Zajedničar = Fraternalist. [volume], July 18, 1956, Image 4

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Stflna 4
HRVATSKA I SRBIJA
(Nastavak sa 2. strane)
fesori u Zagrebu), da dokaže
kako su Srbi imali narodnu
svijest, još od pradavnih vre
mena, a znaju da je s bu
djenjem narodne svijesti po
čelo tek s francuskom re
volucijom 1789. godine. Ali
činjenice ih tuku u glavu. Mi
smo napisali, i kod toga o
stajemo, jer je to istina, ka
ko će es za čas vidjeti, da
su imena, ili nadimci, Vlah,
Rac, Rašanin, Tračanin.Rkać
(od Grk-Grkać-Rkać), pa 1
Srbin označavala jedino i i
sključivo čovjeka pravoslav
ne vjere. Da svoje neosno
vane tvrdnje opravda, gosp.
Pribičević je napisao i ovo:
kako se vidi iz dela
srpskih pisaca Srednjega Ve
ka nacionalna srpska svest
i a e i e k a k o a k a
a i kod sviju pravoslavnih
naroda. Rimokatolicizam ju
je pomutio kod katoličkih
naroda. ." Da vidimo.
Cyprien Robret, profesor
na sveučilištu u Parizu, pro
putovao je Balkanom pred
jedno' stotinjak godina i svo
je doživljaje objavio. (Vidi:
e i s o y o S e v i a
by Leopold Ranke, izdanje
Henry G. o n, London,
1853, poglavlje The Slave
provinces of Turkey ... stra
na 461/462). U pravoslavnoj
Bugarskoj, koja je kao pra
voslavna, po g. Pribičeviću,
morala imati visoku narodnu
svijest, doživio je ovo: Gdje
god bi se pojavio, pitao bi
ga narod odakle je, a on bi
o o v o i o i z a n k i s a n a
(Francuske). Na to bi mu o
ni rekli: "Sretni ste Vi, bra
te, jer su u Vašoj zemlji sve
sami Bugari". Kad bi on za
nijekao, da u Francuskoj i
ma Bugara, ili da bi on bio
Bugarin, oni bi objesili glave
i ne bi s njim više htjeli raz
govarati. Kad mu se to ne
koliko puta desilo, "tek on
da sam shvatio" piše Cy
prien Robrt "da je za njih
Bugarin i kršćanin jedno te
isto". Nema sumnje, da je to
onda tako i bilo na Balkanu,
gdje je još i danas Turčin i
musliman jedno te isto. To
nema posla s narodnošću, a
još manje s narodnom svije
sti. Tako je i kod Hrvata i
Srba crkva postala simbolom
(znakom) narodnosti.
Da je sve to bilo tako, to
i sam g. Pribičević izrijekom
potvrdjuje, iako možda još
ni danas nije shvatio što je
napisao. Tako je on u "Ame
rikanskom Srboranu" napisao
ovo: ". (Srbi) ... su još
u mojim mladim danima go
vorili za svoju vjeru "srpska
vjera", a ne pravoslavna
i govorili su, da su i Rusi
"srpske vjere". Ako ovo ne
može otvoriti oči g. Pribiče
viću, da sc ovdje pod "srp
ski" ima razumjeti "pravo
slavni", neznam što mu ih
može otvoriti. Prirodno je,
da narod nije svoju vjeru
zvao "pravoslavnom", kad je
"srpski" značilo "pravoslav
ni". Samo se od njegovih
mladih dana do danas težiš
te prebacilo. Prije je vjera
bila važnija, pa je "srpski
značilo pravoslavni. Danas je
pruskog rata) pod Hradec
Kralove sukobile vojske sje
vernih i južnih Nijemaca, on
da on to netočno prikazuje,
jer druži, da su sjeverni i
južni Nijemci (Austrijanci)
imali istu narodnu svijest.
Nisu. Nisu je imali onda, a
nemaju je ni danas. Austri
janci su po narodnosti Au
strijanci, baš kao što su i
Švicar i njemačkog jezika
švicari i neće da budu isto
što i Nijemci u Njemačkoj,
iako im je jezik isti. I kod
Hrvata i Srba jezik je isti,
narodne pjesme i priče su
iste, a i mnogo toga drugo
ga, ali, eto, različite su tra
dicije, narodna svijest, i koje
šta drugo, pa će svaki od
njih rad je poginuti, nego
promijeniti narodnu svijest,
koja je stečena, naučena, a
nije prirodjena. Ali čovjek je
takav. On je i stvoritelj i
prorok i mučenik svojih i
deja. Ideje su mu važnije od
samog fizičkog opstanka, pa
i onda kad su glupave, a to
najčešće i jesu pod sitno
zorom razuma.
Na ostale primjetbe gosp.
Pribičevića osvrnuti ćemo se
samo letimice. Jelačićev pro
glas Srbima bio je upućen
srijemskim i vojvodjanskim
Srbima, koji su željeli, da
Vojvodina udje u sklop hr
vatske države, a nije ostalim
pravoslavcima u Hrvatskoj,
koji su se sve do pod kraj
prošloga vijeka držali Hr
vatima. Pa i Vuk Karadžić
je u svom Riječniku napisao,
da se pod imenom Hrvat i
ma razumjeti čovjek iz Hr
vatske (bez obzira na vjeru).
Koliko g. Pribičević, pa ma
kar toga i ne bio svjestan,
mrzi Hrvate vidi se po to
mu, što on graničare stalno
opisuje kao Srbe, iako je
omjer izmedju pravoslavaca
(Srba) i katolika (Hrvata)
bio po prilici 50:50. A kad
već i spomene katolike (Hr
vate), onda im stalno pri
pisuje neku drugorazrednu u
logu, iako zna, da su svi ti
graničari prosuli svoje kosti
po svim bojnim poljima Ev
rope pod imenom Hrvata. A
g. Pribičević se krvavo ruga
svjetloj uspomeni pravoslav
nih graničara, kad niječe, da
bi se oni bili bunili proti Ma
džara kao hrvatski patrioti.
A povijest dokazuje ne samo,
da su se bunili, nego su i
ginuli baš kao hrvatski pa
trioti i pod hrvatskim ime
nom pod Jelačićem 1848. go
dine, pa onda ppet u Kvater
nikovom ustanku.
Kad bi g. Pribičević pri
znao svojim mrtvim sapleme
nicima tu prvu gradjansku
vrlinu, da su ljubili svoju do
movinu, on bi njih postavio
za primjer svojim živim sa
plemenicima. Tako bi porav
navao staze hrvatsko-srpskoj
slozi, a Rade Zigić ne bi od
njega u tom pogledu moral
no toliko odskakao koliko od
skače. U ostalom svaki stra
nac, koji s dublje pozabavi
jugoslovenskim problemima,
brzo uoči tu komunističku
nadmoćnost u pore e n u
s nacionalistima. Tako je u
gledni švicarski novinar, ko-
narodnost važnija, pa
hrvatsko srpskim odnosima zbog oštre kritike komuni
"pravoslavni" redovno o- stičkog sistema Victor
značava čovjeka srpske na- Meier u "Swiss Review of
rodne svijesti. To nema ni- World Affairs" zabilježio,
kakva posla ni s krvi, ni
u
ji je iz Jugoslavije protjeran
Bogdan Radica
s porijeklom. A ostala ime- gad opetujemo: ". da ko
na, Vlah, Rac, Rkać, bila su munisti sa svojom narodnos
samo nadimci za ljude pravo-1 nom politikom, koja se osni
slavne vjere.
A kad g. Pribičević piše, nosti i medjusobnog pošto
da su se 1866 (za austrijsko- vanja, zaista imaju pravo,
"GOLD MEDAL" BRAŠNO
IZ NAAE ZALIHE NA RIJECI
nađimo as cijena
100 IBS DO RIJEKE .59.00 -DO ZADNJE STANICE *12.00
Zatražite procjenu za paket« po narudžbi Kao nai non cijeni*
PAKJTTA SLOBODNIH OD CAJUNK U JUGOSLAVIJI!
ZELITf PUTOVATI U JUGOSLAVIJU
na jugoslavenskim brodovima, IH AVIONOM
obratite se na:
A I A I I N
Zutupnld JuffMlavanak« Liaijak« PlorlđtM Ameriku Kanadu
prenio, a mi
zasadama ravnoprav-
va na
ŠTEVILO NAŠIH LISTOV PADA
Jos. Chesarek
(Nadaljevanje)
Sedaj pa poglejmo še ostale liste, ki so zagledali luž
sveta v Chicagi skozi prvih 40 let tega stoletja.
Leta 1908 je začela Slovenska Narodna Podporna Jed
nota izdajati svoje lastnoglasilo, ki je bilo v začetku me
sečnik in potem šest let tednik. Prvi urednik je bil Frank
Krže, ki sedaj živi v Californiji in ki je pred par leti na
vdušeno pisal v Enakopravnosti za združenje naprednih
sloveneskih časopisov. S tof
idejo ni prišel nikamor, kar
tudi ni bilo pričakovati, radi
česar je sedaj popolnoma u
molknil.
Konvencija SNPJ je leta
1915 zaključila, da naj or
ganizacija izdaja dnevnik in
tako je naslednje leto začela
"Prosveta" izhajati dnevno,
katere sredina številka je u
radno glasilo jednote, dočim
prejemajo ostale številke sa
mo naročniki na dnevnik. Le
tos toraj poteče 40 let odkar
izhaja "Prosveta" kot dnev
nik, dasi že več let samo pet
krat na teden, kot ostala na
ša dva dnevnika.
Nadalje so izšli v Chicago
tudi sledeči drugi listi: "Ju
goslovenski Gospodar", polu
mesečnik, ki je začel izhaja
ti leta 1908, toga je doživel
samo šest izdaj. "Izobraže
valna Knjižica", mesečnik,
1908 izšle samo tri številke.
"Naš Gospodar", 1913, me
sečnik, izhajal dve leti
"Cas", mesečnik, katerega je
ustanovil že prej imenovani
kad tvrde, da oni u tom po
gledu moralno nadvisuju
svoje protivnike". I mjesto,
da nacionalisti iz toga po
vuku pouku i da se osvijeste,
oni i dalje i u svijetu i kod
kuće propovijedaju klanje.
Tako, po riječima Victor-a
Meiera, u Beogradu, na sla
vama i po kafanama, i ne
govore o drugom, nego "ka
ko će obračunati s Hrvatima
ostvariti svoje stare srbi
janske snove", kad komuni
stički režim padne. Činjenica
je, da su ovakvi pomahnitali
nacionalisti komunistima o
tvorili put k vlasti i da su
oni i dan danji najjači stup
komunističkog režima u Ju
goslaviji.
Što se obitelji Pribičević
tiče, mi znamo iz prve ruke,
da se njegov brat Milan hva
lio da su Pribičevići "stara
hrvatska aristokracija", koji
s u u a v o s a v n o o k o i n i
prešli na pravoslavlje, pa po
stali Srbi. Je li tako, nije li
tako, neka se braća, kad se
na drugom svijetu nadju, me
dju se objasne. A kad g. Pri
bičević piše, da je ". sko
ro sva današnja hrvatska in
teligencija i poluinteligencija
koljača .", mi bismo ga
samo upitali kud li on onda
sebe ubraja, jer nam se čini,
da je on jedno vrijeme bio
doglavnikom Draže i njego
vih koljača, a i dan danji im
pjeva slavopojke i pali svije
će.
Na priče g. Pribičevića o
gnjavljenju i ekonom s k o
zapostavljanju Srba u Hrvat-
"ZAJEDNIČAR"
Frank Kerže. Ta revija je iz
hajala 13 let, delno v Chicagi
in delno v Clevelandu. Potem
jo je Kerže preselil v Ljub
ljano, kjer se je nameraval
za stalno naseliti. Po treh
mesecih v domovini je pre
nehala Izhajati.
Kranjsko-Slovenska Kato
liška Jednota je leta 1915 za
čela v Chicagi svoje lastno
glasilo. Dotedaj je bil nje
glasilo "Amerikanski Slove
nec". Ko je pred nekaj leti
imenovi list prenehal, je K.
S. K. J. odkupila njegovo i
me pod katerim izhaja od
tedaj glasilo je vedno iz
hajalo kot tednik.
Leta 1926 je v Chicago iz
šel tednik "Delavec", katere
ga so pozneje preselili v De
troit. Izhajal je dve leti.
"Dom in Svet" je bila me
sečna revija, katero je začel
leta 1929 izdajati Anton Ša
bec. Ni Imel sreče izšle so
samo đve številki.
Pred 30. leti je poznana
narodna delavka, Marie Pris
land, s pomočjo zavednih že
n a u s a n o v i a S o v e n s k o
Žensko Zvezo, ki je leta 1929
začela izdajati svoje lastno
glasilo, mesečnik "Zarja ".
List se je najprej tiskal
v Chicagi, potem v Cleve
landu in sedaj izhaja zopet
v Chicagi. Polovico lista je
tiskanega v slovenščini in
polovico v angleščini, kakor
skoraj vsa glasila naših pod
pornih organizacij.
Isto leto je bil ustanovljen
tudi tednik "Svoboda", kate
rega so pozneje pretvorili
v mesečnik. Izhajal je pet let.
Leta 1937 je začela iz
hajati mesečna revija "Novi
Svet", katere prvi urednik je
bil župnik, Jurij Trunk. Ta
mesečnik še sedaj izhaja u
rednik je John Jerič.
CLEVELANDSKA
METROPOLA
Poleg gori imenovanih li
s o v i z a a o u i u n i e
svoja redna glasila, ki se pa
ne morejo prištevati k časo
pisom. Tudi nekatere organi
zacije, kot "Slovensko repu
bličansko združenje", so za
kratek čas izdajale svoje pu
blikacije. Sploh bi teško na
šteli vse do zadnjega, kar tu
di ni važno, in bi dosti ne pri
pomoglo k temu kar smo do
sedaj opisali.
Sedaj pa pojdimo v našo
slovensko metropolo, Cleve
land, katero po številu naših
ljudi presega samo Ljublja
na. Vsaj tako pravijo. V Cle
veland so začeli prihajati Slo
venci pred okrog 60. leti. Ne
kateri so bili tam že prej,
skoj odgovorio je g. Dr. Ivan toda v večjem številu so se
Pernar u "Am. Hrv. Glas- začeli naseljevati v začetku
niku", pa nemamo mi što, da tega stoletja. Trdijo da je
odgovaramo.
Na neka druga razglaba
nja i dojavljivačka sumnji
čenja g. Pribičevića mi se ne
ćemo osvrtati. On je u du
bokoj starosti, pa mu se mo
že i mora koješta oprostiti.
Mi samo želimo, da opetuje
mo, što manje više stalno na-
v Clevelandu nad 50,000 Slo
vencev, vstevši otroke pri
seljencev. Bolj natančno šte
vilo seveda ni znano, ker iz
ljudskega štetja, ki se vrši
vsakih deset let, je teško
posneti slovensko narodnost,
ker mnogi enostavno izjavijo,
da so Jugoslovani in nekateri
glasujemo, da dok hrvatski se še vedno izdajajo za Av
Srbi ne shvate i ne uvaže, da strijce. Vendar teh zadnjih,
je njihova prva i sveta duž-' menimo, da je v Clevelandu
nost, da budu odani svojoj malo. Hrvati so v tem oziru
domovini Hrvatskoj, da se nekoliko na boljem, ker se
dotle neće i nemože vratiti
i
piru sve hrvatske zahtjeve
pretežna večina da zapisati
mir i skladnost u njihove od- za Hrvate, (Croatians) ven
nose s Hrvatima. Oni se mo
gu ponositi svojim srpskim
porijeklom koliko hoće, a i
s čim hoće, ali oni nemogu
i nesmiju, da budu petokolo
naši republike Srbije u Hr
vatskoj. Oni su, kao hrvat
ski gradjani, dužni da podu-
dar tudi oni ne morejo priti
dovolj blizu, da bi mogli trdi
ti koliko jih je.
Kot največja slovenska na
selbina je Cleveland imel
in še vedno ima večje šte
vilo naših časopisov in revij.
Tam izhajata dva slovenska
i
na pravedno razgraničenje i|
na punu jednakost i jednako
pravnost izmedju Hrvatske i
Srbije u okviru Jugoslavije.
Kad tako postupe, onda više
neće biti nikakva razloga
sporu izmedju njih i Hr
vata a ni izmedju Hrvatske
i Srbije.
dnevnika "Enakopravnost" in
"Ameriška Domovina". V me
stu sta dve slovenski banki
in veliko število slovenskih
trgovin vsake vrste. Imajo
slovenske zdravnike, odvet
nike, inženirje in druge pro
fesionalce. Cleveland je dal
tudi edinega Slovenca, ki se
je povspel do governerja dr-
Da li je on potreban H.B.Z. i američkim Hrvatima uopće?
Nick D. šarić, upravitelj
Danas se tu i tamo govori, da li je ili ne, potreban
Dječji Dom HBZ. Govori se o Domu, kao da je to neko
zapušteno pastorče o kojem nitko ne vodi brige. Ljudi, koji
govore nepovoljno o Dječjem Domu, o njemu znadu malo
ili ništa, jer ne znadu ni kako izgleda, pa sa punim pravom
mogu zamišljati, da oni misle, da je Dom neka mala kućica
gdje se tek ponekad može^
doći i razgovarati sa djecom
ili upravom.
Nezgodno je rečeno, da je
Dom odigrao svoje. To je re
čeno u nekom pogrešnom to
nu, jer sam uvjeren, da ni
pisac tih riječi nije tako mi
slio. Dom svoje neodigrava,
već izvršuje, jer kako i sam
naš predsjednik, brat Mandić
reče: dok i jedno siroče bu
de, Dječji Dom HBZ će po
stajati.
Da vidimo kako bi stajali,
da u Domu imademo 100
djece. Da se to ostvari, a o
stvarit se neće, jer po za
konu, mi nemožemo imati vi
še od 60 djece u Domu, a to
i naša Dozvola pokazuje, mi
bi na 100
kuća paziteljica. Poračunajte
12 puta po 175, koliko naše
paziteljice dobiju na mjesec,
i dobit ćete cifru od $2,100.
Recimo, da se po svakom
djetetu naplati $25.00, dobili
bi primitka $2,500.00. Sad,
ako se poračuna, da bi nas
hrana stajala oko $2,000.00
na mjesec, onda bi svejedno
sa doprinosima za djecu gu
bili nešto oko $1,500.00 na
mjesec. Zato nije pitanje ko
liko djece imademo, već je
pitanje, da li smo mi toj dje
ci bili ono, zašto smo osno
vali Dječji Dom.
djece trebali 12
Nije lahko držati Dom uz
naplatu kako se danas na-
žave Ohio, najvišje mesto
kar ga je kdaj zasedal kak
naš rojak v Ameriki. Zgra
dili so sedem narodnih do
mov, v katerih obdržuje šte
vilno društev svoje seje. Se
veda so tudi v verskem o
ziru dobro preskrbljeni cer
kev sv. Vida v Clevelandu je
največja in najlepša sloven
ska cerkev v Ameriki, ki ne
zaostaja za mnogimi kate
dralami.
Kar je Chicago za Hrvate,
to je Cleveland za Slovence.
V Chicagi se nahaja največ
ja hrvatska naselbina v A
meriki, kjer ima, vštevši So.
Chicago, Hrvatska Bratska
Zajednica nič manj kot 35
društev. Toda so v Chicagi
bolj raztrešeni, dočim žive^
v Clevelandu bolj kompakt
no.
beljnijo,
no dve leti kot dnevnik. Pre
nehala je leta 1908, nakar jo
je takoj nasledila "Amerika",
ki je izhajala le nekaj časa
pod tem imenom kot tednik,
makar so jo prevzeli drugi in
prekrstili v "Ameriško Do
movino", ki je izhajala po
dvakrat in trikrat na teden,
nato pa kot dnevnik ter se
še vedno tiska po petkrat na
teden.
Leta 1917 je bila ustanov
ljena "Enakopravnost". List
je delniško podjetje ter ure
jevan več ali manj v napred
nem duhu, dočim zavzema
"Ameriška Domovina" ver
sko stališče. Ker je v Cleve
landu dovolj ljudi enega in
drugega prepričanja, imata
oba lista zadostno število na
ročnikov, da moreta izhajati
kot dnevnika. Kaj takega bi
seveda ne zmogla nobena
druga naselbina v Ameriki.
"Enakopravnost" se je pred
par leti ogrevala za združitev
slovenskih naprednih dnev
nikov, "Glas Naroda", "Pro
sveta" in "Enakopravnost",
Dječji Dom Hrvatske Bratske Zajednice! ZAJEDNIČKI PIKNIK "SLOBODE" 34 HBZ.
KSKJ1631 "BRATSKA SLOGA" 29. JULA
plaćuje, a zato ću cifre na
nizati da vidite i da onda
znate o čemu se radi i kako
bi se trebalo raditi.
Ljudi i braćo: Dječji Dom
je potreban, jer njega radi
uspjevala je HBZ, a potre
ban je i radi našeg imena i
našeg ponosa. Mi bi teško u
ovim krajevima mogli uvje
riti strance, da smo ga pro
dali, jer nam ne treba, a još
teže, kada bi im rekli, da je
bio veliki trošak. Bilo bi to
tim teže govoriti, kada bi im
rekli, da smo za uzdržavanje
Doma plaćali samo pet (5)
centi na mjesec. Nama bi se
svatko rugao i da to učini
mo, bilo bi strasnije i pogi-
nego kada bi prima­
li strance u Hrvatsku Brat
sku Zajednicu. Jer Dom je
ovdje i on svakim danom sve
više i više vrijedi. Da se, re
cimo, danas Dom unovči za
$200,000.00, svaki bi član do
bio nešto oko dva (2) do
lara, pa vas sada pitam, zar
su to novci i zar su novci
što se troši na djecu pet (5)
centi na mjesec ILI 60 NA
GODINU. Inače sa proda
jom, Dom bi postao tudji.
Kako se danas djeca od
goje, onako će ona postupati
sutra. Ako su dobra i vrijed
na, to je naš hrvatski ponos,
a ako su bijedna, to je naša
hrvatska, a naročito upravi
teljeva sramota. Na ovo se
treba gledati i na ovo treba
računati.
Prošle jeseni braća Slamar
priredili su banket u počast
njihovog člana bratskog od
sjeka 32, brata Josipa Baz
darića, zato što je biran na
konvenciji za glavnog pot
predsjednika HBZ, te su uz
ostale uvažene Amerikance,
pozvali i Senatora P. Doug
lasa. Kada je Ladie Slamar
govorio o Dječjem Domu, on
je to govorio posebnim po
nosom. To je jedan dokaz vi
še, kako naš Svijet misli
osjeća naspram Dječjeg Do
ma HBZ i djece u njemu
Na toj proslavi bio je i naš
glasoviti profesor sa Loyolla
University, J. Zvetina, koji
je takodjer, opisujuć naše
narodne vrline, dotakao se i
Dječjeg Doma i HBZ.
Nitko pametan neće deba
tirati, da Dječji Dom nije
trošak. No, ali ako pogledate
vašu uplatnu knjižicu i ako
vam tajnik rastumači, da
plaćate samo pet (5) centi
na mjesec ili 60 na godinu,
Prvi slovenski list v Cleve
landu je bil mesečnik, "Na
rodna Beseda". Ta list je iz
dajal Anton Kline ter je iz
hajal samo šest mesecev. Za
njim je še isto leto izšla "No
va Domovina", ki je bila naj
prej tednik, potem poluted-1 onda ćete se zasramiti i reći:
nik, trikrat na teden in konč- pa za Boga, to onda nisu
troškovi, jer da se meni ne
što dogodi, moje bi se djete
tamo smjestilo i ako ne bi
bilo nikakovih sredstava, o
dakle bi se školalo i odgaja
lo.
Da su se u zadnje tri go
dine troškovi pokazali ve
liki, treba imati na umu o
vo: Pavilion na piknik zem
ljištu izgorio je pred dvije
godine i trebalo je praviti
novi. Stari nije bio ni za jed
nu soldu osiguran, a vi zna
te kakove su danas cijene.
Dakle Pavilion, ženski nuž
nik, 100 i nešto stolova, far
banje, elektrika, popra v a k
drugih staja, gradnja novog
kioska za tikete i razno, koš
talo je nešto oko 23 do 24
hiljade. Razmak zgrade na
Kupalištu, farbanje ljetnikov
ca i uredjaj u istome nešto
oko $12,000.00. Fire Alarm i
popravak električnih spojeva
oko $6,000.00. Ledenica, sto
lovi, sink, stol u kuhinji, po
dovi i sve drugo oko $4,300.
Draperije i navlake, furni
ture, Televizije i razno oko
v enega, ki bi imel boljšo! $2,000.00. Povišica plače rad
bodočnost. Toda "Prosveta", nicima oko $11,000.00. Na-
kot last velike podporne or
ganizacije, ni bila za kaj ta
kega ter je takoj povedala,
da iz te moke ne bo kruha.
S tem je akcija za združenje
kmalu umrla.
(Dalje prihodnjič)
mještaj u doktorskim uredi
ma, pa drugi manji poprav
ci prelaze oko $2,000.00. Ovo
je tek onako površno i ako
rečem, da prelazi pedeset i
osam hiljada, ja onda neću
pretjerati. Sigurno je, da se
Pittsburgh, Pa. Croatian Center. Petu nedjelju,
na 29. ovoga mjeseca u Hrvatskom Narodnom Parku, Cro
atian Center tri pittsburška društva zajednički održavaju
svoj veliki piknik i zabavu: "Sloboda" odsjek 34 HBZ, dru
štvo broj 163 KSKJ i samostalno potporno društvo "Brat
ska Sloga". Sva tri odbora ovih društava složno i bratski
rade, da njihova velika zabava i piknik bude nešto lijepa i ve
likoga. U tom bratskom rkdu će i uspjeti, pak će braća Slo
venci sa Hrvatima prirediti svega najboljega za doček i po
dvorbu gostiju. Biti će svega i veselja do mile volje. Pe
čenke, mlade janjetine će biti za svakoga tko se požuri, da
u vrijeme dodje i pečenku naruči.
Ovo je piknik svoje vrsti gdje se braća Slovenci i Hr
vati zajednički slažu i zajednički provadjaju svoju zabavu
u lijepom Hrvatskom Narodnom Parku Croatian Center.
Iz tih razloga mi ovaj piknik svom narodu srdačno pre
poručujemo u ime odbora "Ujedinjenih Odsjeka HBZ".
Philip Vukelich, tajnik.
PIKNIK PROSLAVLJENOG HRVATSKOG
DRUŠTVA "JAVOR" NA 5. AUGUSTA
Pittsburgh, Pa. Croatian Center. Naše kulturno
Hrvatsko Pjevačko Društvo "Javor", održaje dostojni piknik
i zabavu prvu nedjelju mjeseca augusta, naime, na 5-toga,
u svom Hrvatskom Narodnom Parku Croatian Center.
"Javor", kao proslavljeni pjevački zbor na pjevačkom
Festivalu u Chicago, 111. i kao naše hrvatsko kulturno dru
štvo dika je i ponos našega Pittsburgha, to iz tih razloga
zaslužuje poštovanje i potporu našega svijeta Pittsburgha
i okolice, a koje se poštovanje i priznanje na kulturnom ra
du može vidno iskazati sa posjetom piknika "Javora" u ne
djelju 5. augusta. Ne samo to, već time ćemo pokazati đfc
znamo cijeniti svoju narodnu pjesmu i glazbenu kultura*
Pokažimo se braćo i sestre!
Ovaj piknik "Javora" toplo preporučamo u ime "Uje
dinjenih Odsjeka HBZ". Philip Vukelich, tajnik.
ovdje može još deset do pet
naest hiljada primetnuti i a
ko budem išao kroz knjige
i to će se vidjeti. Onda je tu
trošak na farmi bez koristi,
pa na kampi itd. oko $6,000,
i to sve skupa izgleda veliki
trošak, a specialno ako se
hiljade usporede sa onih pet
centi koje mi plaćamo za
Dom na mjesec.
Zadnjih nekoliko godina, a
specialno zadnju godinu u
pravljanja brata Kutuzovića,
kada ga je bolest shrvala, te
kada je počeo posjećivati bol
nice, te ostalo sve na ledji
ma neodgovornih, jer on nije
često mogao da svagdje za
viri, kuće i sve po njima po
čelo je opadati i dolaziti na
takovi nivo, da je Odjel za
Nadzor djece iz Države In
diane, pisao pismo upravi
telju prije mene, da se neku
djecu mora uzeti van iz Do
ma, jer da Dom ne daje od
govarajuću njegu djeci. Ta
da je to trebalo iz tako ni
skog položaja dići, da smo
danas medju srednje, sredje
nim Institucijama i da nam
se je izdala Dozvola za po
slovanje.
Pogrešno je rečeno, kada
se veli, da nama država na
laže da uredimo kuće, jer
hoće da se Dom zatvori. Na
protiv je istina, da Država
traži, da ovakovih Domova
ima što više, a to je rečeno
i našem predsjedniku Man
diću i šipušiću na treći jula,
kada su se sastali sa pred
stavničkom Welfare Dept.
Zato i velim, da je Dom
potreban kako nas Hrvata i
HBZ radi, tako eto i traže
vlasti, da imademo nešto o-
Broj Odsjeka
Ime i prezime ....
Broj kuće, ime ulice ili BOK
Nova Adresa:
IS. srpnja 1958.
na i njima možemo priskočiti
u pomoć.
Čovjek nikada ne smije $!.
žali za troškom, ako je to ii
interesu njegovog ponosa i
njegove časti. Tako je isto i
sa našim narodom. Dječji
Dom, to je naš obraz, a o
braz sigurno ni zašto ne će
te dati.
Troškovi su veliki u Do
mu. Ja to potvrdjujem, pa, i
dalje ćemo mi trošiti. Treba
jednog dana urediti ove ku
će tako moderno, da će u
svakoj sobi dvoje djece spa
vati posebno, da bude u is$ir
nu ko-ordiniralo usporedo sa
današnjim životnim standar
dom i prilikama kakove su
danas.
Dječji Dom je ogledalo i
kruna našeg rada, kako to
lijepo reče Nikola Borić, gl.
odbornik HBZ, ili kako kaže
brat Markić iz Washingtona,
da treba djecu prirediti, da
budu pošteni ljudi i žene, ka
da podju jednom u ovaj ne
sredjeni svijet.
Zato bi apelirao na svih,
neka se ne) boje troška na
Dječjem Domu, jer i ako se
troši, troši se u veličanstve
ne svrhe. Zar američki Hr
vati nisu ponosni, kada se o
njima govori da su pomogli
Hrvatskog Radišu! Sve je to
ponos naš i napredak naš,
pa bome logično, da nam u
kredit ide i ovo što imademo
ovdje, a to je Dom Hrvatske
Bratske Zajednice za djecu
bez roditelja i onu, koju sna
dje nužda i nepogoda. Zato
je naš Dom, a ne za profite.
Dom je potreban i držimo
istoga za djecu našu, za H.
B. Zajednicu i. za američko
vakovoga, pa da jednog da- Hrvate. Bratski pozdrav.
ISPUNITE OVO
AKO VAM "ZAJEDNIČAR" REDOVITO NE DOLAZI
ILI STE IZMIJENILI ADRESU.
Stara Adresa:
Mjesto (poŠta) Zone,.^.....
Država
Broj odsjek*
Ime i prezime
Broj kuće, ime ulice ili BaB
Mjesto (pošta) Zone
Država
Pošaljite ovo ispunjeno odmah na Zajedničar, 3441 Forbes
Street, Pittsburgh 13, Pa., da se uzmogne promjena bezod
vlačno provesti, odnosno ispravak učiniti.
1 \n\n M7 West 26th St PE: W»S5 New fork 1, N. T.