Zajedničar = Fraternalist. [volume], October 24, 1956, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Strana 2
N
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske Zajednice
u Americi
Zlobne optužbe
EMILA i štetonosna pojava na što se
moramo osvrnuti. Kako je poznato i u
jednom dijelu naše katoličke štampe u ise
ljeništvu često se pojavljuju neosnovni na
padaji na Hrvatsku Bratsku Zajednicu i na
ljude njene uprave. Nije to konstruktivna
kritika radi nekih pogrešaka ili slabog vo
djenja poslovanja Zajednice, već je to zlob
no optuživanje i lažno klevetanje iz jala i
opačine. Mi neznamo i nevidimo razloga ta
kovoj propagandi protiv najveće i najbolje
narodne organizacije hrvatskog naroda u
iseljeništvu.
Čini nam se kao da izvjesni naši politi
čari priželjkuju da Hrvatsku Bratsku Za
jednicu oblate, kod naroda i vlasti diskredi
tiraju i da ju oslabe ili unište.
žalosna je ta pojava medju nama i tra
gična, kad sami Hrvati siju mržnju i ruše
jednu plemenitu i rodoljubnu hrvatsku or
ganizaciju, kao što je Hrvatska Bratska Za
jednica. Da stvar bude gora u toj raboti
se nalaze i neki naši katolički svećenici i
župnici.
Istina jest, da imademo čestitih i vrijed
nih svećenika. Njima čast i poštovanje, ali
na našu žalost imade i takovih koji
su zadojeni mržnjom, pak kleveću i blate
sve i svakoga koji neće i ne može da se
drži u njihovoj šovinističkoj i ustaškoj liniji.
Nedjelju 14. o. mj. jedan od ovih naših
svećenika jadna nam majka u nepo
srednoj blizini Pittsburgha, sa svetoga mje
sta u Crkvi napao je i sasuo pregršte kle
veta na Hrvatsku Bratsku Zajednicu radi to
božnjeg komunizma, optuživajući Zajednicu
da je tobož komunistička ona i njena upra
va. To je nešto najudaljenije od istine. Ni
tko u njenoj upravi ne služi komunizmu,
česa uopće nema u redovima Hrvatske Brat
ske Zajednice.
Sramota nad sramotama, da naši posve
ćeni ljudi, koji po svojem zvanju i pozivu
treba da promiču ljubav medju narodom, a
oni siju mržnju i time tjeraju pametan i
dobri svoj narod od sebe i od Crkve. Takovi
su svojom zagržljivom politikom mnoge na
še ljude otjerali iz Crkve, mnoge razočarali
toliko da su izgubili vjeru i poštovanje pram
svećenika i Crkve. Oni su na takov način
medju našim svijetom poslužili komunizmu
bolje nego itko drugi, jer i radi gornjeg ruž
nog slučaja čuli smo mnogo prosvjeda i ne
godovanja radi takove prodike.
Takova propaganda jest kao nož s dvije
oštrice, koji siječe na obje strane, pa čemu
to služi. Svakako ne dobru za nikoga.
Drugo, "Zajedničar", glasilo Hrv. Bratske
Zajednice, donosi objave i oglasiva priredbe
i aktivnosti hrvatskih katoličkih društava,
župa i rimo-katoličke Crkve. Skoro da ne
ma nijednog broja "Zajedničara" u kojom
donosimo doprinose i milodare za crkve,
dakle, gradimo crkve i oltare, što ne mora
mo i što nije naša dužnost, pa za sve te
usluge dobivamo kritiku i klevete. To
neval ja!
Istina i dobra namjera
TKO ISTINU GUDI GUDALOM GA PO
PRSTIMA TUKU. To je stara uzreče
nica koja nas uči da se nesmije uvijek isti
nu reći. Znači, da čovjek mora da pazi i da
domišlja što će o čemu kazati i prikazati:
istinito ili lažno, da izigrava istinu ukazuju
ći jednu stranu lošiju ili bolju, a drugu da
prešu ti
Znamo, ako se uzme jednog čovjeka, i
nače poštena i vrijedna, pak se opiše nje
govu lošu stranu, a dobru prešuti, on će
izaći kao posve zao i nedostojan čovjek,
iako je nedužan i dobar. Tako se može pri
kazivati sve i svakoga. U propagandi se ta
ko čini. Samo se traži zlo i nevaljalo, a do
bro se prešućuje ili se ističe samo dobro,
a loše se sakriva.
U pitanju Jugoslavije, njeni neprijatelji,
većinom izbjeglice i hrvatske i srpske, jed
nako traže samo loše stvari, koje uveličava
ju i vješaju na veliko zvono, a što je dobro
prešućuju.
Objektivni ljudi jednako gledaju i na
dobio i na loše. Ono što nevalja osudjuju
da se zlo ispravlja, a ono što je dobro ističu
i hvale.
Nama je do istine, pa i o Jugoslaviji do
nosimo objektivno i loše i dobro. Kritizira
mo što držimo da je za kritizirati, a hvali
mo ono što mislimo da je dobro za narod i
za državu. Baš radi toga izvjesna katolička
hrvatska štampa hoće da nas prikaže da
smo na komunističkoj "liniji". Njima je sve
komunizam što nije šovinizam, fašizam i u
staštvo ili četništvo.
To su najgori neprijatelji naroda.
AJEjRNlCAB
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
Dopisi se ne vraćaju a nikojem slučaju. Šalju se na adresu:
"Krivokletnici"
PRIJE
smo imali govora o ovoj žalosnoj
i štetonosnoj temi, pak se našao jedan
mudrac da spočitava i odobrava krivoklet
stvo. O istoj temi smo čitali jedan članak
pod gornjim naslovom u kalifornijskom li
stu "Jugoslavenski Američki Glasnik" u bro
ju od 28. septembra t. g. Tu se ističe za
argument bivšeg informera Matusova, koji
je krivo svjedočio, kako sam tvrdi, protiv
mnogih ljudi, pak je, valjda radi grižnje sa
vjesti, sve to svjedočanstvo opozvao kao
lažno radi česa je i sam dospio u buharu.
Pittsburški jutarnji list "Post-Gazette"
donio je zadnjih dana seriju članaka od svog
dopisnika o drugom Informeru i plaćenom
vladinom svjedoku Joe Mazzei, koji je posve
raskrinkan i njegovo svjedočanstvo je čak
i vrhovno sudište stavilo u sumnju kao bez
vrijedno, ali mnogi su radi toga svjedočan
stva proganjani i nastradali.
Što zapravo znače krivokletnici uzeti će
mo kao argument jedan dio spomenutog
članka koji je napisao Nikola Petrovič. Do
duše on je to napisao u obranu Dr. Bran
ka Pešelja što je prisustvovao zadušnicama
Draže Mihailovića, o čemu je bila riječ u
ovom listu, ali što je slabi argument za tu
obranu. Nas zanima što on kaže o krivo
kletnicima, pak taj dio članka donosimo ka
ko slijedi:
"Krivokletstvo se smatra jednim od naj
većih poroka i kod nas postoji čitav niz po
slovica i proklestavfc, za krivokletnika. Dva
bez duše treći bez glave, kaže narod. U New
Yorku je sada sud jen je notornom krivoklet
niku H. Matusowu. Čoveku koji sam izjav
ljuje da bi za paru "sve učinio". Nema sum
nje, da će mu sud dodeliti potpuno praved
nu kaznu.
"Medjutim, jugoslovenska emigracija vr
vi od raznih Matusowa. Što je najgore oni
se ne izvode niti pred moralni sud časti emi
gracije, još manje pred gradjanski sud. Zla
ovo postoji više razloga, a glavni je što se
na svaki način želi "prikriti bruku od stra
naca". Medju "najslavnijim" skupinama ju
goslovenskih Matusowa nalazi se Pariz, a
velika su mu konkurencija izvesni gradovi
SAD. Zajedničke odlike američkog i naših
Matusowa su ne samo lažno zaklinjanje i
optuživanje, već i zaklinjanje iza poverljivih
državnih biroa. Razlika izmedju američkog
i jugoslovenskih krivokletnika je velika. A
merički Matusow se je lažno zaklinjao prvo
po nalogu Kompartije, a zatim para radi.
Naši se prokletnici lažno zaklinju i lažno
optužuju svoje sugradjane po nalogu svoje
prljave savjesti u prvom redu, a zatim po
nalogu izvesnih grupacija. Medjutim, naj
veći broj tih zlikovaca se javno pretstavlja
kao demokrata i pripadnik neke poznate i
cijenjene organizacije. Time bi htjeli da ka
žu da se lažno zaklinju po nalogu tih or
ganizacija ili iz osjećaja dužnosti kao čla
novi tih organizacija. Ovako uvjek postupa
ju, bez obzira da li je u pitanju krivokletnik
i ex-ambasador sada živeći u SAD, krivo
kletnik i ex-oficir sada živeći u Parizu, krivo
kletnik i liječnik sada živeći u ali, čemu
nabrajati. Mi te odrode znamo.
"Za nas je važno istaći potrebu da se
tom teškom zlu, koje se ukorenilo medju
nama, treba stati na put. Treba vampir
skim kocem tući po krivokletnicima, dema
skirati ih i potpuno onemogućiti. Jer, ne
rade oni uvjek u "četiri oka", iza zatvorenih
vrata neke povjerljive kancelarije, već se po
češće pojavljuju i javno.
"Ovi isti ljudi kada ispuze iz svojih jaz
bina na svjetlost dana, kao neki kameleoni
mjenjaju boju. Pretvaraju se u najdobro
namjernije "savjetodavce". Nesretno stanje
medju nama učinit će sve ostalo: "pomasti
ti" priču, dati joj krila, ozbiljno se zabrinuti
i time postati nesvjesna žrtva bilo neprija
teljskih agenata, bilo matusowštine!"
Tako krivokletnike slika Nikola Petro
vič. Mi nadovezujemo tek toliko: On tu pu
ca na drugu stranu, ali u američkoj jav
nosti izašlo je toliko o krivokletnicima da
se s njima služe neki vladini birokrate. Ovi
ma pak služe naši krivokletnici, da izlože
progonu i uništenju samo svojih njima ne
poćudnim ljudima. To oni čine da se nekom
uližu, da steknu neku korist lično za sebe
i da se osvete nedužnu čovjeku.
Nažalost takovih ima medju nama, koje
treba raskrinkati i izložiti, jer se služe sred
stvima ne dolično čovjeku, a na štetu časti
i poštenja svoga naroda i na štetu svojih
narodnih organizacija.
Znamo, pod današnjom situacijom, da je
opasno klevetati s komunizma pojedine ne
dužne ljude i organizacije, što se čini u zlob
noj namjeri za upropašćivanje pojedinaca i
organizacija. Takove zlobnike treba razkrin
ka vati i osuditi.
"ZAJEDNIČAR"
Svega do sada $ 440.00
Službena kampanja za ovaj muzeum u stvari počima
na 28. oktobra i ima svršiti 22. novembra. Zajednica je i
opet na prvome mjestu, jer smo mi u stvari počeli prije
nego je kampanja službeno otvorena. Ovo je jedan podhvat,
koji će se razviti po cijeloj Americi. Ima da se u svemu
sakupi $5,000,000 a naša Zajednica je preuzela na sebe da
sakupi $5,000.
Kao što smo i prije rekli, mi ćemo donjeti imena svih
prilagača, kako odsjeka tako i pojedinaca u našem "Za
jedničaru" onako kako će nam stizavati.
Turneja "Kola" u Americi
Martiii Krasich, glavni blagajnik.
Triumfira u New Yorku i Pittsburghu
Poslije sjajnih uspjeha u Kanadi, Državni folklorni an
sambl "Kolo" dao je prvu pretstavu u Sjedinjenim Država
ma Amerike 11. oktobra u dvorani Carnegie Hall-a. Masov
na grupa od 55 narodnih umjetnika izvela je opsežan pro
gram u kom je prikazala panoramu narodnih plesova i pje
sama iz gotovo svih krajeva Jugoslavije. "Kolo" imade sva
svojstva i odlike koja opravdavaju ogroman renome, što ga
a u a u i v a u s v i e u
Potpuno savladavanje tehnike
igre, i najbrži i najteži
koraci nižu se tu lakoćom i
sa smješkom na licu, sa
vršena harmoničnost izvodje
nja, ukusna stilski dotjerana
koreografija bez znatnijeg u
daljavanja od originala, po
let i temperamenat igrača, a,
nadasve, upravo nevjerojatna
preciznost u koracima, sko
kovima i pokretima, sve to
dih snažnih momaka i dje
vojaka, u raskošu živopisnih
narodnih nošnji, od točke je
do točke sve više gledaoce
oduševljavala.
"Koja grupa je bolja
Kolo ili Tanec?" to pita
nje bilo je u mislima a če
sto i na usnama mnogih gle
dalaca koji svoje porjeklo
vuku iz Jugoslavije i koji pri
kaz narodne umjetnosti svog
pokazuje, da je Kolo maj- Starog kraja prate i unutraš
storska profesionalna grupa njim ponosom i vrlo bliskim
folklornih umjetnika, jedna interesom. To im se pitanje
od najboljih u svijetu. I logički nametalo, jer nije pro-
Večer svježih, živih i sini-j šio ni pola godine od zavr
bolički tako dubokih jugo- šene američke turneje make
slavenskih narodnih plesova,
uz muziku toliko interesant
nu po svojoj razlikosti, pri
vlačnu po melodici i tako im
presivnu po tempima i ose
bujnoj ritmici, razdragala jc
američku publiku, a virtuoz
na izvedba tolikog broja mla-
donskog folklornog ansam
bla "Tanec".
Oba ansambla imaju svoje
karakteristike i specifičnosti
i imaju svoje odlike, svoj
stvenosti i prednosti, koje
kod jedne i druge različito
dolaze do izražaja. Do vrlo
visokog umjetničkog stepena
izradjene su kod jedne, ali su
savršene kod druge. Neke su
savršene kod jedne, ali su
kod druge nedostižive. To
vrijedi za Kolo jednako kao
i za Tanec. članovi Taneca
pružili su gledaocima, što je
i prirodno, impresivniju sliku
makedonskog folklora, ali im
je Kolo dalo veći pregled i
dublji uvid u narodne igre
gotovo svih folklornih pod
ručja Jugoslavije. Tanec je
možda plesove izvodio bliski
je seoskom originalu, ali je
zato Kolo tom originalu do
dalo režijske i koreografske
finese po kojima folklor po
staje umjetnost pristupačnija
za pozornicu i za upoznava
nje u svijetu. Ako iz izvedbe
Kola nije toliko izrazito pro
virivao narodni temperame
nat ni toliko iživljavanje u
igri, kao što smo to zapazili
kod Taneca, a ono, Kolo je
u narodne igre unijelo finu
harmoničnu ravnotežu i pro
fesionalnu staloženost i na
taj način pružilo publici viši
stepen umjetnosti. Kolo mož
da nije u tolikoj mjeri po
nijelo publiku do ekstaze, kao
što se to osjetilo na prvoj
večeri Taneca u Carnegie
Hall-u, ali je Kolo publici da
lo mnogo više u virtuoznoj
umjetničkoj izvedbi, u ukus
noj stilizaciji, u maksimal
noj preciznosti i u razlikosti,
množini i masovnosti narod
nih plesova.
I zbog toga, na pitanje
"Koja je grupa bolja?" ima
samo jedan odgovor: "Jedna
je bolja od druge ... ne zna
se koja svaka na svoj
način!" Kolo i Tanec, a isto
tako i Lado iz Zagreba
veliki su i slavni folklorni
ansambli Jugoslavije, pozva
ni i dostojni da širom svijeta
pronose neizricivo bogatstvo
i ljepotu narodne umjetnosti
Jugoslavije.
Publika metropole, naro
čito iseljenici, zapamtili su
nastup Taneca u Carnegie
Hall-u kao nezaboravnu ve
čer, kao jedinstven doživljaj.
Koncert Kola će pamtit kao
nezaboravnu umjetničku iz
vedbu, kao jedinstven umjet
nički užitak.
10.00
10.00
Koncert Kola bio je okru
njen triumfalnim uspjehom i
popraćen najvećom zahval
nošću pune dvorane. Taj u
spjeh odjeknuo je i u ame
ričkoj štampi. Evo nekih iz
voda iz kritika u newyorškim
novinama:
20.00
10.00
10.00
10.00
10.00
Poznati kritičar i stručnjak
na polju baletne i plesne u
mjetnosti John Martin piše
u N. Y. Times-u:
"Nikad ne ćete vidjeti Ijup
kije plesove Cijela večer
bila je istinska, produhovlje
na, čarobna. ."
Kritičar Lee Silver piše u
Daily News-u:
"Jugoslavija je dala vrhu
nac tim što nam je, zahva
ljujući koncertnoj agenciji S.
Hurok, poslala živopisnu, di
namičnu, zabavnu i talenti
ranu grupu."
N. Y. Journal-American pi
še:
"Brojna publika ne samo
što je bila svjedokom odlične
predstave, već je i uživala u
istinskim dobrim osjećajima."
N. Y. Post (Frances Her
ridge) piše:
"Ansambl Kolo te New
Yorka polazi na turneju po
Americi. Ljubiteljima narod
nih igara bit će žao ako pro
pueste da vide ovu grupu."
Uvaženi umjetnički kritičar
N. Y. Herald Tribune Walter
Terry piše:
"Izvedba Jugoslaven s k o
državnog ansambla bila je na
najvišem profesionalnom ste
penu. Igre su izvedene bri
ljantno bilo u manjim gru
pama ili u čitavom ansamblu
igrači predvode najhitrije ko
rake s nepogrješivom točnoš
ću i ostvaruju figure okreta
ja, pokreta, skokova, trzaja
i udara nogama u savršenom
jedinstvu. U tom pogledu, to
je izvanredan ansambl koji
zaslužuje najvišu pohvalu..."
Muzički kritičar lista New
York World Telegram St Sun
Louis Biancolli piše:
"Ansambl Kolo ispleo je
bogatu tradiciju svoje zem
lje u blistavu tkaninu ritma
i vještine i harmonije koji su
jedinstveni. Večer je bila is-
0 ZAPISNIKU ZASJEDANJA GL ODBORA
NASE HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE
V. Mandić, glavni predsjednik
U ovom broju našeg službenog glasila objelodanjen je
zapisnik zasjedanja Glavnog Odbora, koje se je održavalo
od 24. do uključivo 29. septembra ove godine.
Zapisnik zasjedanja jest točan pregled rasprava po ras
nim problemima, sa kojima se naša ustanova suočuje i ža
ključaka nakon rasprava za dobrobit organizacije i cjelo
kupnog članstva u njoj.
Naše će članstvo opaziti, kao ito je to imalo prilike do
sada vidjeti, a naročito u zadnjih devet godina, da su za
pisnici zasjedanja Glavnog Odbora, a tako isto i zapisnici
zasjedanja Izvršnog Odbora, mnogo kraći, nego što su ti
zapisnici običavali biti u prošlosti. U zapisniku je danas za
bilježen svaki predmet, koji je podnešen na raspravu, pred
log o predmetu, rasprava sa imenima onih, koji su učestvo
vali u raspravi za ili protiv predloga, i rezultat glasanja.
Govori pojedinih odbornika ili časnika organizacije o pred
metu na raspravi, nisu zabilježeni u zapisnicima, kako je to
bio običaj nekada.
Tu i tamo naći Ćemo i u ovom zapisniku, koji je danas
objelodanjen, da se iznosi doslovce riječi pojedinih odbor
nika, a to je učinjeno iz razloga, da se argumentu za ili
protiv predloga dade što jači značaj.
Zapisnici svih sjednica Glavnog Odbora, Izvršnog
bora, kao i Financijalnog Odbora, vezani su u posebnoj knji
zi u hrvatskom i u engleskom jeziku. Kada državni exa
mineri pregledavaju poslovanje Zajednice jedamput u tri
godine, onda oni pomno pregledaju sve zapisnike svih sjed
nica i provjere na svoje zadovoljstvo, da su poprimljeni za
ključci, prvo, u suglasju pravila Hrvatske Bratske Zajed
nice, a onda takođjer i u duhu državnih zakona za bratske
organizacije.
Mi na upravi Zajednice porivani smo često pred njih,
da objasnimo stanovite zaključke od dvije ili tri godine u
natrag. Sjećam se vrlo dobro prvog pregledavanja našeg
poslovanja nakon što sam preuzeo dužnost glavnog pred
sjednika početkom 1948. godine. Dva examinera potrošili
su dvanaest dana čitajući zapisnike odborskih sjednica i za
pisnik sedme konvencije. Za vrijeme pregledavanja zapis
nika onako u šali spočitnuli su mi, da oni čitaju romane,
a ne zapisnike sjednica jedne bratske organizacije, kakovi
bi oni morali biti. "Nas se ne tiče, niti bi to trebalo biti
službeno objelodanjeno u zapisnicima, što je netko rekao
0 pojedinom predmetu, nego predlog, objašnjenje predloga,
glasanje za ili protiv, i rezultat. To ne znači", rekoše oni,
"da pojedini član odbora ili delegat na konvenciji ne reče
sve, što misli o predmetu na raspravi, ali niie potrebno, da
svaka riječ bude zabilježena u zapisniku, a pogotovo ne ako
taj zapisnik mora biti objelodanjen."
U koliko nam je bilo moguće, mi smo se držali njihovog
savjeta do sada, a nastojati ćemo tako nastaviti u buduće.
Ove retke pišem našem članstvu iz razloga, da nebi do
bili netočan dojam, čitajući zapisnik naših zasjedanja, da su
naše sjednice suhoparne, kao tobože, da odbornici nemaju
dovoljno interesa za predmet na raspravi. Na svakom na-,
šem zasjedanju Glavnog Odbora, pa čak i na nekim s jed-*
nicama Izvršnog Odbora, dodje često do oštrog izraza raz
like mišljenja prije, nego što se konačno dodje do zaključka
glasom većine. Zaključak poprimljen glasom većine znači
isto toliko, kao da je bio jednoglasan, jer se svi odbornici,
kao i članstvo, takovom zaključku moraju pokoriti.
Mi smo na zadnjem zasjedanju imali jedan predmet na
raspravi, koja je trajala skoro cijelo poslije podne i nakon
konačnog glasovanja odbornik, koji je bio u opoziciji po
primljenom zaključku rekao je ovo: "Borio sam se protiv
ovog zaključka, ali sada, pošto je isti poprimljen po većini
ovog odbora, obvezan sam i svuda ću zaključak ovog od
bora zastupati i braniti."
Tako to treba da bude i medju našim članstvom. Svaki
zaključak Glavnog Odbora na svakom zasjedanju, pa tako
1 na ovom posljednjem, poprimljen je zato, jer je ili većina
a u nekim slučajevima cijeli odbor držao, da je to
za dobrobit organizacije.
Iz zapisnika nastojali smo zajedničkim sporazumom ispu
stiti sve ono, što je u raspravama bilo rečeno, ako bi to po
vrijedilo osjećaj ma i najmanjeg dijela članstva Hrvatske
Bratske Zajednice. Činjenica jest, koju nitko osporiti ne
može, da su članovi današnje uprave bili kandidati na dvim
različitim listama bili su dakle članovi raznih grupa na
konvenciji. Drago mi je ustanoviti, a vjerujem, da će to za
dovoljiti naše članstvo, da su članovi glavne uprave primili
k srcu i da drže na umu moje riječi u zadnjem pozdravu
pri zaključku konvencije, kojima sam izabranim novim glav
nim odbornicima i časnicima savjetovao, da zaborave da su
oni bili kandidati raznih grupa, jer od sada unapred za
stupaju interese cjelokupnog članstva i zajedničkim i slož
nim radom moraju paziti, čuvati i jačati Hrvatsku Bratsku
Zajednicu svuda i na svakom mjestu, "jer ona predstavlja
nešto najvećeg, najljepšeg i najbogatijeg, što jc hrvatski
iseljenik, daleko od svoje rodjene grude, požrtvovnim ra
dom od preko šezdeset godina stvorio."
U tom duhu želimo, da i naše članstvo pomno pročita
zapisnike naših sjednica ovoga zasjedanja, a takođjer da
isto tako pomno prati i čita i zapisnike naših redovitih sjed
nica Izvršnog Odbora i Financijalnog Odbora. Mi na upravi
želimo slogu, bratsko razumijevanje i nadasve poštovanje
osjećaja i mišljenja pojedinog člana i članice Zajednice.
Preporučamo, da to isto bude lozinka našim odsječnim od
bornicima i medju članstvom općenito tako, da zajedničkim,
složnim silama postignemo još veće uspjehe u jačanju re
dova Hrvatske Bratske Zajednice novim članstvom, pojača
nju zajedničke omovine i u provadjanju svih onih zadaća
i dužnosti, radi kojih je ona osnovana, a i dan danas svima
nama u iseljeništvu tako potrebna.
punjena vedrinom."
Jugoslavenski folklorni an
sambl produžuje svoju tur
neju po svim velikim gradovi
ma Amerike. Kud god budu
pošli, narodni umjetnici po
stizavat će uspjeh za uspje
hom, triumf za triumfom, i
pružit će američkoj publici,
naročito ljubiteljima narodne
umjetnosti, a sasvim posebno
gradjanima jugoslaven s k o
porjekla, neizreciv užitak.
Dr. Lujo Goranin
24. listopada 1956.
Od­
.im'
NAROD
Narod Je zajednica ljudi
Iste krvi, Istoga jezika, iste
narodne iM autohtone kul
ture, Iste historijske prošlo
sti, koji cjelovit iivl na svom
terftorita pot
punim narodnim životom, te
kao subjekt 01 na temelja
flvoga 1 narodnog prava Je
dino Je svoj čimbenik oprav
ljanja. fiartnK. \n\n Philip Vukelich, Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH 18, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
TOWARDS THE ESTABLISHMENT OF THE AMERICAN
MUSEUM OF IMMIGRATION
DONATIONS BY LODGES
Lodge No. City State Sender Amount
185 Campbell, Ohio Milan Skrtich .$ 25.00
Midland, Pa. Dorothy Toplak 10.00
535
369
540
138
41
859
425
571
78
175
934
575
676
85
298
633
1
125
134
504
968
Bovey, Minn. Frank Radosevich 10.00
Conway, Pa. A. J. Kronstain 10.00
Jerome, Arizona v- Katherine Groseta 10.00
Millvale, Pa. Paul Ceh 10.00
Cleveland, Ohio oldie Malone 10.00
Tacoma, Wash. Steve Franko 10.00
Hammond, Ind. Matilda Pokrovac 10.00
Mt. Olive, 111. John Mejaski 20.00
Joliet, 111. Joseph Malnar 10.00
Denver, Colo. Ben Marvos 10.00
West Frankfort, 111. George Mekota 10.00
Mountain View, Calif. Mary Popovich 100.00
Rochester, Pa. John Mikan 25.00
Lead, South Dakota Anna L. Prlenda 25.00
Mather, Pa. Rudolph Milovac 25.00
Pittsburgh, Pa. John OVearich 10.00
McKees Rocks, Pa. Aa^on Grgurich 10.00
Kansas City, Kansas Frank Acingd? ...V.... 10.00
Struthers, Ohio Alex Malijevich
Riverdale, Md. Vinko Suglich
INDIVIDUALS
Tom & Božica M. Ruzic, Los Angeles, Calif.
Joseph L. Kerpan, San Francisco, Calif
John I. Matkovic, Mr.therviHe, Illinois
Daniel Buban, Matherville, Illinois
Frane Tonkovich, Wheeling, W. Va