Zajedničar = Fraternalist. [volume], April 14, 1954, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
iStrana 2.
U
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske -jednice
u Americi
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
ENTERED AS SECOND-CLA.SS MATTER AUGUST «, 1938, AT THE POST
PITTSBURGH, PA., UNDER
Uskrsnuće
SKRSNUĆE KRISTOVO
oživljenja ponovno na novi bujniji, ple
menitiji i ljepši život. Uskrsnuće Isusa Kri
sta dolazi u vrijeme, u godišnju dobu, kad
se sva priroda ponovno oživljava i uskršnja
va iz mrtvila u obli
ku jednog svemožnog
sklada i da ponovno
ostvaruje posve veli
čanstven život svega
življenja na Zemlji.
Ti su zakoni uklesani u čovjeku i u čo
vjfeČjoj naravi ili prirodi. Te zakone čo
vjek spoznaje više svojim nagonom nego
svojim razumom. I tako je čovjek osjetio,
da stvori neke zakone, pisane zakone, po
kojima će živjeti i on, i njegova braća, i či
tavo ljudsko društvo i čovječanstvo.
"Uklesavao je u kamen, vosak, kožu ili
papir one prirodne zakone, koji su oduvjek
bili uklesani u njegovom srcu. Svi vjerski i
filozofski učitelji, svi političari i učenjaci,
koji su propovjedali vjerske i ljudske za
"ićone, p5 kojima čovjek mora živjeti, pribli
žav&irsu se istini i pravim prirodnim i ljud
skim zakonima, što su ih više stvarali pri
rodjenim nagonom, a razumom se služili sa
mo kao sredstvom ili slugom.
Od kada je samo razum zagospodovao
nad ljudima, od onda nema dobra med ju
ljudima. Velika duša stvara misli: "Svi lju
di su braća", "Svi ljudi su djeca jednoga
Oca" i "Ljubi bližnjega svoga", a razum go
vori o borbi za samoodržanja, i u boj, u boj...
•'.One, koji nastoje dati materijalnu for
mu svojim mislima ili koji uobličuju velike
ideje dlijetom u kamen, kistom u platno ili
drhtajem žice nazivamo umjetnicima. Ali
kad govorimo o umjetnosti možemo reći,
da je priroda najveći umjetnik. Na čitavoj
kruglji zemaljskoj imađemo čitavi niz remek
đjela, kojih veličanstvenost gledamo svojim
očima te joj se divimo. Ta djela stvorila je
priroda sama po sebi neposredno i spontano.
O, nadjite se pred veličajnošću prirode,
ćete osjećati u sebi samo divljenje, nego
vam i mozak preplivati misli koje vo
de u nedogled. Nadjite se osamljen i na mo
ru ili u šumi ili na polju ili u gorama i po
slušajte nečujni život spopasti će ti neki
posebni osjećaj i čuvstvo, a vaše misli upra
viti će se k nerazjašnjenoj tajni života
njegovom postanku i prestanku. Onda ćete
6sjetiti, da postoji nešto, što nas veže s tom
božanskom prirodom, s tim divnim skladom
oblika i s tom nečujnom pjesmom života.
Ono što je ljudska ruka stvorila na zem
lji u koliko je dano vidljivom trajnom
obstanku u obliku velečanstvenih gradjevi
na, ono je tek neznatni odraz one početne
snage stvaranja, koja leži u samoj prirodi.
Praiskonsko stvaranje prirode nalazi se u
velu tajne i ne može se dokučiti i dostići.
Ljudska ruka uobličuje samo ono, što joj je
dokučivo ali i tu je ograničena, jer u o
noin obsegu, što je duh kadar zamisliti, teš
ko je uobličiti u tvarnom obliku i s pomaga
lima, koja čovjeku stoje pri ruci.
Hoćete li spoznati veličinu i jakost misli
Isusa Krista ne ćete to moći samo u crkvi
svetoga Petra u Rimu ili možda u crkvenim
obredima svećenika i vjernika, nego možda
više ili jedno uz drugo u tišini sumračja ve
ličanstvene prirode. Tu će vam se roditi o
sjećaj, a tek po njemu nastojati ćete se pri
bližiti duhu i velikoj ideji njenog pokretača.
Veliki pokretači i duhovni vodje čovje
čanstva, razvitak čovječjeg duševnog života,
socijalnih i političkih ideja, nadmašuju mo
gućnost čovječjeg tvarnog izražavanja. Ve
like misli i duh djelovanja pokretača naroda
i čovječanstva mogu se samo u vanjskom
obliku dati vidljivom svijetu ali ono ve
liko, nevidljivo ostaje u dušama ljudskim u
obliku vjerovanja i mišljenja o svim pita
njima ljudskog bivstvovanja.
U duhu i vjerovanju ovih misli neka vam
jc^ biuvju moja čestit i spasonosan l'skrs!
rHE
simbol je života,
1
Dosljedno tome u pro
ljeću pred nama se
zorno i pred našim o
čima pojavljuje i po
kazuje uskrsnuće na
novi život. Čarobna,
svemoćna i veličanstvena je ta slika uskr
nuća na novi život, koju nailazimo u či
tavom nepreglednom, prostim okom vidlji
vom i nevidljivom Svemiru, težnju, koja se
u ovom pojavila u dva temeljna zakona
u zakonu za održavanje materija i u zakonu
ustrajnosti. Kada bi primjerice naša Zem
lja postala lakša ili teža ili kad bi se pre
stala okretati samo jednu sekundu, nastala
bi strahovita revolucija u Svemiru! Ali na
ša Zemlja i sva Sunca i sve Zvijezde znadu,
što im je činiti: neprestano se pokoravati i
vršiti svemirske prirodne zakone.
OFFICE)
IKipist se ne vraćaju u nikojem slupaju, dalju se na adreso:
A.T
Radio program
ske Zajednice, brat Toni Brajdić, imade
svoj Američko-Hrvatski Radio Sat, koji je
poznat našem narodu Pittsburgha i okolice,
a o čemu donosimo članak na prvoj strani
u ovom broju. On je rješio da povede živu
propagandu za što bolji uspjeh jubilarne
članske kampanje u počast 60-godišnjice
Hrvatske Bratske Zajednice. On će bezplat
no oglašivati kampanju, a da pobudi što ve
ći interes članstva za kampanju u zapadnoj
Pennsylvaniji, on daje dvije odlične nagra
de sam od sebe, naime, koje će on kupiti i
darovati onima koji poluče najveći broj toč
kica u ovoj kampanji. Nagrade jest jedno
lijepo muško odijelo, za muškarca, koji bu
de imao najviše točkica. Drugo: zlatni ruč
ni sat za žensku, koja postigne opet najviše
točkica. I ove nagrade će ga stajati preko
$100.00.
Ovo je zaista uzoran primjer člana, bra
ta Brajdića, da ovako toplo osjeća za svoju
Zajednicu.
Sve što Tony traži jest, da oni koji se
natječu u kampanji i za ove darove da mu
tjedno dojavljuju koliko koji imade točkica,
a što će on opet oglasiti na Radio, da se zna
tko radi i ka.ko tko napreduje u kampanji.
Našim pak vrijednim članicama i člano
vima toplo preporučamo, da se dadu na živi
posao, pak da se njihova imena čuju preko
Radio i čitaju u "Zajedničaru" kao odličnih
graditelja Zajednice.
Brat John Birek u Clevelandu takodjer
zaslužuje pohvalu i priznanje, jer on je pak
prvi koji je ponudio svoj Radio uspjehu ju
bilarne Članske kampanje sa vodjama naših
odsjeka u clevelandskoj koloniji. Tako se
javlja i St. Louis!
Množili se ovako vi!
Prvi juriš. ..
KJEWYORSKI "NOVI LIST" fer#ju od
6. aprila donosi odulji članak "Tko ho
će da se zafronti u H. B. Zajednici?", a čime
se pogrdno napada na izvjesne ljude u upra
vi Zajednice, pak se tako ružno napada i
pojedine grupe. Nas je iznenadilo, da baš
ovaj list prvi otvara pred-konvencijsku va
tru na nas.
člankopisac upire prstom na naše narod
ne grupe u Zajednici, čini nam se da nekom
nije draga sloga i jedinstvo u našim redovi
ma, a vidi se da ti ljudi imadu dobre infor
mere u upravi.
Taj članak vrvi ružnim rečetinama u ve
zi sa Zajednicom, kao: "prljava politika",
"jazbina protunarodne politike", "raznih ša
ren jaka", "šarlatani", "mračnjaci", "biro
krati", "koritaši", "koritaš", "jazbine" i ta
ko redom.
Sve te ružne pogrde u ime "bratstva i
jedinstva", a sa frazom: "Srbi nam rade o
glavi". Velikosrbi i rade, tko to neće da vi
di, taj podupire razdornu politiku velikosrba
na štetu žitelja Hrvatske. 2alosna je činje
nica, da imade takovih Hrvata, koji se stide
svoga roda i imena, a radi jugoslavenske
misli podupiru tiraniju i ropstvo nad vlasti
tim narodom. Takovih nažalost imađe
mo i kraj sebe, koji uživaju u propagandi
velikosrba protiv Hrvata usuprot činjenice
da baš ovi podgrizavaju temelje zajedničke
države, koju su upropastili i u minulom ra
tu i sa svojim šovinizmom prouzročili brato
ubilački rat izmedju Hrvata i Srba u kojem
je ratu poginulo oko dva milijuna pučanstva.
Hrvatska Bratska Zajednica je ustajala
u obranu časti hrvatskog naroda protiv ne
prijateljske velikosrpske propagande, ali ne
napadajem na bratski srpski narod, nego
propovijedanjem sloge i saradnje Hrvata,
Srba i Slovenaca.
U životnom je interesu hrvatskih Srba
da brane hrvatske interese kao i sami Hr
vati, jer zapravo i oni su gradjani Hrvatske.
Sloboda Hrvatske i njenoga pučanstva u in
teresu je hrvatskih Srba, pa je upravo bes
misleno i tragično, da se hrvatske Srbe ras
piruje protiv Hrvata i vlastite njihove do
movine.
Naši Jugovići neće da to vide, već služe
velikosrpskoj politici na štetu Hrvatske i
njenoga žiteljstva uopće.
NAŠE ZAJEDNK'ARSKO BRATSTVO
Zajedničarsko bratstvo treba da postane
odraz bratskih stremljenja u suradnji i me
djusobnom pomoganju u redovima Hrvat
ske Bratske Zajednice i u redovima američ
ke hrvatske narodne grupe. Bratski ideal
mora se neminovno primjeniti u našim redo
vima, a u interesu napredka i blagostanja
naroda. Ljudi, dakle, na visokim položaji
ma treba da visoko dižu bratski ideal pak
će ili ngroU slijediti i jp'^|r
"ZAJEDNIČAR"
Sretan Uskrs!
V. I. Mandić, glavni predsjednik
Danas u oči velikog dana veselja i radosti, u oči svetog
dana sjećanja na Uskrsnuće Spasitelja, dužnost je naša da
odamo hvalu Providnosti, da živimo u ovoj blagoslovljenoj
zemlji slobode misli i vjerske tolerancije.
Danas na milijune nesretnih živih ljudi na krugli ze
maljskoj ne smije slaviti dan Uskrsa i odati iskrenu počast
Svevišn2mu, jer su nesretnici duševno i tjelesno zarobljeni
po tiranima, nasilnicima, satrapima, koji ne vjeruju u Stvori
telja svega što postoji, nego polažu sve svoje nade u laž
ljivo načelo da sila samo sila stvara pravicu i žive
od mača i za mač.
Danas mnogi od nas Amerikanaca s odviše nehaja i
malodušnosti podnosimo odgovornosti života, zaboravljajući
vrlo često da bi bez Njegove zaštite i naklonosti i mi mogli
biti pusto roblje i strepiti za naše živote pod čizmom tudjeg
ili domaćeg gospodara.
Mi smo slobodni ljudi, jer je On, koji odlučuje, tako
odredio. Slobodni smo i sretni zato, jer ova nacija nije ni
kad bila nacija bezvjernika, bezbožnika. Njezin kamen teme
ljac položiše oni, koji su došli preko mora za vjersku slo
bodu uskraćenu po tiranima na rodnoj grudi.
U povijesti čovječanstva nema zemlje, nema naroda, pa
ma kako silan bio, koji je imao dug život, ako nije vjerovao
u Stvoritelja. Bez vjere, nijedna nacija, pa ma koliko gorda
ponosa i drske bahatosti, nije dugo carevala, a da ju nije
stigla srdžba Božja i da nije bila odsudjena na propast i
zaborav.
Sjetimo se na dan Uskrsa, đft je On umro na križu
razapet i uskrsnuo na novi život, vječni život, za spas cije
log čovječanstva, za spas slobodnih i za spas robija, pod
jednako. Sjetimo se onih milijuna, koji se ne smiju, koji se
ne znaju moliti, jer su oni naša braća. Mi smo sretni, da
živimo u zemlji mira, koji želimo da prevlada na cijelom
svijetu.
Svima vama, braćo i sestre, članovima i članicama Hr
vatske Bratske Zajednice u Americi i Kanadi, koji slavite
iduće nedjelje želim od srca Sretan Uskrs, a vama,
braćo i sestre zajedničari i zajedničarke srpske pravoslavne
vjere, koji slavite nedjelju dana kasnije, kličem Hristos
Voskrese Voistinu Voskrese!
PRIMJER KANADE
Kanada bi u mnogom pogledu mogla poslužiti kao pri
mjer zavadjenim Hrvatima i Srbima, ali mi ćemo se za sada
ograničiti, samo na neke sličnosti.
Osnovna je karakteristika Kanade, da u njoj živu dva
glavna, po rasnom porijeklu i jeziku, vjerskoj i kulturnoj
tradiciji, različita naroda, koji su, u svoje vrijeme medju se
i ratovali, a danas skladno saradjuju. U tom je pogledu
Kanada slična Hrvatskoj uf
kojoj živu dva, po rasi i je
ziku u glavnom ista, a po
crkvenoj pripadnosti i nacio
nalnoj svijesti različita na
roda. I dok svi Kanadjani,
bilo francuskog, bilo britan-
U Hrvatskoj nije situacija
sasvim ista, ali je slična.
Glavna je razlika u tome što
v a s k a n o s i i e v e i n e
svog današnjeg pučanstva
Hrvata, koji su je pred tri
naest stotina godina osvojili
1 naselili. U toku vjekova u
Hrvatsku su se naseljavali
Nijemci, Talijani, balkanski
Slaveni, a i drugi narodi. Svi
oni, koji su bili katoličke vje
re, pa i kad su bili druge ra
se i jezika, bez poteškoća su
se b^'zo poistovjetili. za. zan­
ljom u koju su doselili i s na
rodom medju koji su došli.
Isto se to dogodilo i u Bosni
s ono nešto malo Muslimana
stranoga porijekla, koji su
se, naselivši se u Bosnu, brzo
skog porijekla, imadu jasni*poistovjetili s domaćima. To
svijest o svom porijeklu, a
povrh toga i svaki svoj je
zik, ta je svijest podredjena
višoj svijesti, da su pripad
nici svoje zajedničke države
Kanade, da su jedni i drugi
Kanadjani, i da je Kanada
njihova zajednička domovina.
U momentima kad se zemlje
njihova porijekla nadju u po
teškoćama, ili u kakvoj težoj
krizi, prirodno je da one, u
takvoj situaciji, uživaju nji
hove simpatije i da računaju
na njihovu dobrovoljnu po
moć i podršku, u koliko to
ne bi bilo u suprotnosti s in
teresima njihove vlastite do
movine Kanade.
Ne spominjemo Kanadjane,
koji vuku porijeklo od dru
gih naroda, ili potječu iz dru
gih zemalja, jer oni većinom
kroz par generacija bivaju
asimilirani u britanski, ili
francuski jezični sklop. Me
djutim ni njima niko ne bra
ni, da u momentima poteš
koća u zemlji njihovog po
rijekla toj zemlji ukažu svo
je simpatije i pružaju svoju
pomoć, u koliko se to, razu
mije se, ne bi kosilo s intere
sima Kanade. Dakle, svi Ka
nadjani (kao u ostalom i svi
Amerikanci) mogu da se po
nose i simpatišu sa zemljom
svojega porijekla, pa da je i
pomažu, uz jedini uslov, da
to ne bude na uštrb Kanade
0 čijim interesima moraju
prvenstveno da vode računa,
da ih štite i brane, jer je Ka
nada njihova prava domovi
na, a stari kraj je tek neka
stara draga ljubav, koje se
čovjek rado sjeća, ali prema
kojoj nema stvarnih obaveza
a ni dužnosti.
je i prirodno, jer su svi nji
hovi interesi, kao i buduć
nost njihovih potomaka bili
vezani s njihovom novom do
movinom i s narodom medju
koji su došli. Medjutim, ma
djarske intrige i srpska pra
voslavna crkva spriječili su
taj isti razvoj medju Slaveni
ma pravoslavne vjere, koji su
se doselili u Bosnu i u Hrvat
sku, i medju Srbima u Srije
mu, jer su jedino u Srijem
današnji hrvatski, prečanski,
ili zapadni Srbi, kako je ko
mu milije, došli pod svojim
narodnim imenom. Tako je
o o o i z a z i e a n i n e
pravoslavnih Srba u Hrvat
skoj. Kod toga su igrali ulo
gu i drugi faktori, ali nam
prostor ne dopušta da se da
nas s njima pozabavimo. Ali
Hrvatska je i njihova domo
vina baš isto tako kao što
je ona domovina iskonskih
ili prirodjenih Hrvata, te hr
vatski Srbi moraju prvenstve
no voditi računa o interesi
ma svoje domovine Hrvatske.
Moderni, bolesni, nacionali
zam, a i neki drugi faktori,
poremetili su kod hrvatskih
Srba to jedino ispravno i pra
vedno stanoviše, kojega su
se, u ostalom, hrvatski Srbi
sve do najnovijih vremena i
držali, i moraju se k njemu
vratiti u budućnosti, da uz
mognu živjeti u miru i slozi
s Hrvatima, to jest velikom
većinom pučanstva, s kojima
su u miru i slozi i živjeli
kroz stoljeća.
To što vrijedi za hrvatske
Srbe vrijedi u drugačijem o
bliku i za Hrvate. Hrvati se
nesmiju dati zavadjati boles
nim nacionalizmom, pa hrvat
ske Srbe smatrati nekakvim
inferiornim uljezima, koji su
došli u njihovu zemlju. Prvo,
jer je to uvredljivo, a nikak
va zemlja na svijetu nemože
skladno živjeti i lijepo napre
dovati ako većina uvredljivo
postupa s manjinom. A dru
go, jer to nije istina. Izme
dju Hrvata katoličke ili mu
slimanske vjere i pravoslav
nih hrvatskih Srba nema ni
kakve bitne razlike, osim cr
kve. Konačno, hrvatski Srbi
qjsu u Hrvatsku ci^šli ni kra-
domice ni silom, nego naj
većim dijelom na poziv hr
vatskih stališa, austrijskog
cara, koji je bio i hrvatski
kralj, te hrvatskih bosanskih
begova.
Jesu li današnji hrvatski
Srbi zaista i srpskog porijek
la, to je sporedno. Oni su raz
vili srpsku narodnu svijest.
To je svršena činjenica na
kojoj se ništa neda promije
niti. Promijeniti će ju, ako se
kada promijeni, vrijeme, de
cenije i stoljeća i ništa dru
go. A tvrditi, kako se s raz
nih strana tvrdi, kako su Hr
vati kulturni i napredni, a
hrvatski Srbi natražni primi
tivci, ne samo da nije istina,
nego je i pravi pravcati zlo
čin prema vlastitoj domovi
ni, jer stvara razdor medju
narodom Hrvatske, ili hr
vatskim narodom, ili pučan
stvom, kako je komu milije,
jer u hrvatsko pučanstvo
spadaju, htjeli ne htjeli, i hr
vatski Srbi sa istim pravima
i dužnostima kao i Hrvati.
A što se "kulture" i "primi
tivnosti" tiče, treba se sjeti
ti, da Hrvatska nije kulturno
homogena, ujednačena, zem
lja. Negdje su i Hrvati i Srbi
baš na vlas jednako kulturni,
a negdje isto tako jednako
primitivni.
Razdoru do koga je došlo
izmedju Hrvata i hrvatskih
Srba doprinijela je, pored
madjarskih intriga i crkve, i
nerazumna nacionalistička in
teligencija i nesavjesni ili ne
upućeni političari s jedne i
s druge strane. Nacionalistič
ko ludilo bilo je zahvatilo u
jednakoj mjeri i Hrvate i hr
vatske Srbe, pa se je svaka i
najsitnija organizacija, da ne
govorim o političkim stran
kama, kočoperila i naduvala
pod srpskim ili hrvatskim i
menom, pa i onda kad njeni
ciljevi nisu imali a ma baš
ništa zajedničkog ni s hrvat
skim ni sa srpskim narodom.
U interesu mira i sloge ni
Hrvati ni hrvatski Srbi nisu
zapravo trebali, a možda ni
smjeli, imati svojih hrvatskih
i srpskih političkih stranaka,
nego su se stranke trebale
zvati po svojim programima
i ciljevima, kako je to dru
gdje u svijetu slučaj. Tako
bi stranke bile jednima i dru
gima pristupačne što bi bilo
doprinijelo skladnom i razum
nom življenju i saživljavanju.
Dokle je to suludo hrvatsko
i srpsko naduvavanje i eks
kluzivizam dovelo za vrijeme
prošloga rata, to smo vidjeli,
doživjeli, a mnogi i iskusili.
Jedni i drugi moraju biti lo
jalni prema svojoj domovini
Hrvatskoj, a inače neka se
zovu, krste, ili klanjaju, kako
je komu drago, ili kako je
od svojih starih naučio. Tvr
djenjem kako Hrvati i Srbi
nemogu živjeti zajedno, kako
se to često puta čini, samo
se pravimo smiješnima, da
ne upotrebim gori izraz, pred
svijetom i sami pred sobom,
živjeli smo zajedno i jedni po
red drugih stoljećima, sklad
no i u miru, pa sad, odjed
nom, da više nemožemo, jer
je nacionalistički crv nekomu
ili nekima prodro u mozak.
Dužnost je inteligencije, a
naročito onih koji pišu, da
eventualne sporove, sukobe, i
razmimoilaženja ne uveliča
vaju i ne pretjeruju. A naj
bolje je da o njima ni ne pi
šu, osim u toliko da upućuju
kako će što skladnije živjeti
i što brže napredovati. Mora
mo njegovati ljudske i brat
ske odnose, kako nas uči vje
ra, zdrava pamet, i interesi
zajedničke nam domovine Hr
vatske.
U tom se pogledu od Ka
nadjana možemo mnogo toga
naučiti. Nikada niko u Ka
nadi javno ne podcjenjuje ni
francuski ni britanski dio ka
nadskog naroda, a u vladi
složno i lijepo saradjuju, pa
je i sam predsjednik kanad
ske vlade što bi mi rekli
Francuz, a oni francuski Ka
nadjani. Oni su shvatili, da
su važniji i preči interesi nji
hove zajedničke dom o v i n e
Kanade od njihovih razlika,
koje su, u ostalom, kud i ka
mo veće od razlika izmedju
Hrvata i hrvatskih Srba.
U Montrealu, na primjer,
odajte pišem ^učaustvo je
VAŽNA OBAVIJEST
U
ovom broju donosimo za
pisnik polugodišnje sjednice
našeg Glavnog Odbora u cije
losti, tako da ga lakše član
stvo pročita i prouči u jed
nom broju. Zapisnik je ogle
dalo uprave Zajednice, pak i
pojedinih članova uprave po
čemu se može najbolje pro
suditi i ocjeniti rad i nasto
janje, kao i razum jevanje po
jedinaca.
U
suglasju tog mi­
slimo da članovi treba da za
pisnik pomno pročitaju i da
prosude svojom glavom.
Budući pak zapisnik za
uzimlje nekoliko stranica pro
stora, to smo bili prisiljeni
opet mnoge duge članke obu
staviti. Važne pak odsječne
stvari, objave proslava i dje
latnosti u našim redovima do
nosimo u engleskom dijelu
na 12-toj strani, pak molimo
naše čitatelje da pogledaju i
zadnju stranicu ovoga broja
"Zajedničara".
Molimo da se gornje uvaži!
Neka uvaže i oni koji nam
se sprdaju kad kažemo da
je prostor hrvatskog štiva u
šest stranica ograničen.
Uredništvo.
u dvije trećine francuskog, a
samo u jednoj trećini britan
skog, ili drugog porijekla.
Svuda se ureduje dvojezično,
francuski i engleski, kako je
komu gradjaninu milije. Ni
komu ne pada na pamet da,
zbog francuske većine, naturi
manjini franeufeki jezik. Go
vori kako ko hoće i kako mu
je milije. Mnogi znaju oba
dva jezika, a mnogi znaju
samo jedan.
I Hrvati hrvatski Srbi
mogli bi od Kanadjana na
učiti, da je medjusobna trpe
ljivost i poštovanje prvi i
glavni uslov napredku njiho
ve zajedničke domovine. Ako
je jednima zlo, drugima ne
može biti dobro. Ovo što smo
rekli o Hrvatima i hrvat
skim Srbima vrijedi, razumi
je se, i za sve narode Jugo
slavije, a pogotovo, i u pr
vom redu, za sve pripadnike
Hrvatske i Srbije kao drža
va. Stupovi Jugoslavije su
Hrvatska i Srbija kao drža
ve, a ne samo Hrvati i Srbi
kao narodi. Od njihove sloge
zavisi napredak Jugoslavije,
kao zajednice ravnopravnih
jugoslovenskih država i na
roda. Mislim na Jugoslaviju
općenito, a ne na jučerašnju,
ni na današnju.
A kažemo i opetujemo Hr
vatska i Srbija kao države,
a ne samo Hrvati i Srbi kao
narodi, iz razloga što ni Hr
vatska do Drine ni Srbija
s Vojvodinom i Kosmetom
nisu nacionalno potpuno ho
mogene države, budući da
svaka, pored hrvatske, od
nosno srpske većine, ima i
jake manjine. A snagu svake
države čini njeno cjelokupno
pučanstvo, a ne samo njego
va većina. Da Hrvatska i Sr
bija budu snažne, svaka za
se i zajedno u Jugoslaviji,
manjine moraju biti u sva
k o o e u a v n o a v n e
s većinama, te kao takove
ravnopravno učestvovati u
javnom životu zemlje i u
svim odlukama, ali, razumije
se, one nemogu ometati za
ključaka većine,, a većine o
pet nemogu krnjiti prava ma
njina, da se ne poremeti nu
tarnji mir i skladno saživlja.
vanje jednih s drugima. Ka
ko se sve to može lijepo u
praksi provest inajboljim je
primjerom Kanada.'
P. D. Ostović
Rad, a^ ne lijenost izvor je
sreće. Tolstoj.
Naplata za slike
Naplata za izradbu klišeja
slika, koje donosimo u Zajed
ničaru: Slika na jednom stup
cu samo poprsje $1 slika
na jednom stupcu, dvije oso
be $2 slika na dva stup
ca, do četiri osobe, pune ve
ličine $5 slika na tri stup
ca, više od četiri osobe, pune
veličine $7 za slike koje
zauzimlju više od tri stupca,
uredništvo Zajedničara odre
đjuje cijenu nakon primi sli
ku. Odsječni tajnici i ostali,
koji nam slike šalju na uvrst
bu, neka ovo uvaže.
14. travnja 1954.
SLUŽBENA OBJAVA
Prema sporazumu izmedju
Gl. Odbora Hrvatske Bratske
Zajednice i pravnog savjet
nika s jedne strane, i gosp.
dra. Francis R. Prevedena i
njegovih odvjetnika s druge
strane, koji je sporazum dio
službenog zapisnika sjednice
Glavnog Odbora od 26. ožuj
ka 1954. prije podne, ovdje
donašamo slijedeći
Opoziv
Uslijed većeg broja pogre
šaka i nesporazuma nastala
je dugotrajna borba izmedju
Dr. Franje Prevedena, pisca
jedne monumentalne povjesti
hrvatskog naroda na engle
skom jeziku, i nekojih časni
ka Hrvatske Bratske Zajed
nice. Sa ovom borbom došlo
je do sada, gdje je parniče
nje trajalo nekoliko godina.
U želji da ovo parničenje
ne dovede do nepoželjnih po
sljedica, obje stranke su se
nagodile da na prijateljski
način predusretnu predstoje
ćim raspravama i to pod u
vjetima, koji su jednako pri
hvatljivi svima zainteresira
nim osobama.
Nakon temeljitog istraživa
nja i proučavanja rada pro
fesora i doktora Franje Pre
vedena, Glavni Odbor Hrvat
ske Bratske Zajednice stekao
je uvjerenje da je on učenjak
opće-narodnog i medjunarod
nog glasa, koji je posvetio
svoj život učenju, odgoju o
mladine, požrtvovnim napori
ma u istraživanju istine i na
da sve pripremanju, kroz ve
ći dio svoga života, u raznim
granama povjesne nauke, što
mu pruža mogućnost da u
spješno izvede njegov veličan
stveni pothvat u sastavljanju
političke i kulturne povjesti
hrvatskog naroda u engle
skom jeziku.
Glavni Odbor Hrv. Bratske
Zajednice daje, nadalje, Dr.
Prevedenu potpuno priznanje
za njegov prošli nesebičan
rad u širenju znanja i potica«
jima istraživanja na
hrvatske književnost!"
vješti, a takodjer za mn
brojne poučne članke kako u
hrvatskom, tako i u engle
skom dijelu "Zajedničara" u
svrhu općenitog podizanja
kulturne razine medju član
stvom Hrvatske Bratske Za
jednice u opće, a napose me
dju mladjim naraštajem.
Obzirom na ovu dobro pro
mišljenu i iskrenu izjavu, Gl.
Odbor Hrvatske Bratske Za
jednice duboko žali za tiska
nje u "Zajedničaru" uvredlji
vih članaka, koji su nanjeli
štetu dobrom glasu Dr. Pre
vedena, i ovime se obraća na
sve one, koji su čitali dotič
ne članke, da ih potpuno za
bace.
S druge strane Glavni Od
bor Hrvatske Bratske Zajed
nice je primio od Dr. Pre
vedena svečanu izjavu da i
on žali za oštre riječi i ne
mile izraze, koje je i on ra
bio u svojim člancima, kada
je započela borba.
Ostvarajući ovu prijatelj
sku nagodbu, Glavni Odbor
HBZ je tvrdo odlučio da za
boravi ovu nesretnu prošlost,
i da upotrebi svoje sile za
buduću suradnju sa prosvjet
nim nastojanjem kroz dobro
namjerne gradjanske zavode,
i odgojni sistem, sa kojim se
Sjedinjene Države i Kanada
sa punim pravom ponose.
Završujući ovu izjavu, Gl.
Odbor HBZ se pouzdano na
da, da će članstvo H. B. Z.
oduševljeno pristati uz ovu
dobronamjernu i rodoljubnu
odluku.
Glavni Odbor HB5£$
V
V. I. Mandid
glavni predsjednik
Joseph Bella,
glavni tajnik
Životna osjegur&cija djece
u našem Pomladku, jest jed
na najjeftinija osjeguracija
što u svijetu postoji, na Term
to Age 16—18 certifikate, jer
kad se odbiju otpisani raspo
rezi, isplata kredita i drugo,
za dijete se plaća osjeguraci
ja oko 3 centa mjesečno, a
dobiva se u slučaju smrti od
$17.00 do $600.
1 \n\n Philip Vukelich, Editor of 'Zajedničar"
S441 FORBES STREET Phones: SC 1 1470 SC 1-4471 PITTSBURGH 13, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
ACT OF AUGUST 24, 1912.
k A I N O V N I K u u e u v a s k e at-