OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, December 12, 1956, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1956-12-12/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana 1
SVAK
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske Zajednica
o Americi
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
Promjena baštenika
tko prati zapisnike Izvršnog Od
bora može opaziti poteškoće glavnog taj
nika kod isplate osiguracije umrlih članova
njihovim baštenicima. Poteškoće postaju ra
di nemarnosti samih članova za života što
nisu promjenili svoje baštenike. Usljed to
ga nastaju zaprijeke i rasprave kome da se
isplati.
U većini slučajeva ovih sporova dolazi
da je baštenik umro prije člana, a član nije
promjenio na svom certifikatu baštenika i
tako se nezna zapravo kome zakonito da se
novac isplati.
Ovih dana velika pittsburška novina
"Press" donijela je uvodnik o ovoj temi, či
me se i mi koristimo. Uvodnik nosi nadje
vak: "Before it's too Late". Prije no što je
kasno. I slijedi rasprava:
Da raspravimo pitanje života i smrti.
Ovo se odnosi na jedan razgovor dva
inšurenc čovjeka. Jedan je govorio o slu
čaju čovjeka što je nedavno umro.
"Taj čovjek", reče on, "osigurao se na
$10,000 na životnu osiguraciju pred nekih
12 godina. Kroz to vrijeme imao je rastavu
braka s prvom ženom. Nikada nije došao
na to da promijeni baštenike na svojoj po
lici.
"Tako je $10,000 plativo njegovoj prvoj
ženi jednoj ženi kojn on nije kroz godine
ni vidio umjesto njegovoj supruzi udovici
s kojom je imao dvoje djece."
Da li se takove stvari dešavaju često?
"Ne baš upravo tako", reče drugi inšu
rinc čovjek, "ali vi bi se začudio kako svijet
zaboravlja promijeniti svoje baštenike.
"Na primjer, nekoliko milijuna mladih
ljudi uzeše $10,000 'GI' osiguraciju (voj
nika), za vrijeme Drugog Svjetskog Rata.
U to vrijeme velika većina od njih nije bila
oženjena tako su upisali za baštenike svoje
roditelje.
"Danas su ti vojnici u dobi 30 i 40 go
dina i imaju žene i djecu ali začudo kako
veliki broj od njih nikada nije pomislio da
promjeni svoje baštenike. Da sutra umre
koji od njih, njihova životna osiguracija 1
splatila bi se njegovim roditeljima (ženi i
djeci ništa)."
Moguće je osiguracija učinjena na dvoje
djece, tada živuće, u slučaju da vi i vaša
žena poginete zajedno, na primjer, u auto
mobilskoj nesreći. Sada imate četvero djece
i niste ništa učinio da sva djeca dobiju jed
nak dio vaše osiguracije, dvoje će dobiti, a
drugo dvoje ništa.
"Sada, svi mi mrzimo govoriti o ovako
vim stvarima", reče prvi čovjek od osigu
racije, "ali je vrijeme da netko od nas to
kaže."
Mi mislimo đa je on ispravan. Za bolje
Sekirajte svoj certifikat na koga glasi.
Nova Kampanja
PLAN
I PROGRAM za novu člansku Kam
panju je uredjen, Proglas objavljen i
raspodjela na Zone iz česa se vidi da ćemo
novu kampanju voditi po novom planu. Ta
kosu uredjene i posebne specijalne nagrade
za prvake u kampanji svake Zone, što ćemo
naknadno objaviti. Taj posebni dar neće bi
ti u gotovu novcu, već jedan poptrebni pred
met, koji će ujedno služiti našem graditelju
za lijepu uspomenu.
Kampanja počima početkom naredne go
dine i traje sedam mjeseci do svršetka mje
seca julija ili srpnja.
Glavna nagrada je u Kampanji plaćen
put za turneju kroz Kanadu, a u počast na
še braće i sestara u toj velikoj i lijepoj zem
lji. Turneja će se voditi za devet dana, a
za to vrijeme će se nastojati posjetiti što vi
še znamenitih krajeva i pokrajina Kanade,
da se naši turisti mogu što bolje okoristiti
s tom turnejom upoznavanjem Kanade.
Za glavnu nagradu treba dobiti osigura
cije za 200 točkica ili najviše 250. Za tu svo
tu pobjednik dobiva plaćeno putovanje, hra
nu i hotel, da od svoga novca netreba po
trošiti ni jedan cent.
Gosti, koji žele učestvovati u ovoj tur
neji trebaju naći najmanje polovicu potre
bitih točkica, a ostatak će nadoplatiti u go
tovu novcu. Svakako ako je suprug ili su
pruga pobjednik, to muž može đa uzme svo
ju ženu ili dijete sa sobom ili obratno, ra
zumije se da posebno plati za njihove put
ne troškove $200.00.
Mi držimo da je ova turneja vrlo jeftina,
pak tako vjerujemo, da će ta kampanja
dobro uspjeti s velikim brojem turista.
Kampanja se vodi na osnovi točkica kao
i prije, ali na osnovi upisa osiguracije nove
ili pako povišice osiguracije postojećim čla
novima. Kvota je učinjena za šest milijuna
dolara osiguracije.
Povjesno djelo
HRVATSKOpovijesti
Knjiga je ovih dana štampana s čime
nastojimo upoznati Ameriku o sebi, pa i naš
svijet. Zato ju toplo preporučamo.
Stavite u pismo samo jedan dolar i mi
ćemo vam knjigu odmah poslati.
Madžarska revolucija
pvOGODJAJI u Poljskoj i Madžarskoj vrlo
su značajni i moguće se time piše nova
epoha svjetske povijesti. Značajno je radi
toga što se svijet u Istočnoj Evropi diže na
oružani ustanak protiv strane sile za svoju
neovisnost i slobodu. A još je značajnije da
su u tim ustancima bili prvaci i najodlučniji
omladinci, studenti i omladina. Očito je da
komunisti nisu uspjeli dobiti omladinu uz
sebe sa svim svojim obećivanjima za bolji
život, jer nisu umjeli ili mogli da svoja o
bećanja izvrše. Najveće umjeće propagan
de nevrijedi ništa, ako se obećanje neispu
njava.
Poljska stisnuta izmedju dva kolosa So
vjetskog Saveza i Njemačke pošla je samo
jedan korak dalje i .tu je privremeno stala,
da ne doživi one strahote što se dogodilo u
Madžarskoj. Madžari se nisu time zadovo
ljili već su pošli dalje da sruše vlast komu
nizma u svojoj zemlji.
Tu se umješala Sovjetska vojska da pod
svaku cijenu održi Madžarsku u svojim Ša
kama. Madžarska omladina listom se digla
protiv tiranije boljševika i u očajnoj borbi
pod jakom silom morati će podleći, ali će
ipak ostati posljedice, koje pitanje će bu
dućnost riješiti. Svakako Madžari, usuprot
sile i terora, više nikada neće suradjivat
s boljševicima, čak i vodje komunizma o
pažaju, Rusi sa svojom oružanom silom ti
Madžarskoj nisu polučili nego štetu socija
lizmu u čitavom svijetu.
Iz svega proizlazi različito mišljenje u
vodstvu komunista i da je isti na prevrtnici
i opadanju ne samo u svijetu već i u Sovjet
skom Savezu pak opada.
Medjutim u zbivanju današnjice teško je
ocijeniti situaciju, dok se malo ne razbistri.
U skoroj budućnosti očekuje se ustanak i u
Istočnoj Njemačkoj. Nijemci kao i Madžari
nisu naučni da živu pod tudjinskom vlasti,
već da oni vladaju i tlače druge narode kao
što su to činili kroz vjekove.
Madžarska je teško pogodjena i straho
vito je postradala u tom sukobu s Rusima
gospodarski i u životima. Sloboda se teško
dobiva, a ovo je još jedan dokaz kad tudjin
ska vojska okupira zemlju ispod toga ko
pita teško se izvući.
Nama je žao naroda da tako strahovito
strada, ali nesmijemo zaboraviti svoje kr
vave povjesti kako su Slovaci i Hrvati bili
tlačeni i uništavani kroz vjekove.
U našem iseljeništvu počeli su dizati gla
vu "Auštrijaci" koji su se pojavili kao pra
vi Madžaroni i oni liju krokodilske suze za
Madžarima, ali kao obično ostaju inače pa
sivni, već simpatišu jezikom dok se neće od
njih nijedan zauzeti da pomogne izbjeglica
ma moralno i materijalno.
Mi smo uvijek protiv svake tiranije i na
silja, pak i u ovom slučaju, a da ne donosi
mo vijesti o Madžarskoj revoluciji razlog je
tome što je ovaj list tjednik i nepolitički.
Rekosmo tek toliko kako mi gledamo na taj
slučai
309
439
948
49
749
843
643
iseljeništvo vrlo je mršavo
o svojoj u Americi. O našem
iseljeničkom životu krivo se općenito piše i
govori. Prvih godina taj život je bio težak
i čemeran za došljake sa sela. Naš radnik
u Novom Svijetu prolazio je kroz tegobe,
dok se mogao postaviti na svoje noge.
Minule godine napisao je brat Stjepan
Gaži povjesnu knjigu na engleski "Croatian
Immigrant to Allegheny County (Penna)
Rodjcno mjesto Hrvatske Bratske Zajednice
godine 1894.
Knjiga obseže 55 stranica, što je brat
Gaži napisao. On je član našeg odsjeka 20
na South Side Pittsburgh, Pa.
Drago nam je da ovu knjigu možemo
preporučiti našim članovima. Naručuje se
kod Zajednice, a stoji s poštarinom jedan
dolar. Treba da ju naruče i stari i mladi,
da se upoznaju s prvim teškim danima ži
vota naših iseljenika.
Knjiga sadržava povjesne momente u o
vom dijelu Amerike, kako su naši radnici u
darali temelj svojim narodnim organizacija
ma i svojoj Zajednici i kako su podizali svo
je prve rimo-katoličke crkve i župe.
U kratko: brat Stjepan Gaži je s ovim
svojim djelom učinio krasni doprinos iselje
ničkoj povjesti iako to obuhvaća jedan mali
okrug, ali ipak to je najbolje što smo do
sada imali.
-jžAJEDNIČAB*
ZGRADNJA MUZEJA U ČAST AMERIČKIH
DOSELJENIKA POKRAJ BOŽICE SLOBODE
Tri-Cities 30.00
Ovu svotu i lijepi komentar poslao je predsjednik
ovog odbora, brat Emil Plege, Granite City. Hl.
Bessemer, Pa. Matt Fabijanchich 25.00
Seattle, Wash. Roy Toljan 25.00
Chicago, 111. Mary Kozul 25.00
St. Louis, Mo. Steve Vukovich 10.00
Chicago, 111. Agnes Mikulich 10.00
Sacramento, Calif. Anna Radman 10.00
Dearborn, Mich. Steve Horvat 5.00
U Zajedničaru od 28. novembra u ovom fondu-stoji,
Mato Zanetic, Grant Town, W. Va. a treba da stoji Mato
Zoretic. U istom broju stoji Pete Perko, Denver, Colorado,
a treba da stoji Pete Perko Suknovich. Takodjer ima ne
koliko napomena u vezi sa prezimenima. Mi imademo običaj
da na prezime koje svršava za "ć" stavimo "ch". Sa ma
lim izuzetkom to činimo svi kojima nam prezime svršava
sa "ć", jer je to lakši način za točan izgovor prezimena za
sve one, kojima je naš jezik nepoznat. Ako se desi da ne
koji dobiju priznanice iz New Yorka a ime ili prezime mu
se nesvidja, mi se nadamo da se to može ispraviti ako se
povrati u New York i ako se tu radi tek o jednom "ć" ili
"ch". Sve je ovo izvanredan posao u uredu za nas, ali na
ma nije žao truda ni vremena, glavno je da i ovaj podhvat
uspije a kod toga nastojimo da udovoljimo svima darova
teljima. Molimo braću i sestre, na koje se odnose ove pri
mjedbe, da to uvaže i da nam oproste za ove pogreške.
2elimo da nas razumiju, da su to nenamjerne pogreške.
Iz izvještaja se može vidjeti da jož malo i naša kvota
će biti ispunjena. Hvala vam sestre i braćo!
Martin Krasich, glavni blagajnik.
VELIKO PREVIRANJE
Ruski komunizam na izdisaju. 0 Jugoslaviji
P. D. Ostović
Poznato je, đa nigdje na svijetu komunisti nisu uspjeli
đa osvoje mladost. U borbi za vlast, ovdje ondje su je po
vukli za sobom, ili uza se, jer su ružičastim bojama slikali
kako će ljudsko društvo izgledati, kad oni dodju na vlast,
ili jer je mladost bila ogorčena zbog svakovrsnih lopovluka
onih koji su vlast držali, kao na primjer u staroj Jugoslaviji.
Ali čim su došli na vlast i pokazali se u svom pravom svjet
lu potpuno bezdušnih sile
džija, kojima je bilo samo do
vlasti, kao sredstva za udob
no življenje, ili puta za pri
mjenjivanje programa, koji
je vodio malo ili nimalo ra
čuna o stvarnostima života,
komunisti su izgubili sim
patije mladosti. I nisu samo
izgubili njene simpatije, ne
go se mladost pretvorila u
njihove neprijatelje. Poznato
je, da se komunisti u svim
evropskim zemljama u koji
ma su došli na vlast, žale, da
ih mladost ostavlja. To ne
znači, da mladost želi ili tra
ži povratak na staro, ali nije
zadovoljna s onim što su ko
munisti donijeli, ili što pred
s a v a u K o u n i z a k a o
ideologija, izgleda, da je mr
tav i u samoj Rusiji.
Jedan od najboljih pozna
valaca Rusije i komunistič
ke ideologije, Edward Crank-
Amount
U ovom broju 456.00
Prije objavljeno 3,682.00
Svega do sada $4,138.00
Napomena: Unatoč svih nastojanja da imena svih
darovatelja budu posvema točna, ipak se desi da nekoja
imena darovatelja ispadnu pogrešno. Ima slučajeva da je
teško ime pročitati i tako odgonetamo što bi moglo da bu
de, pa nekada uzmemo pogrešno. Mi takove slučaje može
mo ispraviti u Zajedničaru, ali ako su isti darovatelji već
primili priznanicu iz New Yorka, onda će to biti malo teže
ispravljati i mijenjati, osim ako bi primimoc certifikata po
slao isti u New York i tražio ispravak imena. Mi smo uvje
reni da će u takovom slučaju primiti drugi certifikat sa
točnim imenom. U koliko mi imademo posla sa odborom
u New Yorku, do sada smo pronašli da je taj odbor vrlo
obziran i spreman na najbolju^ ^»»operaciju. Ovom prilikom
"želimo učiniti nekoliko ispravak
100.00
25.00
shaw, napisao je za london
ski tjednik "Obzerver" slije
deći članak, koji skoro u Cije
losti prevodimo.
Evo ga:
"Kao ni u Madjarskoj u
Sovjetskom Savezu nema vi
še efektivnog komu n i z a.
(Biva prestao je da postoji
kao pokret, koji nadahnjuje
i oduševljava, opaska pre
vodioca). Nema više povrat
ka na staljinizam, jer stalji
n i z a e n o s a v n o v i e n e
postoji, osim u glavama ne
kolicine starih ljudi, kao što
su Vjaćeslav M. Molotov i
Lazar M. Kaganović.
Kad mi pomišljamo na mo
gućnost uskrisivanja stalji«
nizma, onda puštamo, da nas
stranputicom povedu Tito i
Vladislav Gomulka, a da ni
ne spominjemo ideološki na
strojene tumače na Zapadu,
da u marsksističkim termini
ma (riječima) opišemo stra
hovitu zbrku u Kremlju.
U Rusiji nema nikakve pri
znate ideologije (efektivne i
deologije). Tamo necaaa jedno
stavna ništa. Vratili smo se
natrag vremenima kad je
Bismarck mogao, da Rusiju
opiše "kao veliko ništa".
Svjestan sam, da stvar nije
tako jednostavna. Ali potreb
no je u jednostavnosti i pre
tjerati, da se u malo riječi
naglasi jedna jednostavna či
njenica. Danas Sovjetski Sa
vez nije ništa drugo, nego o
gromna birokratska (činov
nička) mašina, pa bio šta bio
u prošlosti.
Ovim birokratskim strojem
upravlja šaka ljudi, kojima
z a e n o i o e i n a n o a e
svojstva velikog diktatora,
koji se uspinje na vlast trno
vitim putem, i koji ne pred
stavljaju baš ništa osim. sa
mih sebe.
Oni se pozivlju na daleki
autoritet e n i n a i na po
vijest komunističke stranke,
da opravdaju svoje postoja
nje na vrhu činovničke ljest
vice na koji nisu izabrani.
Oni upotrebljuju taj činov
nički stroj s upravo fanta
stičnom grubosti, a taj stroj
nije baš sasvim ni pod nji
hovom kontrolom, da stisnu
živote dvjesta milijuna ljudi
u preodredjeni kalup. Taj se
kalup zove socijalizam, da mu
se tako dadne aureola ideo
loške dostojanstvenosti. Ali u
biti on je isključivo prak
tičan (utilitaran) i smišljen,
da služi jednom jedinom ci
lju: Dalnjem razvitku sovjet
ske industrijske revolucije,
Mišljenje većine
Izmedju spomenutih dvje
sta milijuna ljudi ima nekoli
cina idealista, ima daleko vi
še običnih doktrinaraca, koji
još uvijek vjeruju, da je so
vjetsko društvo marksističko
i s time se ponose. Ali o
gromna većina odbila se.
Seljaci vjeruju u svoju
zemlju. Upravitelji fabrika u
svoje fabrike. Stručni radnici
u svoju struku.
Ogromna većina novih ge
neracija nevjeruju u baš ni
šta. Kogod zna ruski o tom
se može sam uvjeriti i nije
mu potrebno, da zato ide u
Rusiju. Dosta je, da čita pri
mjere propagande namijenje
ne potpuno i beznadno zbu
njenoj (dezorijentiranoj)
mladosti. Ova je propaganda
znatno pojačana u toku pro
šlih nedjelja. Od ruskog se
naroda traži da vjeruje, da
dogadjaji u Madjarskoj i na
Blizom Istoku izravno ugro
žavaju njegov opstanak a
to nijedan Rus nevjeruje, ni
ti može vjerovati.
Pred sudbonosnom odlukom
Kad se ovo uzme u obzir,
onda razvitak dogadjaja u
istočnoj Evropi uopće, a u
a a s k o n a o s e o i v a
drugi izgled. Nije pitanje mo
že li se staljinizam uskrisiti,
jer nemože. Pitanje je samo
to: Hoće li se rusko vodstvo
javno odreći svog tobožnjeg
komunističkog programa, ko
ji je do sada tako uspješno
iskorištavan u raznim i da
lekim krajevima svijeta, ili
će u Istočnoj Evropi uvesti
vladavinu vojničke diktature
i terora slično Hitlerovom
Novom Poretku.
Odgovor na ovo pitanje ni
je u rukama šefa komunistič
ke stranke Nikite Kruščova,
jer on za to nema snage. Od
govor je u rukama vojničkih
šefova, koji raspolažu ve
likom snagom.
Prema tomu mi nismo svje
doci nekih velikih ideoloških
odluka, mi smo svjedoci pri
premanja velike vojničke od
luke. Treba li, ili netreba,
Istočnu Evropu držati pod
svaku cijenu? I nije li za so
vjetsku sigurnost najbolje da
napusti borbu, te da se po
sveti što slobodnijem razvit
ku svoje vlastite domovine
prepustivši tako Mao Tse
Tung-u, Kitajcu, vodstvo ko
munizma u svijetu, pa šta to
vrijedilo?
Ključ za odgovor nije u
našim rukama, a nije ni u
Madjarskoj, Poljskoj, a ni u
Jugoslaviji. Ključ se nalazi u
samom Sovjetskom Savezu,
jer tamo postoji prijeka po
treba, da se lažna ideologija,
koja više ni ne postoji, za
mijeni pristojnim življenjem
milijuna ljudi, koje će se o
snivati na poštovanju ljud
skog dostojanstva i na pri
rodnom patriotizmu.
Mi mnogo razgovoramo o
staljinistima i anti-staljinisti
ma, misleći kod toga na kru
to i uskogrudno kao suprot
nost praktičnom i eksperi
mentalnom. Ali zaboravlja
mo, da se u tom paketu ka
rata nalazi i joker, koji je
pokazao, kad je on bio pred
sjednik Vlade, da mu je po
vrh i iznad svega stalo do
toga, da uvede red u svo
joj vlastitoj kući, Sovjetskoj
Uniji (u tom se on razlikuje
od Kruščova i njegovih prija
telja) Ime tok joke r-a je
Georgije Maljenkov. Možda
se još pokaže." Toliko Crank
shaw. A mi držimo, da je
njegova analiza stanja i
spravna.
O Jugoslaviji
Razvitak u Rusiji odraziti
će se i u Jugoslaviji. Mark
sistička dogma doživjela je
brodolom, kao što je bilo i
za očekivati. Doživjela ga je
i u Jugoslaviji, što je posvje
dočio sam Maršal Tito, kad
se je žalio, da se mladost od
bija od partije. Nema nikak
ve nade, da bi mladost mog
la prići partiji, jer joj par
tija a ma baš ništa ne pru
ža. Propaganda proti kapita
lista u zemlji, gdje su svi na
pola gladni i poderani, ne
može da privuče nikoga. Gdje
su ti kapitalisti, ta reakcija,
te narodne krvopije kako
ih komunisti opisuju u
zemlji sirotinje i golotinje?
Ali Jugoslavija je činjenica,
i to ne samo činjenica, nego
potreba. Nju treba bolje,
poštenije i pravednije uredi
ti. Kako bi ju trebalo urediti
to smo iznijeli u svojoj knji
zi, a može biti ćemo se na to
još i jednim člankom osvr
nuti, ako stignemo, iako smo
o tom dosta pisali. Dosta je,
da ovdje spomenemo, da je
Jugoslavija u biti hrvatsko
srpska država. Ona može da
postoji samo kao ortakluk
Hrvatske i Srbije, kao dr
žava, u punoj jednakosti i
jeđnakopravnosti. Hrvatska i
Bosna urediti će svoje od
nošaje u hrvatsko-bosanskoj
državi kako budu znale i u
mjele, a Slovenija može bira
ti. Njeni interesi upućuju
Sloveniju na Hrvatsku, ali
neka sama bira i odluči. A
federalna Srbija neka uredi
svoje odnošaje s ostalima,
kako se dogovore, a odnos
izmedju federalne Hrvatske i
federalne Srbije da bude sli
čan odnoŠaju izmedju stare
Austrije i Ugarske. A kad
stapanje, slivanje i saživlja
vanje podosta uznapreduje,
onda mogu mijenjati, pod u
naprijed odredjenim i dogo
vorenim uslovima. Ali to je
briga budućih generacija.
Briga je i dužnost ove gene
racije, da stvori zdrave te
melje, a ti još nisu zdravi.
Današnjim federalnim ure
djenjem učinjen je prvi ko
rak, sada je vrijeme, da se
učini i drugi. Ko će taj ko
rak učiniti, to će se vidjeti.
Ali neko hoće.
Zabava odsjeka 793
Sudbury, Ontario, Can.
Odsjek br. 793 H.B.Z. održat
će Božićnu Zabavu u korist
svog gnijezda Pomlatka broj
468 na 22-og decembra 1956.,
u Hrvatskom Domu na 251
Kathleen Street. Početak u 7
sati u večer.
Na zabavi će biti svega io
starom običaju, a svirati će
dobra i popularna muzika.
Djeci članovima Pomlatka bi
ti će dijeljeni božični darovi,
a dvorana će biti iskićena bo
žičnim drvcem.
Stoga se pozivlju svi čla
novi našeg i susjednih od
sjeka, te svi Hrvati i prija
telji mjesta i okolice, da nas
posjete u što većem broju.
Roditelji djece se isto mole,
da i oni dodju i sa sobom do
vedu svoju djecu, tako da se
svi skupa, stari i mladi raz
veselimo uoči božičnih bl*v»
dana. Naše dobre i vrijedne
članice, skupa sa priređjivač
kim odborom, već se odavna
brinu, da na ovoj zabavi svak
ovonai
došli!
Svi nam dobro
12. prosinca 1056.
Tragedija jedne
Farmerske obitelji
Dra£i čitaoče, nemoj
misli­
ti da je to kakova izmišljena
priča, poput Aladina i nje
gove čarobne svjetiljke, već
jedna tragična i tužna istina.
Dvije milje istočno od mje
sta Sugurnei, Iowa, živi far
merska obitelj. U deset go
dina njihova bračnog života
priroda ih je nagradila sa o
sam komada djece. Najstari
ji (dvojki) devet godina sta
ri, a najmladji isto dvojki
godinu dana stari.
25. oktobra 1956. osvanuo
im crn i tragičan dan, jer ni
sanjali nisu da su njihova
draga dječica osudjena na
smrt. Istoga dana u 8:50 u
jutro, crna avet smrti u jed
nu minutu pokosi svih osam
komada djece.
Istog kobnog dana digoše
se rano u 6 sati u jutro, ka
da su svršili posao kod kuće
i obavili ručak, muž sprema
Corn piker i ode na polje ša
kat kukuruz, a žena u kući
radi svoj kućni posao. Pro
šlo osam sati i 30 minuta,
majka kupi svu djecu i trpa
u automobil, starijih pet će
otpeljat u školu, a tri mali"
će natrag kući, pošto se li
bojala ostaviti ih kod kućfc
same. Škola je jednu milju
od kuće, voze se poljskim pu
tem, ali prije nego dodju do
škole treoa preci preko že
ljezničke štreke. Upravo u
8:50 prvi kraj automobila bio
je na tračnicama, kad evo
crna neman sasvim blizu. Lo
komotiva juri 30 milja na u
ru, još samo par koraka od
automobila, dijete viče u au
tomobilu (Look train). Jot
nije izgovorio sve, već ih jb
crna neman pograbila medju
svoje željezne pandže. Strojo
vodja upotrebio je sve sile dl
spriječi katastrofu, ali je bi
lo prekasno.
Kada je crna neman svrši
la svoje krvavao djelo, onda
je stala. Strojovodja i još
dvojica s njime idu vidjeti
što se je dogodilo. Vidjeli sa
strašan prizor, dva mala tje
lešca izbačena van leže ne
pomično, do njih majka sva
isprebijana, drži u krilu naj
starijeg sinčića Ronie na pol
mrtav, a ostali petorica pod
karom svi mrtvi. Strojovodja
i ostala dvojica dali se brz©
na posao u nađi, da će mo
guće još kojega osloboditi od
pandža smrti, ali uzalud.
Dok je nemila smrt kosila
živote njegove drage dječice,
vratio se otac s polja kući, da
si uzme što mu je trebalo za
Corn piker. Ne sluteći ništa
zla, kaže sam sebi: Prošla
s djecom do škole i naskoro
će se povratiti. Kad za čas
dobije strašnu vijest. Oče
vidac tragedije dodje mu ja
viti, da mu je žena imala ac
cident. Poletio je odmah n&
mjesto nesreće, i kad je ta*
mo došao vidio je strašni pri
zor svoje obitelji. Sedam ma
lih tjelešca leži nepomični,
žena i mali Ronie stenju u
mukama.
Čovjek najprije sprema že
nu i dijete u bolnicu u nadi,
da će makar njih dvoje oteti
iz pandža grabežljive smrti.
Ali nakon sat i pol mali Ro
nie ostavlja ovaj svijet i pri
družio se svojoj braći i se
strama.
Dok su još tamo otpremali
mrtve u pogrebni zavod, po
krili su nebo crni oblaci i po
čela padati kiša, hoće da sa
krije krvavo djelo i da ispere
nevinu krv, što je tamo malo
prije prolita. Zakopani su po
katoilčkom obredu. Kada je
svršila misa, 32 mladića i
djevojčica digli su svih osam
lijesova i nosili ih iz crkva
na rukama do otvorenog gro
ba, uz pratnju osam katolič
kih svećenika. Dok su sveće
nici pjevali mrtvačko Opije
lo, osam bijelih lijesova O
grijalo je zadnji puta toplo
sunce. Kada su svršili sveće
n i i v i i k a k o i a k a
zemlja grli i prima u svoje
hladno krilo. Svih osam u za
jedničkom grobu snivaju
slatki i vječni sanak.
Ovaj i mnogi drugi sličili
tragični primjeri nam uka
zuju, od koline važnosti je
Hrvatska Bratska Zajednica
za naše obitelji hrvatskog i
ostalog slavenskog porijekla.
Vi koji još niste u Zajednici
stupajte u njene redove, a
djecu upisujte u redove nje
zina Pomlatka. Ova poginula
dječica nisu mogla biti u re
dovima naše Zajednice, a đa
li su bila gdje drugdje osigu
rana to mi nije poznato sa
sada.
Andro Zadravec,
član odsjeka 214 HBZ.,
Centerville, Iowa
Kak to Miha, đa vi ni-
1 ste tužili svoga suseđa JoŽu,
kad V"? 'e ono prosto5? hez
nul s motikom po glavi?
Neznam za kaj bi ga
tužil. Ja sem sad opet zdrav,
a čez dva leta sem si pri
šparal šrefanje.

SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
DopUl ne vražju u nikojem linča Ja. Saljn se na adresa:
Philip Vukelich, Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MTJ 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
TOWARDS THE ESTABLISHMENT OF THE AMERICAN
MUSEUM OF IMMIGRATION
DONATIONS BY LODGES
Lodgt If®. CMy State Sender
Central Committee, Northern California Lodges of
the Croatian Fraternal Union of America ....?
Jugoslav Club "Napredak", Cypertino, Calif
Ovu svotu od $125.00 u ime ovih organizacija poal&O
je brat N. J. Nikolac.
Central Committee, Croatian-Slovene Lodges of the
INDIVIDUALS
Anthony Lucas, Pittsburgh, Pa. 15.00
John Badovinac, Cleveland, Ohio 10.00
Petar Piskulic, Indiana Harbor, Ind 10.00
Ivan Hreljac, Sr., St. Louis, Mo 10.00
Stephen Hreljac, St. Louis, Mo 10.00
Joseph R. Kovach, Milwaukee, Wis. 10.00
Thomas Hosni, Milwaukee, Wis 10.00
Barbara Hosni, Milwaukee, Wis 10.00
Nicholas F. Lucas, West Allis, Wis 10.00
Michael Sostarich, Elm Grove, Wis 10.00
Ovih $50 iz Wisconsin, poslao je brat Nikola Hinich.
Anton & Frances Alujevich, San Pedro, GaL 20.00
Frank Saceric, East Pittsburgh, Pa 10.00
Mr. & Mrs. Gabriel Milkovich, Cleveland, a 10.00
Dujo Babic, Wichita, Kansas 10.00
Frank Persha, Elma, Wash 10.00
George Vucetich, Redding, Calif. 10.00
Roy Toljan, Seattle, Wash. 10.00
Sakupio u manjim svotama brat Toljan 6.00

xml | txt