OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, October 31, 1956, Image 1

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1956-10-31/ed-1/seq-1/

What is OCR?


Thumbnail for

•ttSULt *n 1UL
i
I ft wn
tlLSUg JE MOC
Sa ovim doprinosom naša
Zajednica postaje utemelji
teljni član jedne značajne i
monumentalne gradjevine
Muzeja Američkih Doselje
nika. U koliko doznajemo na
ša Zajednica je prva od svih
bratskih organizacija, u ko
liko je nama poznato, koja
se odazvala ovom značajnom
rodoljubnom pozivu. Ona je
u tome prva, dakle, od svih
narodnosnih ustanova, a pr
va i moguće jedina od hrvat
skih institucija u Americi.
Mi, dakle, svoj patriotizam
potvrdjujemo činom, radom
i požrtvovnošću, a ne praz
nim frazama i klevetanjem
bratskih ustanova.
Ovime ona svjetla obraz
Hrvata uopće.
Posve smo uvjereni, da sfe
sa ovom idejom slažu svi
svijesni i čestiti naši članovi,
pak na njih upućujemo ovaj
poziv s apelom da uznastoje
izmedju sebe i kod svojih od
sjeka odobriti doprinos u o
vu patriotsku svrhu, da u
zmognemo čin^ prije sakupiti
rečenu svotu od $5,000 kao
naš narodni doprinos. Važno
je, da naš narod sam sakupi
i doprinese obećanu svotu,
tako da se time pokaže i do
kaže rodoljubna svijest naše
ga naroda u Americi, koliko
M.
I i -s
RODOLJUBNI POZIV NA NASE ODSJEKE ZA
IZGRADNJU MUZEJA AMER. DOSELJENIKA
Hrv. Bratska Zajednica obvezala se da uplati-$5,000.00
sa izgradnju Muzeja Američkih Doseljenika u luci grada
New Yorka pod kipom Božice Slobode. Ovim činom opet
naša Zajednica potvrdjuje svoje rodoljublje i lojalnost no*
voj domovini Sjedinjenim Državama Amerike. U svakoj po
trebi, kad se tražila pomoć a# pojedine dobrovoljna i,Rodo
ljubne podhvate Amerike Za
,Jed»ic?. je sa svojim član
stvom bila u prvim redovima
kao i danas.
poštuje i ljubi svoju novu
domovinu.
Znamo, da u našim redovi
ma imade manjih odsjeka
s mršavom blagajnom, član
stvo takovih odsjeka bi mog
lo i trebalo da izmedju sebe
sakupi svotu od najmanje
$10.00. Sa ovim doprinosom
i taj odsjek će biti uklesan
na spomen ploču u Iseljenič
kom Muzeju s ostalim na
šim odsjecima. I to će biti ži
vi spomenik doprinosa naše
ga članstva i naše Zajednice
na trajnu uspomenu u tom
Muzeju na podnožju kipa Bo
žice Slobode, koja visoko dr
ži baklju Slobode na u
lazu u velegrda New York i
u Ameriku.
Baš ovih dana (28-og ok
tobra) počima proslava 70
godišnjice od kada je podig
nut taj značajni spomenik
Slobodi. Doprinosi naših od
sjeka, članstva i Zajednice
najbolje će poslužiti uzveliča
vanju ove dijamantne pro
slave Slobode.
Braćo moja, nemojte odu
ljivati, već svoje priloge i svo
jih odsjeka šaljite čim prije
na našeg glavnog blagajnika,
brata Martina Krasića, na
ime, na ured Hrvatske Brat
ske Zajednice, a sva imena
darovatelja sa svotom do
prinosa bit će oglašena u na
šem "Zajedničaru". Ured
ništvo.
VAŽNA OBJAVA ODSJEČNIM TAJNICIMA
U posljednje vrijeme primili smo nekoliko tražbina za
bolesničku potporu, ddštete i operacije, od članova, koji se
nalaze u Vojnoj Službi.
Naša Pravila, točka 250, slovo (j), glase kako slijedi:
"Članovi ne će imati pravo na bolesničku potporu, od
štete i operacije za bilo koju bolest i ozlijedu ako je do
bivena za vrijeme vojne službe".
U suglasju sa gornjom točkom naših Pravila, ni jedan
član ne može biti osiguran za bolesničku potporu, odštete
i operacije za vrijeme dok se nalazi u vojnoj službi Sjedi
njenih Država ili Kanade i ne treba plaćati mjesečne pri
stojbe za ta osiguranja.
Točka 248 naših pravila daje članovima u vojničkoj
službi slijedeće pogodnosti
"Članovi, koji odstupe sa ovih osiguranja zbog vojne
službe, mogu se dati uspostaviti bez liječničke pregledbe u
vrijeme od šest mjeseci nakon su otpušteni, i na taj način
zadržati sve kredite, koje su imali prije nego su pošli u
vojnu službu. Ako uplate sve zaostale pristojbe,
krediti će se računati kao neprekidni.
OmOWL Qf&M.C* 1ME CFCWMN UNION
Poziv na počasni banket bratu
John Mavrovich, na 4. novembri
East Pittsburgh, Pa. Radnički Dom u East Pitt
burgh, Pa., priredjuje počasni banket za svojeg starog pi
nira, brata John Mavrovića, koji se vraća iz Jugoslav^
gdje je bio u posjetima sa
ristima H. B. Zajednice.
John Mavrovich
PROŠLA VIJENA GRUPA IZ BIJELOG ZAGREBA
POLAZI U CHICAGO, ILL., 21. NOVEMBRA, 1966
Chicago, I1L Veoma mi je milo što mogu preko na
šeg najvećeg i najčitanijeg lista u našoj domovini AmericJ,
"Zajedničara" i dobrotom njegovog urednika g. Vukelića,
obavjestiti članove Hrvatske Bratske Zajednice, kao i sve
ostale doseljenike jugoslovenskog porijekla, da širom Ev
rope i drugih zemalja proslavljena grupa umjetnika iz glav
nog grada naše mile Hrvatske, pod vodstvom Antonia Ja
nigra, gostuje u Chicagu 21. novembra 1956.
U grupi se nalazi 15 umjetnika i ona će 21. novembra
imati jedini koncert u Sokol Chicago Hall-u, 2337 45 So.
Kedzie Avenue, u 8:30 P. M.
Grupa solista gostovala je do sada u svim većim gra
dovima Evrope. London, Paris, Rotterdam, Hag, Beč i niz
drugih gradova, gdje su dobili najpohvalnije ocjene od naj
poznatijih kritičara pojedinih zemalja. Skoro svi listovi pi
sali su veoma pohvalno, nazivajući ove naše umjetnike vir
tuozima kakvih imade jako mali broj na svijetu.
Vjerujem, da će naši iseljenici Chicaga i okolice imati
priliku da uživaju gledajući i slušajući ovu grupu solista,
umjetnika, kao što su uživali prilikom gostovanja "Tanec-a"
i da će u velikom broju posjetiti koncert prve grupe naših
umjetnika iz naše stare domovine Hrvatske.
Svi koji žele da uživaju u slušanju programa, za tikete
i sve ostale informacije neka se obrate na telefon Hilltop
5-5025, ili neka pišu na adresu: Geo. Marchan, Radio Sta
tion WGES, 2708 West Washington Blvd., Chicago 12, 111.
VRIJEDNI ZAJEDNIČARI NA DJELU
U IZGRADNJI CROATIAN CENTRA
Pittsburgh, Pa. Još jedan znak dobre volje, bratske
suradnje, sloge i ljubavi u našem Pittsburghu. Da pro
djemo na stvar.
Vrijedno da se zabilježi. Znamo, da se s našim hrvat
skim narodnim Parkom Croatian Center u Pittsburghu
upravlja na dobrovoljnoj bazi. Svi odbornici vode ovu na
rodnu ustanovu u svom trošku i računu bez ikakove na
plate ili oštete za njihov po-f
sao i njihove troškove u tom
poslu. To je jedan podesan
način da ju izgradimo za do
bro naših društava i odsjeka,
a na ponos našega Pitts
brugha.
Posebni poslovi u izgradnji
i popravci takodjer se obav
ljaju na dobrovoljnoj osnovi­
BROJ (NUMBER) 44 PITTSBURGH, PENNSYLVANIA, SRIJEDA 31. LISTOPADA (WEDNESDAY, OCTOBER 31st), 1956. GODINA (YEAR) U
U počast sedamdeset-godišnjice Božici Slobode
4 1
Banket će s6 održati na 4.
novembra u 5 sati poslije po
dne u Radničkom Domu, North
i Electric Ave., E. Pittsburgh.
Doprinos za večeru jest $2.00.
Brat Mavrovich, koji je pro
putovao po cijeloj Jugoslaviji,
obavjestiti će nas o onome što
je čuo i vidio tamo i donesti
nam pozdrave od naše rodbine
i prijatelja. Iz glavnog ureda H.
Zajednice govoriti će John
Hcarich, tajnik bolne potpore
1 urednik hrvatskog dijela ffe
jedničara, Philip VuKplich.
Mi pozivamo svu braću i sestre, prijatelje i znance koji
poznaju brata Mavrovića, da dodju na ovaj banket i izkažu
zasluženu počast Mavroviću. Pozivaju se svi članovi od
sjeka broj 141 H.B.Z., da dodju i pozdrave na banketu svog
dugogodišnjeg predsjednika.
Za banket i ples svirati će tamburaški zbor "Slobodi
Na banketu ćemo imati vruće janjetine i mrzle prase
kao i drugih jela.
Pozivlju se obližnja naselja da na ovaj banket dod,
Mi vas očekujemo. Odbor
UMJETNICI IZ HRVATSKE U CHICA6U
svog
Dm,
George Marchan
ci, naime, sve sami cimmo,
tek što plaćamo za materijal
i najnužnije.
Ove jeseni došli smo u ne
i i k u a o s a v i o n o v i
"gas line" od glavnog gaso
voda od ulice. Ta linija duga
je oko 280 stopa. Trebalo je
najprije iskopati grabu u ko-
Nakon šest mjeseci vremena ne će se davati nikakve
povlastice za uspostavu."
Odsječnim tajnicima biti će poslate tiskanice iz Glav
nog Ureda s kojima će tajnici morati Glavnom Uredu pri
javiti sve članove, koji se nalaze u Vojnoj Službi, tako, da
se ti članovi uzmu iz Rasporeza, a isto tako, da im se dade
kredit za pristojbe, koje su odsjeku plaćali za osiguranja
na koje nisu imali pravo.
Mi želimo naglasiti, da su neki članovi imali pravo na
odštete i operacije prema odredbama naših starih Pravila,
i takovim članovinra biti će povraćene pristojbe od 1. de
cembra (prosinca) 1955., to jest odkad su nada nova Pra
vila stupila u krijepost.
i
Josehp Bella, glavni tajnik HBZ.
John Ovcarich, tajnik O. B. P.
essje
odJ'.
žtiijp,
lk
SVI ZA JEDNOG -JEDAN ZA SVE
GLASILO HRVATSKE BRATSKI ZAJEDNO. U *MB«0
Izvedi Vrličko i druga naša Kola
Novi program Duquesne University Tamburitzans pru
ža gledaocima raznovrsne krasne prikaze iz bogatog folk
lora Hrvatske. Ove godine, pored posavskih pjesama, ple
sova i žetvenih običaja, veliki dio programa je posvećen
glazbi i plesovima Dalmacije.
Vrlo dobro su poznate lijepe mornarske pjesme iz Splita,
Dubrovnika, i t. d., divne barkarolske serenade koje priča
ju o životima dalmatinskih mornara i o djevojkama, koje
ih ljube i strpljivo čekaju. Ali pored ovih lakih, čipkastih
•pjesama sa jadranske obale, Dalmacija posjeduje ogroman
broj pjesama i plesova sasvim drugog karaktera. To su pri
mitivne, skoro divlje pjesme i plesovi iz planinskih sela.
Medju najlijepše i najtipičnije plesove ovog kraja spada
"Vrličko kolo", potpuno nijemo kolo, koje se izvodi bez i
kakve instrumentalne pratnje, osim glasova plesača i teških
zvukova njihovih koraka.
Izlaže prvo djevojke, pjevajući svojim tipičnim suhim
glasovima:
"Mi smo rekle zapivati ovdje,
bilo veče, bilo usrid podne ."
Zatim Llaze, junačkim koracima i pokretima, vrlički momci,
i odmah slijedi nijemo, ali sasvim impozantno, "kolanje" sil
noga, junačkoga karaktera. Ponajprije plešu zajedno mom
ci i djevojke a zatim samo djevojke, dok momci pjevaju:
"A moj ćaća, pitaj svoje žene,
hoćete li oženiti mene ."
Onda istrče ponositi momci, pa se vrte takvom brzinom, da
zadnji plesač izleti u zrak kao pravi soko. Tada opet pleše
svaki momak sa svojom djevojkom, pa najednom ple
sač digne svoju djevojku u zrak, kao dokaz svoje sile, pa
je pusti dolje, i kolo se nastavi kao i u početku.
Ovo izvanredno, junačko dalmatinsko kolo zauzima važ
no mjesto na ovogodišnjem programu Duquesne University
Tamburitzans. Naši mladi školarci-umjetnici ga izvode u
originalnim vrličkim nošnjama, koje su skoro dobili direkt
no iz staroga kraja.
ju se imaju postaviti cijevi.
Graba mora da je duboka
prema zahtjevu gas kom
panije. Teran uzbrdice i str
minu kroz kamen i šumu. Je
dan doista mučan i težak po
sao. Platiti radnike i maj
stora da to za nas uredi i
postavi stajalo bi više stotina
dolara. Obratili smo se na
braću zajedničare, dobrovolj
ce. I jedne subote, već u o
sam sati ujutro, na poslu se
našlo trinaest živih radnika,
braće zajedničara sa svojim
alatom: lopatama, pikovima i
trkopima. Oni se uhvatiše ži
vo posla i već poslije podne
oko 4 sata jarak je bio is
kopan.
Tajnika je kao obično za
palo da radnicima sprema,
kuha i da ih dvori sa sestrom
Mary Spudić i blagajnicom.
Zaista je čast takove ljude
hraniti i dvoriti.
Na putu u Croatian Cen
ter zabriženo razmišljamo, da
ii će se tko tako teškom po
slu odazvati. Kad smo stigli
na lice mjesta imali smo što
vidjeti. Od veselja uzdahnu
smo odazvaše se! Doista
smo imali što vidjeti.
U prvim redovima na po­
slu braća Mavro Špelić,
John Abarmović i Tony Kla
dušan iz Etne. Dolje pod str
minom brat Matt Frketić ži
vi radnik. U redu iza njega
John Bronić, pak slijede Ste
vo Devunić sa svojima, Luka
Filetić, Anton Škvarić, Nick
Kelić, pak u početku linije
Nick Spudić, a medju njima
se junački ističe brat Frank
Sladić iz odsjeka broj 19 i na
kraju dolazi vrijedni tajnik
odsjeka br. 4 brat Josip Ru
kavina (on je najmladji me
dju njima). Brat Milan Vra
neš mjeri i upravlja sa svim
poslovanjem. On leti niz brdo
i uz brdo.
Radnici na strmini gdje se
ne može čvrsto ni stati, u
daraju s batovima i pikovi
ma po kamenu i kopaju. Za
ista težak posao, ali nitko ne
sustaje. Poslije objeda sve
jedan drugoga nuka i goni:
"Hajdemo da svršimo posao!"
I svršiše junački!
Najljepše je u svemu što
ovi naši čestiti ljudi ne tra
že ni hvale niti priznanja.^ I
kako vidimo sve su to stari
ji ljudi, neki od njih davno
pregaziše šesdesetu i zahva
ćaju sedamdesetu. Svi obeća-
AUTOMATIZACIJA INDUSTRIJE MOŽE BITI
OD KORISTI I STETONOSNiH POSLJEDICA
L' posljednje vrijeme javlja se sve češće nov luruk
štrajkovima u najrazvijenijim industrijskim zemljama Za
pada: automatizacija. Ova pojava nije potpuno nova, iako
nije ni stara. Samo, dok su prije dvije-tri godine radnici
gledali na automatizaciju kao na nešto što ih se jedva tiče
i što prije predstavlja kuriozitet nego jedan od elemenata
koji bitno utječe na njihovu svakidašnjicu, danas su pojam
i praksa automatizacije po-'
stali i postaju sve više jedno
od glavnih obilježja suvreme
nog industrijskog razvoja. I
ne samo to. Od nečega što
je ih se samo malo doticalo,
razvio se proces, uvodjenje i
širenje kojeg postavlja na ko se očekuje da će u britan
dnevni red pred radnike do- skoj industriji automobila bi-
nošenje odgovarajućih mjera
kontrole i zaštite. Zbog čega
je došlo do ove promjene?
Prije svega, riječ-dvije o
samoj automatizaciji. Radi se
o e a s k u i o s v e i
tempom i u većem obimu, na
viši oblik mehanizacije pro
izvodnje u okviru koga se či
tav niz industrijskih procesa,
pa čak i upravljanje tim pro
cesima može povjeriti speci
jalnim, vrlo kompliciranim
mašinama i ured ja jima, uz
minimalno učešće ljudske rad
ne snage. I zapravo ovaj po
sljednji moment je glavni u
zrok zabrinutosti u redovima
radnika i njihovih organiza
cija. Naime, radnici i sindi
kalni rukovodioci nisu na če
lu protiv inače pozitivnog
procesa automatizacije, koji
otvara nove široke vidike teh
ničkom progresu, već su pro
tiv mogućih štetnih poslje
dica, koje automatizacija do
nosi ukoliko se dovoljno ne
misli i o ljudima koje pri
mjena automatizacije "oslo
badja" radnih mjesta.
Da ova strahovanja nisu
lišena osnove, pokazuju zbi
vanja u Americi i Velikoj Bri
taniji, dvjema zemljama, u
kojima je proces automatiza
cije najviše poodmakao, na
ročito u nekim industrijskim
granama. Tako se, na pri
mjer, smatra da je najveća
automobilska kompanija svi
jeta "General Motors" inve
stirala na ovom polju, samo
od 1954. do 1956. oko dvije
milijarde dolara. Zahvalujući
uvodjenju automatskih ure
djaja i reorganizaciji, koja je
tim povodom provedena, pro
izvodnja je već u 1955. go
dini bila za 50% viša nego
1954. Sličan je bio slučaj i
s drugim poduzećima ove in
dustrijske grane. "Ford" je
izgradio automatsku tvornicu
koja zapošljava deset puta
manje radnika od sličnih po
duzeća koja su ranije gra
djena, a proizvodi dvaput vi
še. Sada se već predvidja da
bi uz sadašnji tempo investi
cija u automobilskoj indu
striji bila potpuno uvedena
automatizacija u toku nared
nih deset godina. Iako auto
mobilska industrija prednja
či, i u drugim industrijskim
granama, kao što je meta
lurgija, elektroindustrija, ke
mijska industrija, proces u-
še kad treba cijevi zatrpati,
zovni nas opet! Pa ipak
stari Udaraju, kad mladi ne
će ili nemare.
Srdačna vam hvala, braćo,
gdje čuli i nečuli!
Philip Vukelich, tajnik.
Nali odsjeci a sve svoje
društvene radove valja da se
obrate na tiskaru Hrvatske
Bratske Zajednice. Naše član
stvo podiglo je tiskaru, da
vodjenja automatizacije sve
više uzima maha.
Mada u manjoj mjeri, sli
čan razvoj zapaža se i u zem
ljama' Zapadne Evrope, a na
pose u Velikoj Britaniji. Ta-
ti investirano u bliskoj bu
dućnosti u svrhe automatiza
cije 120 milijuna funti, što će
omoućiti godišnju proizvod
nju od 1,250,000 automobila.
Ili, prema riječima general
nog sekretara britanskog Sin
dikata kemičara B. Edwardsa
"njemačke mašine, koje će
kompanija "Standard Mo
tors" uvesti po cijeni od 100,
000 funti, omogućit će šesto
rici radnika da obavljaju po
sao koji sada vrše 23 rad
nika".
Kao što se može zaključiti,
automatizacija povlači za so
bom osjetno smanjenje za
poslene radne snage. U tome
1 jest suština problema, na
koji ukazuju sindikati. Po
stavlja sc pitanje: kuda s&
"suvišnim" radnicima? I na
koji način osigurati da prije
laz na viši oblik proizvodnje
bude u kapitalističkim zem
ljama što bezbolniji? Radi se
u prvom redu o otpuštanju
radnika za koje, kao što su
to pokazali posljednji štraj
kovi u Velikoj Britaniji, nije
osigurano zaposlenje. Sindi
kati smatraju da postoji ne
koliko načina da se izbjegnu
negativne posljedice automa
tizacije. Prije svega, proces
uvodjenja automatizacije ne
bi se smjelo provoditi stihij
ski, već planski, uz aktivno u
češće radničkih predstavnika.
S druge strane na praktič
nom planu, umjesto otpušta
nja radnika trebalo bi izlas
tražiti u skraćenju radne ne
djelje na 40, pa' i manje sa
ti, uz očuvanje visine nadni
ca zatim, u prekvalificiranju
radnika za druge poslove, u
produženju plaćenog godiš
njeg odmora, u uvodjenju ga
rantiranih godišnjih nadnica,
omogućavanju starijim rad
nicima da ranije steknu pra
vo na penziju i razvoju onih
privrednih grana koje služe
za zadovoljenje kulturnih po
treba i razonodu radnih slo
jeva.
Ovi, sumarno iznijeti, pri
jedlozi sindikata predstavlja
ju tek prve, najneophodnije
korake u sadašnjoj fazi, dok
će kasnije, u toku samog raz
voja svakako iskrsnuti i dru
gi problemi, a s tim u vezi i
drugi prijedlozi. U svakom
slučaju, opravdano je stano
vište da proces automatiza
cije uporedo sa širim koriš
tenjem novih izvora energije
prvenstveno nuklearne i
sunčeve, otvara neslućene
mogućnosti za ogroman na
predak na industrijskom 1
drugim poljima i da stva
uvjete za znatno povećan
životnog standarda i olakša?
vanje čovječjeg rada. Narav
no, uživanje mogućih blago
dati automatizacije umnogorl
će zavisiti i od sposobnosK
radničkih organizacija da se
izbore za prava radničke kla
se i za promjene u društve
nim odnosima. M. V.

ALL FOR ONE-ONE FOR ALL
University Taniburifzuns

xml | txt