Zajedničar = Fraternalist. [volume], July 25, 1956, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Struna 2
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske Zajednice
a Americi
LsUuri svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
Lojalnost
SVLJESNI
Oni pako naši članovi, koji Su aktivni u
HKZ kao i u HBZ trebali bi služiti kao po
srednici dobre volje i suzbijati zlu volju i
razdornu propagandu protiv jedne ili druge
od ovih dviju naših organizacija, naime, tra
žiti od glavnog odbora da se ne dozvolja
vaju napadaji u službenom glasilu proti dru
ge zajednice.
Rekosmo, u koliko se nas i našega odbo
ra tiče mi se čuvamo polemike i svadje s
odborom HKZ.
Glavni odbor HKZ izdao je rezoluciju
protiv naše kampanje i naše Zajednice, a
urednik "Naša Nada" pogrdno i ružno piše
0 nama. To nevalja i nikome nije u korist.
Bolje bi bilo da se življe uhvate posla da
grade i jačaju svoju Zajednicu a nas i našu
Zajednicu neka puste u miru.
Da stvar bude gora odbornici HKZ koji
SU čak i u odboru naše Zajednice podupiru
rezolucije na štetu naše Zajednice tako i
drugi odbornici. To nije pametno, jer na dva
se stolca sjediti ne može, a teško je služiti
dva gospodara. Takovi odbornik nije dosto
jan da je u odboru naše Zajednice protiv
koje vodi kampanju i ružnu propagandu. To
je i protiv naših pravila. Time se očito po
kazuje da je on za HKZ protiv HBZ.
Nama nije drago dolaziti sa ovim stvari
ma, ali sto nevalja i što je pogrešno treba
u vrijeme da se ispravlja.
Očito je da se nastoji u našim redovima
stvoriti negodovanje i nepovjerenje prema
glavnoj upravi, umjesto povjerenja, surad
nje i promicanja zajedničarskog bratstva u
duhu ljubavi i čovječnosti.
Ljudi na upravi naše Zajednice i u njenim
pojedinim odborima dužni su u prvom redu
da su lojalni svojoj Zajednici i da nastoje
čuvati mir i red u njezinim redovima, a ne
sami stvarati i izazivati mržnju i razdor.
Kad smo već na toj temi reći nam je da
1 u našoj Zajednici imade ljudi raznih na
zora i poimanja, pak imade i pripadnika po
litičkih stranaka. Svaki čovjek imade pra
vo na svoje mišljenje i opredjeljenje. U ko
liko imade pripadnika pojedinih stranaka o
ni mogu da vode svoju strančarsku politiku
izvan redova Zajednice. Ali oni nemaju pra
va da svoju politiku nameću drugim članovi
ma, a niti da osporuju pravo drugoj braći
da se oni zanimaju za svoju politiku. U to
me čovjek treba i mora da je širokogrudan
i da ima obzira prema svojoj braći bez raz
like na njihovo poimanje ili nazore.
U koliko se tiče naše braće od HRSS mi
prema njima imademo obzira i činimo im
usluge, pak bi bilo pravo i pošteno da oni
to uzmu u obzir i da su prema nama uljudni,
kao i mi prema njima.
Kako neki u vodstvu rade, nama se čini,
da oni slijede ustaštvo i vode ustašku po
litiku na štetu svoga pokreta, pak napadaju
bezrazložito i svoje prijatelje.
Na kraju krajeva ako ćemo ljudski i raz
borito možemo jedni drugima poslužiti i po
moći do česa se ne dolazi optužbama, kle
vetanjem i napadajima.
naši članovi poštuju i grade
svoju Hrvatsku Bratsku Zajednicu, jer
su joj lojalni. Tako treba i mora da bude.
Bez toga Zajednica ne bi mogla napredovati.
Ali na žalost imade i takovih, koji iz
nerazumjevanja, nesvijesti pak i jala rade
obratno. Nema ih mnogo, ali ipak ih ima.
Tako ima članova koji su u našoj Zajednici
samo radi svoga interesa i koristi, pa ne
osjećaju prema njoj neke dužnosti ili obveze.
Pošto u Americi imamo dvije bratske
Organizacije, tako imamo priličan broj čla
nova, koji su članovi jedne i druge zajednice.
Medju ovima ima ih koji su u vodstvu od
sjeka i naše i druge zajednice. Na ove mo
že da djeluje propaganda glasila te druge
asajednice protiv naše Zajednice.
Propaganda koja se zadnje vrijeme vo
di protiv naše članske kampanje očito je pla
nomjerna, da se Hrvatskoj Bratskoj Zajed
nici štetuje i tako suzbija njen napredak, a
drugu zajednicu da se na taj način jača. Na
ge članstvo treba da to uvidi i da zna pa da
se neda zavesti neprijateljima svoje Zajed
nice.
Postoje, dakle, dvije hrvatske bratske
organizacije uz našu Zajednicu i Hrvatska
Katolička Zajednica. Članovi uprave naše
25ajednice poštuju i HKZ. Mi smatramo da
je i ona naša, jer ju sačinjavaju hrvatski
radnici, kao i našu Zajednicu. U Americi je
Široko polje rada. Mi ulažemo sve napore da
jačamo i širimo svoju Hrvatsku Bratsku Za
jednicu, a pošteno i ispravno bi bilo da vo
dje Hrvatske Katoličke Zajednice tako šire
i grade svoju organizaciju, a da nas i našu
2»jednicu puste na miru.
Radnički Štrajkovi
RADNICI
U čeličnim tvornicama su izišli
na štrajk prvog jula, u kojem učestvuje
preko 650,000 radnika, medju kojima je i na
desetke hiljada članova naše Zajednice.
Do štrajka je došlo na temelju neuspjeha
u pregovorima izmedju predstavnika velikih
čeličnih korporacija i predstavnika radničkea
unije United Steel Workers of America.
Stari ugovor, koji je postojao izmedju rad
ničke unije i čeličnih korporacija se je iste
kao koncem mjeseca juna, a novi ugovor je
imao stupiti na snagu prvog jula, koji nije
bio postignut. Prema tome radnička unija
se drži svoga tradicionalnog stava "no
contract, no work".
Pregovori izmedju predstavnika čeličnih
korporacija i radničkih unija otpočeli su u
zadnjem tjednu mjeseca maja, koji su se
vodili oko pet tjedana bez ugpjeha. Za ovaj
neuspjeh predstavnici korporacija krive
predstavnike radničkih unija, a predstavnici
radničkih unija krive predstavnike korpo
racija. Sada se pak postavlja pitanje, tko je
zapravo odgovoran da je došlo do ovog
štrajka
Na temelju iskustva iz prošlosti znamo,
da radničke unije nisu nikada tražile od kor
poracija ono, što one ne bi mogle svojim
radnicima dati. Uvijek u prošlosti kad su
radnici nešto tražili korporacije bi odgovo
rile, da one to nemogu dati, a ako bi bile
prisiljene da to dadu, da bi morale svoje
tvornice zatvoriti. Kad su ih radnici prisilili
putem svoje unije da udovolje njihovim za
htjevima, pa i ako ne baš 100
c/c,
ali ipak
dobili su više nego što su prije imali. Što se
je zatim dogodilo, i da li su korporacije mo
rale zatvoriti svoje tvornice radi tih kon
cesija? Ne, nisu one zatvorile svoje tvornice,
nego su pravile veće profite nego prije. Veće
profite su pravile iz dva razloga, što su po
digle cijene na svojim proizvodima i što su
povećali proizvodnju u svojim tvornicama
putem uvadjanja modernije mašinerije i in
tenzivnijeg rada po svakom radniku. Za
pravo korporacije su mogle dati svojim rad
nicima povišice plaća i sve druge poboljšice
i bez podizanja cijena na svoje proizvode. Sa
podizanjem cijena na svojim proizvodima
radnici opet ostaju tamo gdje su i prije bili,
jer nakon svake povišice moraju plaćati za
stvari, koje su potrebne za njihov životni
opstanak, više nego su prije plaćali. Ovakav
stav korporacija baš dovodi do toga, da su
radnici svake godine prisiljeni tražiti veću
plaću i bolje uslove na radu.
U sadašnjim pregovorima, prije i poslije
štrajka, prema izjavama radničkih predstav
nika, korporacije nude slabiji ugovor (con
tract) radnicima nego ikada prije. Radnički
predstavnici traže ugovor po starom običaju
za jednu godinu, korporacije nude za pet
godina. Radništvo traži godišnju garantira
nu plaću, kao što su već neke manje kompa
nije to poprimile, korporacije na ovom pita
nju nude malo ili ništa. Unija traži jednu i
pol nadnicu za rad subotom i dvostruku pla
ću nedjeljom. Korporacije odbijaju da plate
bilo kakvu povišicu za rad subotom, a za
rad nedjeljom nude 10 centi povišice po sa
tu, koja bi stupila na snagu 1. jula 1959.
Što se tiče povišice plaća, prema izjavama
gradjanske štampe, koja kaže da korpora
cije daju povišicu koja bi iznašala u toku
pet godina 65 centi po satu, a unijski pred
stavnici kažu, da ta povišica ne bi više izna
šala u roku pet godina od 28 centi po satu.
Svi ovi zahtjevi, koje čelični radnici pre
ko svoje unije traže od čeličnih korporacija
su opravdani. Radnici zaslužuju da imaju
neku garanciju godišnjih plaća za slučaj kad
su otpušteni sa posla i kad iscrpe besposle
ničku kompenzaciju. To su već neke druge
korporacije i manje kompanije svojim radni
cima dale, pa i ako ne onako kako su radni
ci tražili, ali bolje išta nego ništa. Normalni
rad u svim američkim industrijama se sma
tra pet dana tjedno, pak je radništvo u pra
vu da traži posebnu naplatu za rad subotom
i nedjeljom, jer to su najprikladniji dani
za svetkovine i posjete rodbini i prijateljima.
Korporacije iz svojih interesa imaju raz
loga da kažu, da radnici previše traže i da
im one to nemogu dati. Radnici pak znadu,
da su korporacije napravile veće profite
nego predprošle godine, a kroz prvih 6 mje
seci ove godine više nego kroz prvih 6 mje
seci prošle godine.
Nije opravdana propaganda protiv rad
ničkih unija, da su one krive za to što se
bore za povišicu plaća svojim članovima i
ostalim radnicima, jer poslije svake povišice
korporacije podižu cijene svojim proizvodi
ma. Kad radnici ne bi dobivali povišicu pla
ća, onda oni ne bi mogli kupovati ono što
danas kupuju, a to bi dovelo do veće bes
poslice u zemlji, gdje bi radnici prvi stradali
a za njima i mnogi drugi.
"ZAJEDNIČAR"
Proglas i Poziv članstvu HBZ u Americi
Za američki useljenički muzej
Članstvu i odsjecima HBZ u Americi!
Glavni odbor Hrvatske Bratske Zajednice u Americi
jednoglasno je zaključio na svojoj polugodišnjoj redovitoj
sjednici u ožujku, da Zajednica sudjeluje u izgradnji Ame
ričkog Useljeničkog Muzeja, koji će podići u podnožju Kipa
Slobode u luci New York. U tome muzeju će se sakupiti po
vijest ljudi, sa svih strana svijeta, koji su sudjelovali u stva
ranju i izgradnji Amerike. Predsjednik Eisenhower je oso
bno preporučio tu namisao, a gradnju muzeja podupiru ve
like organizacije i skupine sa svih strana Amerike.
Hrvatska Bratska Zajednica je stupila u radni odbor,
da bi tako i naše članstvo imalo udjela u tom priznanju na
rodnog jedinstva i dobre volje. Ponosimo se da je naš glavni
predsjednik, brat V. I. Mandić član Narodnog Odbora za
podizanje muzeja, zajedno s drugim uglednim Amerikan
cima sa svih područja narodnog života.
Zahvaljujući podizanju tog muzeja svaki će od nas biti
u stanju da pokaže svoju zahvalnost za slobodu, koju nam
je dala Amerika, kao i za sve mogućnosti za novi život, koji
nam je dala, bez obzira odakle dolazili. Očekujemo suradnju
sveg našeg članstva, kojemu se preko naših odsjeka pruža
mogućnost, da u toj plemenitoj nakani sudjeluje.
Evo nekoliko misli, na osnovu kojih bi mogli provesti
rad u tome smislu u vašim odsjecima:
1. Neka se u svakom odsjeku osnuje Odbor za Ame
rički Useljenički Muzej, koji će voditi svim radom u vezi
s time. Taj će odbor voditi računa o željama pojedinih čla
nova upoznavati članstvo s Američkim Useljeničkim Mu
zejem, dopisivati s članovima i prijateljima, voditi brigu o
eventualnim darovima iz odsječne blagajne, i t. d. Odbor
može takodjer priredjivati razne priredbe u korist muzeja,
kao ples, igre karata ili slično.
2. Bilo bi jako dobro, kad bi predsjednik odbora za
Američki Useljenički Muzej, najavio program rada u vašem
odsjeku što prije. Članstvo će se bez svake sumnje uvijek
zanimati o radu našeg Glavnog Ureda, kao i o radu drugih
uglednih pojedinaca i skupina, koji sudjeluju u radnom od
boru. Potrebno je tumačiti članstvu o koristi te namisli, da
se preko toga stvori bolje narodno jedinstvo i dade zaslu
ženo priznanje svim narodima, koji su svojim doprinosima
na kulturnom i materijalnom području mnogo učinili u stva
ranju ove naše nacije nacija.
3. Odbor će dijeliti, barem najuglednijim članovima,
odsjeka brošuru "The Story of All Americans", koja donosi
posebnu poruku sa zadnjeg zasjedanja radnog odbora.
4. Članstvo mora biti upućeno, da će svi doprinosi sa
kupljeni u našim odsjecima biti uključeni zajedno u opći do
prinos Hrvatske Bratske Zajednice, koja treba doprinijeti
ukupnu svotu od 5.000 dolara, da bi mogla postati članom
utemeljiteljem muzeja. Imena svih utemeljitelja bit će ure
zana na posebnoj ploči u predvorju muzeja, i na taj način
nerazdvojivo povezani s Kipom Slobode i načelima, zbog ko
jih je podignut.
Svi, pa i najmanji doprinosi su dobro došli i svi će nam
pomoći, da Zajednica postane članom utemeljiteljem.
5. Kad muzej primi doprinose sabrane u vašem odsje
ku, dobit ćete svečanu diplomu, koju ćete moći uokviriti i
izložiti na vidnom mjestu, kao dokaz za vašu rodoljubivu
pomoć. Svaki pojedini priiag^č na 10 dolara (graditelj) ili
100 dolara (majstor graditelj), dobit će posebnu diplomu,
a ime i slika darovatelja bit će stalno izložena u arhivi mu
zeja.
6. Odbori će primiti plave i bijele listine za sakupljanje
priloga, koje treba, zajedno sa sabranim novcem poslati na
glavni ured Zajednice. Glavni će ured odmah primljene li
stine i novac proslijediti muzeju. Na osnovu tih listina moći
ćemo* kontrolirati, da nam se točno priznaju svi naši dopri
nosi.
U plavu listinu treba unijeti cjelokupnu svotu doprinosa
sabranih u odsjeku. U to spadaju doprinosi pojedinih čla
nova, doprinosi iz blagajne, razni prihodi i t. d.
U bijele listine treba upisati ime i prezime darovatelja,
adresu i doprinos, a posebno treba jasno i čitljivo ispisati
imena onih, koji su darovali 10 dolara i više, jer će oni do
biti posebne priznanice i diplome, da ne bude nikakove za
bune.
7. Sav ubrani novac treba poslati čekom ili money or
der na naš Glavni Ured. čeku treba priložiti čekove poje
dinih članova, a svi imaju glasiti na the American Museum
of Immigration. Zajedno s čekom treba poslati i sabirne bi
jele i plave listine.
Sve doprinose pojedinih odsjeka treba slati na adresu:
Martin Krašić, glavni blagajnik Hrvatske Bratske Zajednice,
3441 Forbes Street, Pittsburgh 13, Pennsylvania.
Kip Slobode stoji već sedamdeset godina, kao svjetionik
slobode, na nedovršenom podnožju, usred šikare i smeća,
unutar zvjezdanih zidova stare tvrdjave Wood. Američki
-Useljenički Muzej bit će njegovo idealno postolje i tako sa
stavni dio nacionalnog spomenika Kipa Slobode.
S ponosom sudjelujemo u toj gradnji, koja priznaje vri
jednost svih naroda i skupina u izgradnji Amerike, zemlje
najveće demokracije naše dobe. Nadamo se, da će se naši
odsjeci širokogrudno odazvati i da ćemo biti sigurni, da će
ponosno ime Hrvatske Bratske Zajednice u Americi biti ukle
sano u tom muzeju.
Glavni Odbor HBZ
V. I. Mandich, glavni predsjednik
Joseph Bella, glavni tajnik
Ujedinjeni Odsjeci grada Clevelanda
Održati će Zajedničarski Dan 26. aug.
Cleveland, Ohio. Ujedinjeni odsjeci HBZ grade Cle
velanda priredjuju zajednički piknik u počast 20-godišnjice
Hrvatskog Zajedničarskog Dana, u nedjelju 26. kolovoza
(August) u Puritas Springs Park.
Program će biti naročito bogat, a upravljat će pred
sjednik Glavne Porote, brat John Badovinac. Glavni govor
nici bit će glavni predsjednik HBZ brat V. I. Mandić i gu
verner države Ohio, naš popularni Frank J. Lausche. Osim
toga nastupit će dva pjevačka zbora i tri kolo plesne skupi
ne. Svirat će tamburaški zbor "Plavi Dunav" pod vodstvom
Franje Muža.
Na piknik će biti dovoljno pečene janjetine, prasetine
i govedine, kao i drugih ukusnih jela i hladnog pića.
Naše djevojke koje se natječu za čast Kraljice Hrvat
skog Zajedničarskog Dana, rade već sada marljivo, da što
više srećkica prodaju. Djeca će dobiti besplatne tikete za
vožnju u parku.
Anna Reščić, tajnica
NOVA ČLANSKA KAMPANJA U POČAST
KANADE I NAŠEGA NARODA U NJOJ
Kako je u ovom listu bilo iznešeno da bi moguće bilo
Hobro, da priredimo narednu člansku kampanju u počast
naše braće i sestara u Kanadi i u suglasju kampanje da pri
redimo turneju u Kanadu.
Ta bi kampanja navodno imala početi još ove godine
početkom mjeseca novembra, a trajala bi do svršetka mje
seca juna 1957. naime, svršila bi u vrijeme kad nastaju
školski praznici i u tom slu-f
čaju bilo bi lakše za roditelje
da učestvuju u toj kampanji
i turneji.
Naš Izvršni odborse složio
u principu za t*kovu kampa
nju i da se istraže informaci
je na koji bi način bilo umje
snije i bolje prirediti turneju,
prema čemu bi se stvorio plan
na osnovi cijena i trajanja
turneje dva ili više tjedana.
Taj plan bi se podnio na
sjednici glavnoga odbora na
prihvat i čim Gl. Odbor po
tom stvori odluku odmah bi
mogli izdati proglas i upute
za kampanju. V:
Rekosmo, ta bi kampanja
bila u počast kanadskog član
stva, što braća u Kanadi pri
hvaćaju. U tu svrhu toront
ski list "Jedinstvo" donosi u
vodnik u broju od 13. jula,
što ovdje u cijelosti jurenpsi
mo kako slijedi:
ZA JAČU HBZ U KANADI
Kako se vidi iz članka koje
ga donosimo na drugom mje
stu "Zajedničar" predlaže da
se u počast kanadskog član
stva HBZ organizuje jedna
nova kampanja za novo član
stvo. Mi vjerujemo da će član
stvo HBZ u Kanadi jednodu
šno pozdraviti taj prijedlog.
Izmedju ostalog, takva kam
panja bi pomogla da članstvo
HBZ u Sjed. Državama bolje
upozna Kanadu i Kanadjane
i tako dobije jasniju sliku pro
blema koji suočavaju kanad
sko članstvo HBZ.
Tih problema dotakao se
"Zajedničar" u uvodnom član
ku "Naši u Kanadi", članak
je napisan sa velikim simpa
tijama za kanadsko članstvo
HBZ, koje bratski poziva da
se slaže i suradjuje u izgrad
nji svoje organizacije.
"Zajedničar" konstatira, ne
zadovoljstvo kanadskog član
stva povodom propusta pro
šle konvencije da se Kanadi
dade predstavništvo u vode
ćim organima Zajednice, pa
kaže: "Treba tražiti i naći na
čina da se jednom zauvijek
ovakvo pitanje skine s dnev
nog reda, jer zaista kanadsko
članstvo zaslužuje da u upra
vi imade svoga predstavni
ka". Tu izjavu će pozdraviti
POVODOM JE
svi iskreni i dobronamjerni
Članovi HBZ u Kanadi i Sjed.
Državama. Mnogo bi pomo
glo ako bi takva izjava bila
učinjena u ime cijele glavne
uprave Hrvatske Bratske Za
jednice.
Medjutim, problem nije sa
mo u predstavništvu, ma ko
liko to bilo važno. Glavno je
pitanje kako proširiti i poja
čati HBZ u Kanadi, okupit u
njezinim redovima većinu ka
nadskih Hrvata, (kao i veliki
broj ostalih Jugoslavena),
kako pojačati njezinu ulogu
u našem javnom životu, pre
tvorit je u centar kulturnih i
sportskih aktivnosti.
Usprkos dosta dobrim mo
gućnostima razvitak HBZ u
Kanadi je spor. Broj članstva
je skoro isti kao prije pet go
dina. Aktivnosti su čak i po
pustile. Kod članstva nema
onoga oduševljenja koje je
vladalo nekada ranije. Na
drugoj strani počele su se
stvarati druge hrvatske pot
porne organizacije manije
nemoguća pojava.
Čime sve to objasniti? Koji
su uzroci? Kako popravit si
tuaciju?
Nije nam namjera zalaziti
u opširnu diskusiju. Reći će
mo samo to da se situacija
U HBZ je organizirano oko
8.000 kanadskih Hrvata i
drugih Jugoslavena. Taj broj
bi se mogao poduplati kroz
par godina ako bi se pravilno
pristupilo tom zadatku.
"Jedinstvo" u istom broju
donosi naš članak o novoj
kampanji prije u "Zajedniča
ru" štampan u dobroj volji
za širu publikaciju, na čemu
se zahvaljujemo uredništvu
"Jedinstva".
U Kanadi postoji' još jedan
hrvatski list "Hrvatski Glas",
čiji je urednik dugogodišnji
član Hrvatske Bratske Zajed
nice i bilo bi lijepo nam i dra
go čuti njegovo mišljenje o
ovoj ideji, što bi mi takodjer
pozdravili. Uredništvo.
Mjesečnik "Hrvatska Zora" list koji izlazi u Munchen,
Germany, u svom broju za mjesec maj donosi dokumentar
ne članke "Rimski ugovori 1941.", koje je s Muselinijem
sklopio poglavnik Ante Pavelić i darovao Italiji jednu tre
ćinu Hrvatske, a čime bi Hrvatska bila okrnjena provinci
ja našeg vjekovnog neprijatelja Italije.
Našim ljudima iz narodnih redova nisu poznati ti ugo
vori prodaje i izdajstva, a do-f
bro bi bilo da narod zna isti
nu. Iž tih razloga preporuča
mo 'Hrvatsku Zoru", na koju
se može pretplatiti kod nje
nog povjerenika, Mr. Marko
Šumara, 902 So. 21st St., Mil
waukee 4, Wis. Tražite i broj
za mjesec maj u kome su ti
dokumenti.
Da se narod upozna s tim
izdajstvom i ustaškom politi
kom ovdje prenosimo jedan
članak o tim ugovorima pod
gornjim naslovom.
čitajte, razmišljajte i sudi
te svojom glavom:
MAŠTA I STVARNOST
i s o ičar-promatrač bi
mogao suhe historijske činje
nice sadržane u Rimskim U
^ovorima svesti u nekoliko re
čenica. Posljedice su, medju
tim bile ogromne ne samo po
Hrvatsku, već i po ostale su
sjedne narode. Toga je dana
pgolavnik Ante Pavelić u ime
novostvorene "Nezavisne Dr
žave Hrvatske", u adresi ca
ru i kralju Viktoru Emanuelu
m, ponudio Zvonimirovu kru
nu "simbol hrvatskog su
vereniteta" jednom članu
savojske dinastije.
Istoga dana u Dučeovoj Pa
lazzo Venezia, potpisani su
medju Italije I "Nezavisne
Države Hrvatske", kojima je
Pavelić prepustio Italiji skoro
čitavu Dalmaciju s otocima i
Gorskim kotarom. Italija je
tim ugovorom došla u posjed
svih dalmatinskih luka, uklju
čujući tu i Boku Kotorsku sa
masivom Orjena. Tom ugovo
ru dodat je i jedan drugi u
govor o pitanjima vojničkog
značaja Jadranskog primorja,
kojim se ustaška vlada oba
vezala da ne će držati na o
stavljenim djelovima obale i
otoka nikakve baze niti insta
lacije vojničkog karaktera
da ne će osnivati r^tne mor
narice, da će dopustiti prije
voz oružanih italijanskih sna
ga preko hrvatskog teritorija.
Za sve to Italija, u jednom
zasebnom ugovoru, garantira
preostali hrvatski teritorij i
njegov integritet ustaška
vlada ne će se na drugim stra
nama medjunarodno ničim o
bavezivati, što ne bi bilo u
skladu s talijanskim interesi
ma, a prihvatiti će saradnju
s talijanskim oružanim sna
gama s obzirom na organiza
ciju i tehničku pouku hrvat
skih vojnih snaga rješit će
se bliska suradnja na finan
sijskom i valutarnom podru-
ugovori o razgraničenju iz- čju kao i pitanja saobraćaja.
JM, srpnja i956.
Ugovori su potpisani na 25*
godina.
Dublja analiza ovih u£ovo-f
ra nije potrebna.
Rimski Ugovori postavili
su Hrvatsku prema Italiji u
vazalni odnos. Vrhovna vlast
(kruna), vanjska politika i
vojska, u najvišim instanca
ma bili su tim ugovorima pod
redjem Rimu.
Nije bilo nikakvo čudo, da
su ti ugovori sa svom težinom
pritisli ustaše i ugušili njiho
vo početno oduševljenje. Eu
gen-Dido Kvaternik, Paveli*
ćev svemoćni zapovjednik ran
darstva, piše danas u emigre^
ciji, da je "njihov (Rimskii
ugovora) neposredni i kasniji
rezultat bio katastrofalan. Od
toga dana nestala je ona ve»
ličanstvena sloga, koju smo
doživjeli u prvim tjednima N»
D. H. Veći dio hrvatske inteli
gencije je otkazao saradnju
ustaškom režimu, a jedan dio
dalmatinskih i primorskih Hr
vata, ugrožen od talijanske i
okupatorske vlasti u svojoj
životnoj eksistenciji, bacio si
u svom očaju u naručje komin
nistima... I tom će komuni
stičkom partizanstvu a i
svim neprijateljima Hrvatskj|
Države druga talijanski
vojska kroz pune dvije godi
ne, pružati djelotvornu potpo
ru, i svestranu zaštitu, te 6f
mu konačno, nakon kapitul%
cije Italije 8. rujna 1943., pra»
dati skoro sav cjelokupni rat
ni materijal, opremu i zali
he".
Posljedice su, medjutim,
još strasnije bile, nego što
danas usudjuju priznati razilf
ustaški doglavnici i njiho\g
korisne budale. Očarani viz^»
jom jedne Hrvatske koja jp
može popraviti bez naročito
velikih napora. Najviše zavisi mogla postojati samo u ca*
od glavne uprave: ona treba stvu nerealnosti, ustaše su s$
da dade inicijativu za rješa
vanje problema i pokretanje
rađa.
pomognuti od vjekovnih n&
ših neprijatelja Talijana, b^
cili na rušenje Jugoslaviji
koja je i pokraj svih svojifc
nepravdi branila i štitila et
nički najčišće hrvatske kraje
ve, a nije u sebi isključivala
pozitivnu evoluciju ka ravno
pravnim odnosima sa Srbima,
kako je to pokazao i sporazum
iz 1939 godine.
Medjutim, rušenjem JugQ*
slavije, srušila se je i obrana
hrvatskih granica i pokrajina
na najosjetljivijoj i najugro
ženijoj tački. Otvorene su bi
le sve mogućnosti za inter
vencije, presiju, igru velikijjj.
sila na Balkanu, a u prvoafi
redu susjednih vjekovnih ne-'
prijatelja hrvatstva. Došao je
čas kojega su svi naši nepri
jatelji čekali uzalud već godi
nama. A ustaše su postali
nejprikladnije oružje kojim sp
se naši neprijatelji mogli po
služiti pri ostvarenju svojih
planova. "Mogu još vjerovati
Paveliću govorio je Muso
lini ministru Anfuso-u (F,
Anfuso: 'Roma Berlino
Salo') ali, što će on šutim
moći protiv njemačkog veti.
Pavelić je jedina figura naše
balkanske igre i ne smije
nam pobjeći". On im, zaista,
nije pobjegao. Musolini ga Jf
majstorski iskoristio, i, preko
njega dobio i druge dragocje
ne figure za svoju igru na
Balkanu, koja je Hrvatima
donijela bol, suze, krv i sra
motu.
Rimski Ugovori su posta
vili Pavelića i ustaše iz c&tr
stva mašte i neodgovornosti
na tlo realne politike. Za uči
njene usluge, za "igru", koja
im je dodjeljena, a koju su
oni spremno izvršili, dobili su
upravo toliko od "deržan
stva", koliko je bilo potrebno
da kao figure ostanu i dalje
u "igri" za svoje gospodara.
Režiser si je tako osigurao poe
zicije za slijedeće poteze, jer
Italija se nije zadovoljila sa
Jadranskom obalom, svim lu
kama i otocima, pola milijona
dalmatinskih Hrvata, te kon
trolom nad onim što je još od
Hrvatske ostalo. Ona je teži
la našem medjusobnom unl?»
štavanju i degradiranju na
primitivna plemena. Ovo sa
da, bio je samo početak, ali
uspješan. Musolini, kao poli
tičar od rase i stila je znao
da je važno u početku isprav
no usmjeriti djelujuće fakto
re i figure, a dogadjaji će. se
potom razvijati, po unutraš
njoj logici, skoro sami po s#v
bi. Tako je i bilo. Jer, kao Sto
(Nastavak na 4. strani) \n\n SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
Dopisi ne vračajo n nikojem s laćaju, Salju se na adrdMl
Philip Vukelich, Editor of "Zajedničar"
8441 FORBES STREET Phones: Mil 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH 13, PA.
i
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION