Zajedničar = Fraternalist. [volume], June 13, 1956, Image 4

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Strana 4
ZAPISNIK
Sjednice Odbora Dječjeg Doma HBZ., održane 7. aprila 1956.
Sjednicu otvara predsjednik šipušić te moli da se svi ustane
mo u počast bivšeg odbornika Dječjeg Doma, brata Josipa Buk
tenice, koji je umro 24. marča. Svi kliču, slava mu.
Cita se zapisnik zadnje sjednice i prima se kako je čitan. U
vezi sa čitanjem zapisnika brat Saban se osvrće na zapisnik febru
arske sjednice u kojem se veli, da je odbor odobrio nastup naše
djece na božičnom programu hrvatskog Radio sata, pa izražuje
bojazan da to stvara dojam da su djeca nastupila u interesu i ..a
korist hrvatskog Radio sata, Sto bi bilo pogrješno, već su nastupila
u interesu njihove vlastite zabave i razonode.
Prelazi se na pregled računa, pak se nakon pregledavanja odo
bravaju isplate.
Upravitelj izvješćuje da u Domu imademo 33 djece 22 dje
čaka i 11 djevojčica. U dječjem fondu nalazi se svota od $2417.72.
Prcporuča da se u Dom "primi Joseph Prvinić Jr., odsjek 202,
gnijezdo 263, Chicago, 111., star četiri godine. Razlog: majka nije
kod kuće jer je neizlječivo bolesna. Takodjer da se prime Lil
lian Medić Labant, stara 11 godina, i William Medić Labant, star
5 godina. Članovi su gnijezda 626 preporuča odsjek 732, Midland,
Pa. Majka sama ne može da radi i da se za djecu brine. Biondić
predlaže da se ovo troje djece primi uz mjesečnu naplatu od 25
dolara za dječake i $30.00 za djevojčicu. Sestra Ozbolt podupire,
pa se tako i odlučuje.
Ulazi Miss Marie Čuljak, koja našu djecu podučava narodne
plesove, te izjavljuje da joj je teško u Dom dolaziti i toga radi
želi napustiti ovu dužnost. Nakon poduljeg razgovora sestra Cu
Ijak pristaje da ostane na dužnosti barem do piknika, koji će se
po običaju održati 4. jula.
Prema odluci zadnje sjednice odbora, ulazi brat i architect
Stanley Juračić da objasni neke nedostatke oko preuradnje ku
pališta prošle godine. On i Šarić objašnjaju da su potrebne neke
sitne promjene, ali da je proširenje zgrade i ino bilo izradjeno po
nacrtu koji je bio odobren po državnim nadzornicima da su ti
isti nadzornici čekirali dovršeni rad, i da su dali svoje odobrenje.
Kupalište, vele dalje, nije planirano ni gradjeno da udovolji onom
broju djece na jedanput koji se u Domu nalazi za vrijeme ljeto
vanja u julu i augustu. Potrebno je izraditi plan regulisanja po
kojem bi se na kupanje puštalo stanoviti broj djece za stanovito
odredjeno vrijeme, pa će se tako moći svu djecu zadovoljiti i dr
žavnim zakonima udovoljiti.
Nakon podulje rasprave odbor usvaja tumačenje braće Jura
čića i šarića, nakon čega se brat Juračić oprašta i odlazi sa sjed
nice.
Šarić veli da Mrs. Elsie Medić Labant ieli uposlenje u Domu,
a pošto državni nadzornici i tako zahtijevaju jednu posebnu ženu
da u slučaju potrebe zamjeni bilo koju stalno namještenu ženu, on
preporuča da ju se uposli. Šaban predlaže da se Mrs. Labant upo
sli privremeno, Biondić podupire i predlog se usvaja jednoglasno.
Predsjednik šipušić podnaša opširan izvještaj sa sjednice
Glavnog odbora, gdje je od strane Doma prisustvovao on, te bra
ća Šarić i Krasich. Pošto Glavni odbor nije odobrio kupnju novih
combination screen and storm prozora, odlučeno je da naši radnici
poprave stare i prema potrebi izrade nove screen prozore. Odo
breno je, veli dalje šipušić, da se postave kipovi dr. Ante Starče
vića i Stjepana Radića, a troškovi oko toga da se plate od dobro
voljnih priloga. Od glavnog predsjednika, brata Mandića, već je
primio ček od $25.00 za tu svrhu. Šipušić i Šaban imadu da is
traže kako, kada i odkuda su kipovi došli, tako da se svi važni
fakti mogu navesti na tablici.
Na poziv odbora, na sjednicu dolaze radnici i radnice u Do
mu. Svrha je, što bolje razumjevanje pojedinih dužnosti. U ras
pravi učestvuju svi odbornici, upravitelj i nekoji od radnika. Na
glašuje se važnost discipline i saradnje, nakon čega svi obećavaju
još bolji i sporazumniji rad u buduće.
Upravitelj Šarić govori o troškovima oko održavanja ljeto
vališta. Dokazuje da je to novčani gubitak svake godine. Na pred
log Biondića, poduprt po sestri Ozbolt, odlučeno je jednoglasno
da se ove godine ne održi ljetovalište u Domu, ako to odobri Glav
ni i Izvršni odbor.
Biondić izvješćuje da je po nalogu odbora ugovorio sa bra
tom Stevo Belajac da on nadzire pečenje janjaca na pikniku, a
svirati će tamburaški zbor Jadran. Brata Šaban se umoljava i opu
nomoćuje da izradi nacrt, te da pod njegovom direktivom naši
radnici naprave potrebnu mašineriju za pečenje janjaca.
Šarić preporuča da se za narednu školsku godinu traži veća
naplata za naše školske prostorije. Odlučeno da se o tome povede
razgovor sa odgovornim školskim odborom, te da ih se zamoli
da toga radi po mogućnosti dodju na našu sjednicu.
Ponovno se odlučuje da tajnik ima da piše zapisnik rukom u
za to odredjenu knjigu, pored pisanja istog na pisaćem stroju.
Tajnik izvješćuje da je iz glavnog ureda primio novi Royal
pisaći stroj.
Brat Biondić pismeno podnaša slijedeći plan rada i odgovor
nosti pojedinih odbornika:
Direktor Zgrada
Direktor zgrada: U sporazumu sa upraviteljem D. D. Hrvat
ske Bratske Zajednice vodi nadzor nad svim zgradama, vanjskog
i unutrašnjeg djela, te sve ostalo što spada u djelokrug zgrade.
Takodjer mora da poznaje zakone koji su za tu svrhu propisani.
Svoja izvješća podnaša odboru D. D. na prvu redovitu sjednicu na
riješenje.
Direktor Pokućstva, Grijanja i Elektrizacije
Direktor pokućstva, grijanja i elektrizacije u sporazumu sa
upraviteljem D. D. Hrvatske Bratske Zajednice vodi nadzor nad
pokućstvom, boilers, plumbing, electric, mašine te ostali alat koji
u taj djelokrug spada. Pentanje i dekoracije unutrašnjosti. Svoja
izvješća podnaša odboru D. D. na prvu sjednicu na riješenje.
Direktor Tkanina i Obuće
Direktor tkanina i obuće u sporazumu sa upraviteljem D. D.
Hrvatske Bratske Zajednice vodi nadzor nad svim ruhom i obu
ćom, posteljine, navlake, zastori i ostalo što u taj djelokrug spada.
Svoja izvješća podnaša odboru D. D. na prvu redovitu sjednicu
na riješenje.
Predsjednik i tajnik vode nadzor nad svakim pojedinim di
rektorom te o svemu što u njihov djelokrug spada.
Ovaj plan brata Biondića usvaja se jednoglasno, pa se za di
rektora zgrada odredjuje brat Biondić, za direktora pokućstva,
grijanja i elektrike brata Šaban a za direktora tkanina i obuće
sestru Ozbolt.
Krašić pita da li ćemo mi nastaviti održavanjem naših sjed
nica subotom, jer se boji da mu to neće biti moguće kad se opet
zaradi. Nakon izmjene raznih mišljenja, i na preporuku brata
šipušić, odlučeno da se ovo riješava kad bude potrebno.
Pošto je ovime iscrpljen dnevni red, brat Šipušić zaključuje
sjednicu, te uriče narednu u subotu 5. maja.
Frank Krasich, tajnik.
i tamburaški zbor "Sloga" iz
Farrella dolazi u Karns City, Pa.
Karns City, Pa. Glasoviti mladi tamburaški zbor
"Sloga" i njegova Kolo Grupa iz Farrella dati će koncertni
program u subotu večer, 23. juna ove godine, u Karns City
High School.
Ovaj koncert priredju je odsjek broj 293 H.B.Z., koji
ima svoje sjedište u bližnjem mjestu, Kaylor, Pa., koji će
početi u 8 sati u večer, a na kojem će nastupiti ovi mladi
umjetnici iz Farrell, Pa.
Zaista mnogo riječi moglo bi se napisati o ovim mla
dim umjetnicima, tamburašima i plesačima, koji na svojim
programima nastupaju u lijepim i šarolikim našim narodnim
nošnjama. Ali zapravo njih se mora vidjeti, da se ispravno
može ocjeniti kako su dobri i vješti u izvedbama svojih
programa.
Hrv. Bratska Zajednica uvijek se je ponosila s ovako
vim organizacijama u svojoj sredini, koja preporuča mladi
tamburaški zbor "Sloga" i njegovu Kolo Grupu svojim čla
novima i prijateljima.
Karns City High School trebala bi zaista biti dupkom
u subotu večer, 23. juna, kad će se održavati ovaj
SLAVNA SA DOMOVINA!
OJ JUNAČKA ZEMLJO MILA!
"Bobri Pastir"
(Nastavak)
"Naše dalmatinsko more"
n.
Stotine godina trajala je seoba naroda, a deditke, pa
i stotine godina doseljavanje i smještanje nadih predja na
stalnim ognjištima. Posebno se nasmiješila sreća našim
hrvatskim pradjedovima, kad im je zapalo doći do mora.
Oduševljeno su ga pozdravili 8 primorskih gora, jer i u pra
domovini su bili prijatelji vo-f
de. I eto, sada opet imat će
je u obilju.
Ali više nego za kopno,
trebalo se boriti za more. Na
moru su bili jaki romanski
gradovi. Staro stanovništvo
iz unutrašnjosti povlačilo se
pred njima prema moru, a
kasnije i na otoke. Već tada
je Venecija predstavljala ja
ču pomorsku silu i pokaziva
la sve više težnje, da postane
jedini gospodar Jadrana. Sa
svim tim poteškoćama sad
se trebalo uhvatiti u koštac.
I uhvatili su se hrabri Hr
vati. Nakon prvog dodira
s morem počinju stvarati svo
ju mornaricu jedinstvenu
ali svoju. Medju njima se po
sebno ističe pleme Neretljana
vješto moru. I već u 9. sto
ljeću počet će borba za Ja
dran. Mlečani hoće imati i o
balu, na kojoj žive Hrvati,
Hrvati ne daju svoje. I ta
borba promjenljive sreće ne
će prestati ni onda, kad ne
stane Venecije kao samostal
ne države, protezat će se i
do naših dana, i tko zna joi
dokle.
Naši predji su se pokazali
junacima. Bili su boj s već
uredjenom pomorskom drža
vicom, koja je već imala iz
gradjenu mornaricu, a oni na
splavovima. I to neustrašivo.
Za svoje! Zvali su ih "mor
skim vukovima". Ponekad su
Čekali «u Mlečani zgodu,
da unište hrvatsku pomorsku
silu, tražili saveza i od Fra
naka. Uhvatili jednom pri
liku, dok su hrvatske ladje
bile u borbi s Arapima kod
Barija u Italiji 870. Ali ju
nački knez Domagoj, koga
su prozvali "najgorim sla
venskim knezom", razbio ih
•ZAJEDNIČAR
stoljećima, čuvali smo ga uz
cijenu tisuća života i danas
ga imamo: Naše divno Ja
dransko more dokaz junaš
tva naših predja, i našega.
"Šaptom Bosna pade"
Kakvo je to junaštvo, kad
se bez kakve veće borbe pre
daje jedna država?! "Sap
tom Bosna pade" Turčinu u
ruke i ostade više od 4 sto
ljeća. Gdje je onda hrabrost?
U koje ime spominjati junaš
tvo?
Ipak, kad bismo danas
mogli probuditi turske voj
vode, koji su jurišali na Bos
nu od prvih dana, kad su se
Turci pojavili na našim gra
nicama, do dana, kad su je
konačno sebi podložili, oni bi
nam drukčije ocrtali "kuka
vičluk" bosanskih sinova. A
š,ta bi tek znali reći silni go
spodari Bosne, paše i veziri
sa svojim pomoćnicima do
zadnjega age Koliko busija,
zasjeda, hajdučije! Iako su
Bosanci znali trpjeti, i to ju
nački trpjeti, znali su ae i
junački boriti.
Nisu Turci baš tako jedno
stavno osvojili Bosnu. Tko se
zadovolji tvrdnjom povijesti:
"Godine 1463. bez većih bor
ba sultan Muhamed II. osvo
jio je cijelu bosansku državu
izuzevši Hercegovinu", i o o
staloj bosanskoj povijesti ne
i to bili: tražili su plijena i vodi računa, taj će lako ba
izvan svojih voda. Ali redo-1 citi ljagu na Bosnu i Bo-
vito su samo čuvali svoje. A
ako se netko zaletio u nji
hove vode, loše je prožao.
Koliko je mletačkih ladja
stradalo, jer im se htjelo plo
viti našom obalom!
Sam dužd je krenuo jedam
put na čelu svojih ladja, da
pokori Hrvate, koji su uzne
mirivali njegove mornare na
njihovu prolazu ovom stra
nom Jadrana. Ali mjesto da
pobijedi Hrvate, priznao ih je
ravnopravnim, kad je sklo
pio mir s njihovim knezom
Mislavom. Bilo je to godine
839.
sance. Ali tomu bismo željeli
staviti pred oči slijedeće po
vijesne činjenice:
Godine 1389. u bitci na Ko
sovu polju Turci su razbili
srpsku vojsku i pokorili do
bar dio srpske države, te se
tako našli na granicama Bos
ne. Te godine kralj Stjepan
Tvrtko I. piše, da su Turci
počeli uznemirivati njegove
zemlje.
Koncem 1391. već su po
čeli upadati u bosansku dr
žavu. Od tada će njihovi po
hodi učestati sve do kobne
1463.
Turska je u to vrijeme bi
la velesila ne samo u Aziji
već i Evropi.
Evropske države, posebno
Ugarska, mjesto da pomog
nu Bosnu, kušaju ubacivati
u nju svadje, samo da izvu
ku sebi korist.
U takvim okolnostima diže
se na Bosnu silni Mehmed II.
Osvajač, pred kojim je i Cari-
je i ljuto im se osvetio. Da
nisu dobro osjetili njegovu grad pokleknuo, a za Cari
mišicu, ne bi mu sigurno U-1 gradom brojni gradovi i zem
kav nflriv dali Ue- Stjepan Tomašević se ne
I :Z Venecija, Koja W vojskom
sebi davala naziv "kraljica
i
»tati mu na put, a pomoći m-
mora", bila je prisiljena pla-j °^a^e nema.
ćati danak Hrvatu, gospo- I pade Bosna, ovaj put bez
daru Jadrana. Knez Branimir veće borbe. "Borila se kroz
je svakog proljeća primao mnoga desetljeća, postepeno
zlatne dukate od Mlečana, da i propadala, dok nije, ostav
ih pusti mirno ploviti uz dal-1 Uena od svih i svakoga, pod
matinsku obalu.
i
leSla
sili» v*li
jedan
A kad su još jednom htje-1 vjesničar. Stvarno ovaj čin
li okušati snage i zagospo-i
nUe
naš
24
dariti i našom obalom, vrati- borili, bi li rezultat bio druk
li su rujna 886. samoga svo-1
ga dužda u mrtvačkom san- v^i- A. jesu li je i mogli za
duku mjesto u pobjedničkom i ustaviti
triumfu u Mletke. Neje se pokazala hrabrost
U vrijeme prvog hrvatskog na dočeku Turaka, ali odmah
kralja Tomislava broji hr- nakon povratka vojske Turci
vatska mornarica 80 velikih ponovno gube veći dio Bosne,
i 100 manjih ratnih brodo-
i
Koje onda čudo, da Petar i že ispod njega", bilježe naši
Krešimir IV. u jednoj svojoj ljetopisi za 1464. I bježat će
povelji naziva Jadran "naše, Turčin ispod Jajca još pune
dalmatinsko more"! 64 godine. Zauzet će ga s nje-
pohvalu. A da su se
čiJi?
Teško je bujicu zausta-
za koji će im se još deset-
va. To bilježi bizantinski car' ljeća trebati boriti. Već slije
Konstantin Porfirogenet, ko- deće godine sultan iznova ju
ji tada živi, i dodaje: "Tolika riša na "osvojenu"-Bosnu, ali
je bila sila Hrvata na moru".! sada je ne može zauzeti. Cud
Tada su i najveće države i- novato, ali istinito! "Hoda
male jedva toliku ili malo Ve- car Mehmed na Bosnu i grad
ću mornaricu. Jajce ne mogav uzeti pobje-
Junački smo se borili za nj govom krajinom 1528, a ma-
koncert. Ona će i biti puna ako će mjesni članovi Hrvatske
Bratske Zajednice u radu doprinjeti svoj dio.
Svi su dobro došli, članovi H.B.Z., ostali Hrvati, Srbi
i svi Slaveni, kao i druge narodnosti ljubitelji glazbenih
pr^rro^., Emil Bossick, dopisnik.
lo prije toga (1512) osvojiti
će Srebrenik u sjeverno-istoč
noj Bosni. Bihać pada u tur
ske ruke tek 1592.
Tako je od 1391., kad su
se Turci prvi put zaletjeli u
Bosnu, do 1592., kad su o
svojili i zadnji njezin komad,
prošlo više od dvjesta go
dina. Ako je to "šaptom",
onda se i najveći svjetski su
kobi "šaptom" dokončavaju.
A uzrečica "šaptom Bosna
pade" stotinama godina se
ponavljala u našem narodu.
Kako je mogla nastati i
gdje? Samo u junačkom na
rodu, koji je ipak smatrao
svojom sramotom, Što se ni
je organizirano odupro i nad
moćnijoj sili.
Naša narodna mana
Ipak nije sve junačko u
našoj povijesti vrijedno hva
le. Dosta je junaštva učinje
no i na krivom mjestu. Kao
da su naši predji htjeli u
vijek i svagdje biti borci i
junaci, pa kad nisu imali pri
like, da se kušaju s neprija
teljem, bili su boj medju so
bom. A nekada i kad je slo
ga bila najviše potrebna. I u
pravo to nam je najviše ško
dilo u našoj prošlosti, možda
više i od nesreće, što su na
ši susjedi imali duge prste,
pa im se koji put htjelo do
v a i i o o o i s n a i e
strane plota.
A bilo je te nesloge, za
v i s i i e u s o n i o a
mnogo, čak i medju rod je
nom braćom.
Već na vratima hrvatske
povijesti sretamo sukob ve
likog kneza Ljudevita Posav
skog s dalmatinsko-hrvatskim
knezom Bornom. Da su bili
složni, zar ne bi uskorili o
slobodjenje naših krajeva i
spod franačke vlasti i stva
ranje jedinstvene snažne dr
žave?
Da nije bilo čestih zavjera
i smjena knezova, potomaka
slavnoga Trpimira i Doma
goja, Hrvatska bi u 9. sto
ljeću predstavljala još jaču
silu.
Koliko je štete ugledu i
razvoju Hrvatske nanijela
kobna činjenica, kad je Mi
hajlo Krešimir II. ubio svog
brata Miroslava, a svadja
medju Krešimirovim unuci
ma dozvala je najljućeg nam
neprijatelja Mlečanima, da
rješava njihovu parnicu. Rije
šio ju je, ali, razumije se, u
svoju korist.
Tko se ne sjeća Gvozda?!
Zar se nije ta nesreća mogla
izbjeći junaštvom u bratskoj
slozi
Slično je bilo i u Bosni.
"Od Kulina bana i dobrijeh
dana" nije mnogo dobrijeh
dana potrajalo, a već su po
čele "bratske" svadje i su
kobi. To je priječilo Bosnu,
da se razvije kao samostalna
država, to je davalo prigode
i povoda Ugarskoj, da se
miješa u njezine unutrašnje
stvari.
Počele su svadje već za
Matije Ninoslava, drugog Ku
linova nasljednika, a povla
čit će se do junačkog Tvrt
ka I., da se opet nastave na
kon njegove smrti u još o
pasnijem obliku.
Sukob Stjepana Dabiše
knezova Sankovića bio je pri
goda Turcima, da prvi put
obidju Bosnu još iste godine,
u kojoj je umro Tvrtko I.
po-
Nutarnjem obračunavanju
bosanskih velmoža treba "za
hvaliti" Sigismundov pohod
na Bosnu 1408. i krvavi po
kolj kod Doboja.
N
Nesloga je mnogo pri
donijela, da je Bosna bez ve
ćeg otpora pokopala svoju
državnu samostalnost 1463.
Junaci su bili naši predji.
Hrabrost im se ne može nije
kati. Ali isto tako nesloga i
zaivst ne smije im se hvaliti.
To je naša narodna mana,
koja još nije izumrila medju
nama. I danas se zna češće
sresti. Nosimo je još iz da
lekih davnina. Opazilo ju je
oštro oko Bizantinaca već na
prvom susretu sa Slavenima.
"Jedan drugomu su krvni ne
prijatelji i nijedan ne će da
popušta drugomu", bilježi car
a u i i j. Nakon iskustva
kroz tolika stoljeća ne bismo
smjeli u njoj pokazivati svo
je junaštvo!
PIKNIK ODSJEKA "ANDJEO ČUVAR" Br. 4
NEDJELJU 17. JUNA U CROATIAN CENTRU
I kada dodje vrijeme, da
bi član mogao uživati plo
dove svoga rada, i kad više
ne bi trebao plaćati daljnje
i s o e o n a i i s a u
vrijednosti svoga certifikata
u gotovom. Da član zaštiti
svoje, koji iza njega ostaju,
on se mora ponovno osigu
rati. On je sada star 50 go
dina i njegove pristojbe na
doživotno osiguranje bile bi
$3.75 mjesečno, a za "Twen
ty-Payment Life" certifikat
bile bi $4.59. Ako bi se o
sigurao u kojem drugom o
siguravajućem društvu, mož
da bi plaćao i više nego kod
Zajednice.
Iz gornjeg se može svaki
član uvjeriti, koliko si štete
čini, kad traži isplatu vrijed
nosti u gotovom svoga certi
fikata, koji je uplaćen. Ako
bi se slučajno član našao u
Vijesti iz Milwaukee
Milwaukee, Wis. Ame
ričko Hrvatski Radio Klub
će održati svoju sjednicu u
subotu, 16. juna o. g., u 7:30
u večer, na 917 No. 49th St.,
na koju se pozivlju svi pred
stavnici naših odsjeka.
Radio Klub će održati svoj
piknik u nedjelju, 15. jula o.
g., u Sacred Heart Center na
istoj adresi, pak bi bilo po
željno da se petorica članova
dobrovoljno prime raditi na
pikniku. Na pikniku ćemo i-,
mati s ražnja pečene janje
tine i raznih arugih zagn
zaka i napitaka, a za ples će
svirati John Petek i njegov
tamburaški zbor. Nadzorni
Odbor Kluba se pe sastao i
pronašao blagajničke knjige
u potpunom redu. Oni koji su
posjetili "surprise party" na
šeg bivšeg predsjednika, bra
ta Philip Paulin, on se svima
zahvaljuje na tom posjetu,
pa ako mu želite pisati, piši
te na ovu adresu: Mr. Philip
Paulin, 1402 East Northern
Avenue, Phoenix, Arizona.
Radio Klub takodjer se za
hvaljuje bratu Filipu Vu
keliću, uredniku Zajedničara,
na njegovom lijepom govoru
kojeg je održao ovdje u Mil
waukee na Majčin Dan.
Još jednom, nemojte za
boraviti doći na sjednicu 16.
juna. Mitzie Knaflić, blag.
Naš veliki i napredni odsjek "Andjeo Čuvar" broj 41 traži isplatu vrijednosti svo
u Etna, Pa., priredjuje svoj veliki piknik i zabavu pod ve
drim nebom u Croatian Centru. Ovaj odsjek jest pionirski
odsjek Hrvatske Bratske Zajednice, koji je osnovan prije
Zajednice i stoji kao čvrsti temelj u Zajednici na kojem je
temelju ona osnovana pred 62 godine. Mi ga kao takovog
toplo preporučamo našem članstvu u našem Pittsburghu i
okolici. Zaslužuje da mu odamo počast u nedjelju 17. juna
u svom hrvatskom narodnom Parku Središtu Hrvata
Croatian Centru.
Vrijedni odsječni odbor priprema veselu zabavu sa tam«
buricom, pjesmom i plesom. Za goste će biti dovoljno vru
će janjetine i za okrijepu hladnog pića. Tko dodje ranije
bit će bolje i brže poslužen.
Sve vas bratski očekuje i srdačno prima odsječni odbor.
Zapamtite u nedjelju 17. juna svi na piknik u Croatian
Center u počast odsjeka broj 4. Filip Vukelić, tajnik
Ujedinjenih Odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice.
IZ ODJELJENJA GLAVNOG TAJNIKA
U posljednje vrijeme tražilo je isplatu res orv no vrijed
nosti certifikata u gotovom nekoliko članova, koji su imali
uplaćeni certifikat. Neki su to učinili iz potrebe, a neki,
izgleda nam, učinili su to Iz neke "osvete", jer su mislili,
da će s time naškoditi nekomu drugom, a naškodili su
samima sebi.
Što se tiče financijalne strane, Zajednica u takovim
slučajevima ima dosta koristi. Ali budući da se naši ideali
ne temelje na tomu, da sef
okorišćujemo na račun dru
goga, ili svoga člana, iz to
ga razloga pišemo ovaj čla
nak i želimo upozoriti član
stvo na štetu, koju si samo
čini u takovim slučajevima.
Uzmimo za primjer da se
mjesečno riše, nego uVpla-
prilikama, da mu je za krat
ko vrijeme potrebno imati
stanovitu svotu novca, on će
imati kud i kamo više, ko
i s i a k o u z e z a a n a
svoj certifikat, i onda da na
stoji, prema svojim moguć-
je član, star 30 godina, o-|nostima dugovinu otplaćivati,
sigurao, kad je pristupio u
Zajednicu, na "Twenty-Pay
ment Life" certifikat, plaćao
bi za $1,000.00 osigurnine
$2.56 mjesečno, dočim da se
je osigurao na certifikat za
doživotno plaćanje, plaćao bi
$1.68 mjesečno. To znači, da
je za "Twenty-Payment Life"
certifikat plaćao 88 centi
u
ćao za certifikat na doživot-
ioo
PROOF
Mnogi su do sada smatrali, da je Kansas City mrtav
što se tiče aktivnosti za Hrvatsku Bratsku Zajednicu^ Mi
ovima svima odgovaramo, da se je Kansas City počeo bu
diti iz svoga dugotrajnog sna, i da će od sada unaprijed
činiti sve što je u njegovoj moći na unaprijedjivanju svoje
Zajednice.
Središnji Prosvjetni Odbor je održao svoju specijalnu
sjednicu 4-og juna, koja je bila vrlo dobro posjećena i na
kojoj je predsjednik Odbora svima prisutnima dozvolio, da
se slobodno izraze po svim pitanjima, naročito o postignući
ma i rezultatima naših priredaba, koje smo održali 20. i
21. maja, na kojima je govorio Stephen F. Brkich, urednik
Zajedničara. Svaki član je na svoj način izrazio veliko za
dovoljstvo, te je svaki rekao da od sada unaprijed trebamo
imati češće sličnih priredaba. Stoga mi se zahvaljujemo
uredniku Brkiću, za dobri posao kojeg je učinio u Kansas
City, te smatramo, da će njegov povratak medju nas opet
biti potreban u skoroj budućnosti. Kansas City je veliko i
neobradjeno polje, pak držimo da će uzeti malo duže vre
mena dok zainteresiramo svakog člana H.B.5^. u Kansas
City, da živo poradimo na proširenju naših odsjeka i za
veću i jaču našu Hrvatsku Bratsku Zajednicu. Započeli
smo dobro, ali kod ovoga nesmijemo ostati, nego trebamo
i moramo proslijediti s radom, koji će biti na ponos svima
nama u Kansas City i okolici.
13. lipnja 1956.
Mi preporučujemo svakom
članu, koji ima "Twenty-Pay-
o o o i s i i e n e o
ga certifikata u gotovom na
kon je certifikat potptino u
plaćen, jer s time mnogo gu
bi.
Joseph Bella,
glavni tajnik HBZ.
Piknik odsjeka 490
New Brighton, Pa. Od
sjek broj 490 "Franklin D.
Roosevelt" H.B.Z. održati će.
svoj godišnji piknik sa pro-
framom
na Očev Dan u ne-
jelju, 17. juna, na dob™ po
znatom zemljištu Wise's
Grove, uz Route 88, Mercer,
Road, izvan New Brightona.
Na počasni gost i glavni
glella,š
ovornik biti će brat Joseph
glavni tajnik Hrvatske
Bratske Zajednice.
Na pikniku će svirati vrlo
dobro poznati i popularni"
tamburaški zbor "Sloboda" iz
East Pittsburgh, Pa. Ovi u
mjetnici u glazbi će znati u
do vol iti starim i^ mladima
sa svojom milozvučnom? tam
buricom i pjesmama.
Biti će za sve dosta s raž
nja pečene janjetine, te dru
ge tečne hrane i raznih na
pitaka, a za djecu mČkanag
pića i slatkiša.
članovi odsjeka broj 490
pozivlju sve ostale članove H.
B. Z. i prijatelje mjesta i
kolice, da ih posjete na o
vom njihovom godišnjem pik
niku. Do vidjenja i dobro
Što je certifikat dulje u krije
posti, to je veća njegova re-Inam došli!
zervna vrijednost. I Jacob Grišnik, tajnik.
Vrlo važno za Kansas City, Kansas
Kansas City, Kans. Središnji Prosvjetni Odbor Hr
vatske Bratske Zajednice održati će svoju redovitu sjed
nicu u ponedjeljak, 18. juna 1956., točno u 8 sati u večer,
nica će biti 0(1 velike
Hrvatsko-Slovenskom Domu na 5th i Elizabeth. Ova sjed-
no plaćanje. Kroz 20 godina' °^ekuje veći posjet, nego na običnim redovitim sjednicama,
članovanja, takov član upla-lSvi hrvatsko-američki trgovci i profesionalci, kao i svi od
tio bi $211.20 više za tu vrst
osiguranja, nego da je uzeo
certifikat na doživotno pla
ćanje. Taj novac, koji je član.
u mladjim godinama više u
platio, znači upravo to, kao
da ga je ulagao u banku i
da će se njegove pristojbe
plaćati iz toga novca nakon
se navrši 20 godina člano
vanja.
historijske važnosti, pak se na istu
bornici i časnici naših odsjeka u Kansas City se pozivlju
da nefaljeno prisustvuju ovoj važnoj sjednici.
Na ovoj sjednici ćemo raspravljati o nekoliko vrlo važ
nih pitanja, koja su od velike i historijske važnosti po našu
koloniju i HBZ. Na istoj će se izabrati vrlo važni odbor,
a prisutni će biti posluženi sa refreshments.
Naša druga velika priredba biti će Zajedničarski Dan
s piknikom, koji će se održati u nedjelju, 22. jula, u dobro*
poznatom Shady Rest Parku na 84th i State Ave., Wyan
dotte County, Kansas. Na ovu priredbu se očekuje sav naš
narod iz mjesta i okolice.
John P. Ribić, predsjednik
Joseph Preblich, potpredsjednik
Joseph A. Zurga, tajnik
Michael W. Hotujac, blagajnik.
JACQUIIM'S
VODKA
OVA L. E
"GOLD MEDAL" BRASNO
12 NME ZAIJHE NA RIJECI
nudimo ax cijenu
100 LBS. DO RIJEKE $9.00 DO ZADNJE STANICE .$12.00
2atratite procjenu za pakete po narudžbi, Kao i na« novi cijenili
PAKETA SLOBODNIH OD CARINE U JUGOSLAVIJU
2ELITF PUTOVATI U JUGOSLAVIJU
na jugoslavenskim brodovima, ifl AVIONOM
obratite ae na:
A I A I I N
£aatupnlcl Jugoslavenske Linijake Plovidbe
trn
Ameriku i Kanadu \n\n CHARCOAL PROCESSED MADE FROM SELECT GRAIN
Charles Jatquin el Cie, Inc. Pbilo., Po. EST. 1884
357 WMt 26th St PB: MHS Ne« loik 1, N. T.