ko probudjeni posebni nacio nalizam hrvatski širio je u drugim pokrajinama hrvat sku narodnu i državnu misao. Tako su otsad obje propagan de radile da, svaka za svoju nacionalnu misao, a s time i za svoju buduću državu, pre dobiju što više pristaša izme dju onih koji se do tada ne osjećahu ni Hrvatima ni Srbi ma, te ni sebe ni svoj jezik ne nazivahu tim imenima. O ne su se u tom cilju služile svim sredstvima, a najviše vjerom i uplivom crkava. "Nacionalno neopredijelje no" bijaše do kraja devet naestog vijeka, s malim izu- žiteljstv0 svih naših krajeva izvan uže Hrvatske i Srbije (i vojvodjanskih Sr ba). Drugdje naši su se lju di zvali ili pokrajinskim ime n i a o s a n i n o o i Dalmatinci, Slavonci, Herce govci, Dubrovčani) ili nekim nadimcima (Vlasi, Šokci, B^-- njevci) dok su jezik nazjva neksije Bosne Austriji, i baš! ko i prostorom, tako da se zbog same Bosne. Dok je Sr bija tražila Bosnu za sebe, većina hrvatskih političara tad se ponadala da će se ona sjediniti s Hrvatskom, pa da e s e a k o s v o i i v e i k a samostalna država Hrvatska i to, silom prilika, pod vlada- ,j u Bosni bo8anskin na ..najkim" Jugo du a na Sjevero-istoku (rackim" (od madjarske riječi "racz", ko ja znači '"srpski"). Utakmica izmed ju dviju na cionalističkih propaganda bi la je bezobzirna i nepoštedna. Dok se na srpskoj strani vo- n a o V u k o v o e v i z o ju slovinsku bracu, i slavio! ,(C,.... 1 4- i-»i *. Srbi svi 1 svuda na hrvat skoj strani nazivu Srbin od ricao se karakter narodnog imena. Dva bratska naroda, koja se do tad u svojoj du goj historiji nisu nikada me djusobno borila, stajala su sada jedni protiv drugih kao krvni neprijatelji. U žestini te borbe, kad je ona bila na vr huncu, došlo je čak do toga da je jedan politički prvak napisao da se taj rat mora voditi "do istrage vaše ili na še". Medjutim, kako znamo, borba je sasvim drukčije svr šila. Poslije trideset godina jalovog prepiranja prepušte no je najzad svakome na vo lju da se naziva narodnim imenom koje mu je milije. Tad se ustanovilo da su se svi pravoslavni opredijelili za srpstvo, a katolici za hrvat stvo. Sada se vid jelo koliko je jak narodnosni faktor vjero zakon, kad je eto i pravo slavne Hrvate kroz srpsku crkvu priveo k nacionalnom srpstvu. Poslije toga otpada, hrvatski se narod opet sa stoji samo od katolika. Po što se s njime sjediniše svi katolici našeg jezika, on je bio uvećan, kako brojem ta- znatan broj Hrvata nalazi i preko historijskih gran i a hrvatske države, sve do Su botice, Sarajeva, Boke i za padne Istre. Obje propagande okušaše se i kod muslimana našeg je zika. ali sa slabim uspjehom, jućom dinastijom ili, kako zbog svog vjerskog obilježja se onda govorilo, "u okviru Habzburške monarhije". Po što zbog negativnog stava Sr ba prema Ilirskom i drugim pokretima nije moglo da do dje do narodne zajednice ko joj bi bile u istoj mjeri pod redjene narodnosti srpska i hrvatska, Hrvati se riješiše da provedu narodno ujedinje nje bez Srba i da rade za svo- Bošnjaci, slijedbenici Islama, kad se našla zamjerka njiho vu pradjedovskom imenu bo sanskom, volješe da ostanu "neopredijeljeni", bez narod nog imena, zadovoljavajući se vjerskim nazivom "Muslima ni". (Uzgred rečeno, bosan sko ime, iako mladje od hr vatskoga i srpskoga, jedna kog je postanja kao i ta dva, ju posebnu državu. Na srp- pošto je i ono prešlo sa dr ske političare je ova hrvat s k a k o i n a i a e o v a a žave na državljane i na nji hov jezik. Zato je bilo krivo učinjeno našem najvećem fi- slavon-lsu sko, to od tudjinaca iskriv-1 Oko 7 sati u večer lieno staro slovensko ime. Slavonac koji jfc branio su 11 hari na* samo giadjam, dok je seljac- jezik, koji su ranije zvali "rackim". U Dalmaciji, toj kolijevci hrvatstva, hrvatsko ime mo ralo je da održi dužu i žešću borbu. Ovdje je gradjanstvo bilo skoro potpuno potalijan čeno pod Austrijom, koja je dovela u zemlju mnoštvo či novnika iz svojih talijanskih pokrajina i uvela talijanski jezik u sav javni život, a u i s o v i e e o v o i a s a e taliianske škole kakvih nije tanjansKe sKoie Kamin nije lom svećenici dviju crkava, (Pavlinović, Sundečić i mno gi drugi) pokrenuše "Narod nu stranku", koja je povela borbu za uvodjenje narodnog jezika u škole i urede i za sjedinjenje Dalmacije s Hr vatskom, Taljanaši se svom silom usprotiviše tom pokre tu. puni mržnje na hrvatstvo. Oni osnovaše autonomističku stranku. prozvanu od naroda na i ni Dalmatinci, koje jc narod smu Ti Pjevam". Bili su bur-, ^"se i„a Uspjela večera i zabava odsjeka 588 lologu Jagiću kad je on tu činjenicu javno konstatovao.) Hrvatska nacionalna pro- San Pedro, Calif. Odsjek broj 588 i njegovo gnijezdo paganda bila je naišla na ot- Pomlatka broj 256 HBZ., održali su zajednički godišnju ve por i kod nekih katolika. Za-i čeru i zabavu na 19. decembra 1953., u korist svojih bia čudo nije ga bilo u Bosni, gajna, koja je uspjela iznad svakog očekivanja. Što se ono gdje je bosansko ime bilo ta-( kaže, sve se može samo kad se hoće, tako je bilo i za ovu ko duboko ukorijenjeno u na-ve£eru plesnu zabavu, za ko-j rodu. dočim se protiv hrvat- jc smo zajednički poradili, pa su zato one teže i više radile skog imena isprsilo večeru ma^' oAiinni L-acniir* UarJ seljaci kasnije razdijelise, kao, i drugdje, po vjeri, u Hrvate, nos* na^c gkp Bratskc i uspjele. i poslužile sve prisutne na sjedala os djeni. koji su priredili mlade zabavama. ziv slavonski za narod i za pečene purane, ali druge stva- Ne možemo takodjer za jezik. Taj pokret nije uspio,: ri još nisu bile potpuno pri- boraviti i naše stare članove, jer su do slavonstva držali redjene. Nato naš predsjed-i na pozdravlja sve kft masa ostala lavnodusnajppigutm* članove, g[ostc i pri* braca^ J. \Iorris, prema njemu, nazivajući sO|jatelje, tc im se zahvaljuje J- Marčinko, K. Vlahov, J. imenom "Šokci" (katolici) i I na lijepom posjetu. Zatim tu- Pekar, ,M. Glavan i dolje pot "vlasi" (m-avoslavni) Ovi se r.ad° zvao Taljanašima, vodili .M jednom bratska hvala m. w i svima onima koji su pomogli je-1 nTlilgkBm! dugo glavnu riječ u pokrajini. I publike, koja je htjela da se Kad malobrojni neodrodje- .u ni intelektualci, dobrim dije- Imena. trama i braci koji su radili, Sada naše mlade sestre čla- i n mog ii z k0g nice i zatrpavaju stolove sa: svakovrsnom dobrom i teč, nom hranom, a nas predsjed- i brat Barich nas moli, da se malo strpimo i da cu.iemo, vanJf! su skom i tuvila u glavu svojim pristašama da su oni Dalma tinci, a nipošto Hrvati. Tali janskoj gospodi nije bilo la ko napadati ime Hrvat kod TJ.. vrga\ali luglu nazivajući Hi- vate "Krovati" (od talijan-1 ^a znajući kako su one nepopu larne u Dalmaciji. Oni su se nazivali "Slavi-Dalmati", pa je to imao da bude naziv za jednu posebnu narodnost, ko ja će se boriti protiv hrvat ske. Isprva su bili uspjeli da zavedu mnoge neuke pučane, ali u osamdesetim godinama prošlog vijeka pade njihova snaga, narod se otrese njiho va lažnog nauka, i tako ne stade te fiktivne dalmatinske narodnosti. Kako je u to vrijeme u cije lom našem narodu vladala sloga, tako su i u Narodnoj stranci u Dalmaciji isprva složno radili katolici i pravo slavni. Ovim "Narodnjacima" bila su oba narodna imena, hrvatsko i srpsko, jednako mila. Svoja društva nazivali su "Slavjanskim" (Slavjanska i a o n i a S a V a n s k i o S a v a n s k i N a e a k i Kad se pak Hrvati i Srbi raz dvojiše, pođijeliše se i dal matinski "Narodnjaci" u Hr vate i Srbe, i to, kao svuda, po pripadanju jednoj ili dru goj crkvi. Izuzetno se priklju čiše srpskoj narodnosti i po jedini katolici, koji su više simpatisali sa srpskim nacio nalno-političkim programom, nego sa hrvatskom politikom "u okviru Monarhije". Ovako su dva narodna imena dobila u nekim slučajevima više po litičko-partijski karakter ne go nacionalni. Dogadjalo se da su dva rodjena braća bili, jedan Hrvat, a drugi Srbin, a poznat je jedan slučaj gdje se treći brat osjećao Talija nom. Mir i sloga koji su se pred rrrsTlS 5. potpuno zadovoljstvo, na če- dvorani bila potpuno za- mu im se mnogo zahval juje- iccn i„ ,• uzeta, tako da su i naši ku- mo i pozivljemo, da nam po Godme 1860. izlazi« je i list kuharice tali imena- mognu i na našim budućim koji su morali raditi dva da- da ispeeu purane i pripra- ve,sve ostalo jelo uz vruću prisutnima veliku važ- pisani. Isto tako ne možemo {c organizacije Hrvat- zaboraviti našeg bivšeg upra- Zajednice, te u- vitelja gnijezda i perovodju, ji joS moljava sve 01 ko brata S. Skorpanica. koji je ni i Srbe, te ovim imenima sta- su članovi iste, da se čim pri- samnom od stana do stana doše od tad nazivati i svoj' je začlane u njene redove za vozio sa automobilom 'svoju vlastitu korist. prodamo sto više tiketa, Zatim je predstavio mla- J?, °. sestre M. Marge dog člana našeg Pomlatka, f10..1 Carević i ostalima, Johna Lukrich sa njegovom J1.:po^iagab za uspjeh sestrom Katicom. koji su od-'na^'lse hvala. svirali sa harmonikom ove ,a zabava i večera je po komade "Biioli Miescc" kazoltf, da se moze sa malo "Marijana Samo Nemoj Ti" i ^da podići blagajnu našeg "Oj Jovane" na zadovoljstvo gnijezda, a tako isto da ne svih prisutnih. Nakon toga n}oramov je bio predstavljen nama svi- i}as.e£f odsjeka za uzdr žavanje istoga. Ovo nam isto je bio predstavljen ma dobro poznati, koji uvijek '»'"K«- »tu đodje da u zveliča „aSe zal»- f"kazlV!1 ve sa svojim lijepim ejlasom, rasporezivati dan đ® trebamo zabora ol?e st^arl- a to je naš mjesni pjfvač _! »met.aju "»Som uspjesnom ra Louis Lucich, koga je prati-i ko.ie^ škode i 1 da piano naša mlada se-!u "trebamo dolaziti on !p meta S Mo pod Venecijom Ovi do- 'me jcsmt.:' fe ste. pobija tvrdnju onih ćla seljeni Talijani i potalijanee- Blago, Blago" i "Pjc-! i10Va:.J0J1 -eltfali U2V vanip svakim danom, ot.mp- „A: .. ... ... .... van lp nvii mpamn nn VPIiITA J__»ui__ _• ... ,,, .. 1 ivao je ovu pjesmu na veliko tolomaskom koja se pro-|zadovoljstvo prisutnih, koji tivila sjedinjenju s Hrvat- Da bi one Ruže Male koui ,. D0 dr burnim aplauzo skogCroati), a ciljajući s tim oni pri je njega, na čemu im nosnog vijeka u svijetu i kod nazivom na susjedne siromaš- se ovim putem svima zahva- nas", piše u ."Poruka či ne Ličane koje su prikazivali U'li^mo. taocu" sam autor. "Roman kao prototip Hrvata Sami oki^m^minsavim Cvijećem i!'B1j°sci Taljanaši krili su pred naro- božičnim drvcem, po našim dom svoje talijanske težnje, trgovcima sa cvijećem, Clara nije tada tiskan a ni po svr i Tony Ostojich, pa neka imj§etku rata do sada, o tome je za to ovim putem lijepa novich. Nažalost možemo ka zati da ih nije bilo dosta, ali kratka vijeka. Njihov sklad S mudrim nacionalnim u redjenjem jugoslovenske re publike nestalo je uzroka su koba izmedju narodnih i dr žavnog imena, pa je svakome jasno da se može nazivati Hrvatom ili Srbinom ujedno biti dobar Jugosloven. Sinovi Dalmacije, kod sve ga svog hrvatskog, odnosno srpskog, rodoljublja i odano sti skupnoj domovini, čuvaju i dalje dalmatinsko ime koje se na ovom komadu primor ja održalo za više od dvije ti suće godina. Dok ovaj kraj bude imao svoje more, svoja brda i o toke, svoje stare gradove, svoju klimu i osobiti način života, kojima se razlikuje od svoje narodne okoline, on će s e z v a i a a i a o n a k o kao što sunčana Provansa još čuva svoje staro ime. ma da se od preko sto šezdeset Prvi svjetski rat vratili me- godina njime službeno ne na dju Srbe i Hrvate bili su ziva. (Svršetak) h4®1i- našem radu. Ovo k!.ž.V' ne m?" r^e 86 m°ZC hi k?-]'su "am dali uz najbolju cijenu hra- -onima koji su sa nu svima s iim prisustvom ovu zabavru nasu najmiliju pjesmu: Da- Hnatske Bratske Zajednice, leko mi moj Split Pa iako Nać-im se, da će naše član ovaj brat ne prakticira p.ie-:SfV0 svakim danom, otp.je- ti djelo na ponos našeg tražili da još pjeva, ali naroda koji je svoj jezik zvao naš dugogodišnji član, Viško ge ljude i dogadjajc, što su hrvatskim, pa su to ime IZ-i Kaliterna, koji je: otpjevao::| 5 PH zakliučku želim n g' mcnuti jo pnje jela. jos nekoliko pjeva-, godišnjoj sjednici stvorili lije ca, članove našeg odsjeka. pe zaključke u pogledu sadr Prvog je predstavio brata 1 -je kampanje za novo član Vmc Marici, koji je pjevao ,nsLvo t() da smo na )ave 60-godišnjicc pros zaključke sprove- ove 0 odsjeka i sviju nas. Peter Marchins, izvj. "BUESCI U SUMRAI" zbog kratkoće vremena ni on nije mogao da više pjeva. Eto i ovdje se je pokazala publi ka, da više želi slušati pjeva nje, nego preći na jelo i pi-! "Ovaj roman će. Zatim je bio predstavljen ge svrhe nego da prikaže na- Napisao: Rikard Nfkolld nema dru- sa JJJ jjh0vog izravnog n sudjelovanja nastali i razvili S kaTi £3' od početka ovog sudbo- u Sumrak' napisan je za vrijeme prošlog rata. Što commen v a a N a o v o v e e i k a k v e još nismo imaii u San Pedro, ^an čitalac sam razumjeti. A posluživale su ove vrijedne i što uopće izlazi u javnost, i sestre: Skorpnaich Tereza ijmam da zahvalim poduzet Carmela, M. Zuvich, M. Ur-|nom duhu i plemenitoj požrt sich, A. Nizetich, J. Simo- f. To će parne- p. vovnosti izdavača bio je ponovo poremećen kad i u ovome romanu prikazao dio se oni nakon oslobodjenja od naše najnovije povijesti. Kra tudjinskog gospodstva nadjo- san jezik, majstorsko slika še zajedno u svojoj nezavis- nje prilika i ljudi, napose iza noj, ali krivo postavljenoj dr- prošlog svjetskog rata, do žavi. Tad su se porodili iz-' početka drugog svjetskog ra medju njih novi sukobi zbog ta. Divno je prikazao i beo uredjenja države i narodnih, gradsku čaršiju, koja je 1918. imena. Ti spadaju u savreme- godine postala gospodarom i nu političku historiju, pa za-' Hrvatske. to nisu predmet ovoga pre gleda prošlosti. stanko vica. Ukratko, dragi čitaoci, sta ri naš književnik Nikolić je Svi ljubitelji lijepe književ nosti uživati će čitajući "Blje sci u Sumrak". Knjiga je to od 200 stranica. Da doživi što veću prodaju, izdavač je i sa da, kad je cijena tisku vrlo velika, odlučio, da je prodaje za $1.50 komad. Od čiste za rade ići će pomoć tom našem starom piscu, koji već par go dina živi u tudjini i odakle mi je poslao svoj rukopis. Boljeg dara za sebe i prija telja odnosno prijateljicu je dva se može zamisliti od ro mana "Bljesci u Sumrak". Naručite odmah, da pomog nete time izdavača i pisca. Unapred hvala. Naručuje se od izdavača: Petar Stanković, 295 Market Ave., Winnipeg, Man., Can. Cijena je romanu samo $1.50. Za Sjedinjene Države ista se knjiga može dobiti kod u rednika "Zajedničara" i kod Mr. George šimunović, 5645 Carnegie St., Pittsburgh 1, Pa., uz istu cijenu. \n\n 5 West Ohio St. Phone: SU 7-3720 Chicago 10, III. S57 West 26th St. PE: 6-8935 New York 1, N. Y. skim. Ovaj je in program .. nik, brat Frank Barich. otva-