Zajedničar = Fraternalist. [volume], May 22, 1957, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Strana 2
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske Zajednice
a Americi
Protekcija
GOSPODARENdomišlja
vjestan i on i umuje kako da
što bolje uredi svoj plan po kojem planu
da provodi svoj život. Čitavo njegovo go
spodarstvo i življenje provodi se prema to
me odredjenom planu. Čovjek je društveni
stvor i prirodno on treba da ima drugaricu
života, pak se zato i ženi. Time osniva svoj
obiteljski dom. Ništa na svijetu čovjeka mi
lijeg i boljeg nema nego njegova dobra že
na. To mu je najbolji prijatelj, pa i savjet
nik. U braku dolaze i djeca, pa što je draže
od milog čeda i dragog djeteta. Djeca su
radost i veselje roditelja. Roditelj bi za svo
je dijete i život svoj dao. Za djecu skrbi i
čini sve moguće da ih dobro odgoji, osigura
i postavi na zdrave noge, dok je roditelj u
snazi i moći da gradi i stvara svoj čvrsti
obiteljski dom, obiteljsko gnijezdo.
Tako rade savjesni i pametni ljudi i že
ne. Nevaljanci i pokvarenjaci ne misle na
takove stvari, pak i ne uživaju one slasti i
radosti života dostojno čovjeka. Njima ni
šta nije sveto ni milo za ništa se nebrinu
i kao ljudska bića ništa ne vrijede za sebe i
nikog svoga ni tudjega.
Čovjek, koji zna vrijednost svoje žene,
ju ljubi kao sama sebe i više on domišlja
kako će bolje da ju zaštiti, protektira i o
bezbjedi. Nije žena zato, da ju miluješ kad
ju trebaš i uživaš samo radi sebe, već da ju
osiguravaš i obezbjediš kad ju i netrebaš,
pak i onda kad vrijeme dodje da se mrijeti
mora. Dakle i nakon groba, da bude pro
tektirana i da ne ostane sirota bez zaštite
i pomoći.
U tu svrhu pametni i dobri ljudi nastoje
da uzmu što bolju životnu protekciju i za
sebe i za svoju ženu, da se protektiraju sa
dobrom i što većom životnom osiguracijom.
Našim ljudima u tu svrhu najbolje služi nji
hova Hrvatska Bratska Zajednica, koja im
pruža dobru, sigurnu i najjeftiniju osigura
ciju sa raznim pogodnostima koje daje u po
trebi svojim članovima. Sa dobrom protek
cijom, osiguracijom, on dokazuje koliko svo
ju dragu ženu ljubi i koliko se brine za nju.
Čovjek, koji ne voli i neljubi svoje milo
čedo, svoje dijete, a što je krv njegove krvi
i meso njegova mesa, to nije i ne može biti
čovjek u smislu riječi. Ljubav se ne očituje
na jeziku i laskavim riječima nego toplinom
srca svoga i žarom duše svoje, pak se ispo
ljava u djelu i zbrinjavanju.
Hrv. Bratska Zajednica posjeduje naj
jeftiniju osiguraciju za djecu. Imade razno
vrsne certifikate ili osiguracije i za djecu,
kao i za odrasle gdje se mogu osiguravati
sve do 10 tisuća dolara, kako već tko želi
i kako može prema svojim prihodima.
Prava je grehota, a i sramota za famili
jarne ljude Hrvate, da se neće da služe ta
kovom divnom pogodnosti što im daje nji
hova narodna ustanova Hrvatska Brat
ska Zajednica.
Braćo moja i sestre, sada je hora za
vrijeme kampanje, da privedete što veći broj
odraslih i djece u svoju Zajednicu.
Naši dopisnici
k JAŠI neki dopisnici ne posvećuju pažnju
što i kako pišu, već bacaju na papir
što im na um padne, pak sami ne pročitaju
svoj sastavak, da ga koregiraju. Tako se
čini kao u nekoj žurbi i brzo šalje na ured
ništvo. U mnogo slučajeva ne stave ni da
tum ili mjesto gdje će se neka zabava i ka
da održati ili postave posve pogrešno. U ne
kim slučajevima pišu i kasno, da u vrijeme
stvar ne može biti štampana. Pišu posve
pogrešno imena mjesta, ljudi, ulica i t. d.
Braćo moja, malo više pažnje i domišlja
nja pa će sve dobro izaći. Mi nastojimo na
šim ljudima pomoći. Znamo, da nisu od pe
ra i da imadu svoga posla, ali od ništa teš
ko je nešto dobra skovati.
Imademo i takovih, koji pišu za Zajedni
čar, kao da se boje sa svojim imenom po
kazati barem uredništvu, te na pošiljku ne
će da stave ni svoje adrese niti imena. Po
pravilima takove dopise ne možemo štam
pati, a niti ih je vrijedno donositi kad se
kriju, pa bi bolje bilo da i ne pišu.
Našim ljudima i ženama, aktivnim u
društvenom životu uvijek smo na uslugu
bez obzira tko je tko, pak njihove objave
posve preuredjujemo, dotjerujemo i nastoji
mo da su ljepše i privlačivije, te da uspjesi
društvenog podhvata budu bolji i unosniji.
Mnogi to poštuje i zahvalan je na pomoći,
ali imade i takovih, koji ne samo što nisu
uljudni i zahvalni, već su drski i bezobrazni.
Svaki čovjek ima svoj ljudski ponos i
osjećaj, pak za uslugu s pravom očekuje i
uljudnost, a ne da ga se ogovara.
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
DopUl ne rntejn o nlhoj«in »lutaju. AaJJn na adraw
čovjek obično je i sa­
Terra incognita
SELJENICI su za Jugoslaviju Terra in
cognita, naime, Zemlja nepoznata. Sjeća
mo se odmah nakon Prvog Svjetskog Rata,
kad je bila organizirana Jugoslavija, to jest:
Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Je
dan Srbijanac konzul te kraljevine u gradu
New Yorku na prigovore, da se vlasti u toj
zemlji ništa ne brinu za svoje iseljenike, on
je onako bahato odrapio po prilici: nas ise
ljenici toliko zanimaju, koliko od njih do
lara možemo izvući. Iskreno rečeno, tako je
i bilo, a tako izgleda da je i danas.
Današnji predstavnici Jugoslavije u A
merici sjete se nas kad im politički ili inače
trebamo, a čim se malo srede njihove stva
ri neće medju narod i kad nas netrebaju
nemoš ih ni s lampušem naći.
Ovo nekažemo, jer ih želimo i trebamo,
već radi argumenta.
Čitamo starokrajanske novine u koliko
dospjevamo, da možemo pratiti život u na
šoj staroj postojbini. Najviše pratimo Za
grebački dnevnik "Vijesnik", list "Socijali
stičkog Saveza Radnog Naroda Hrvatske".
List prema tamošnjim prilikama dobro u
redjivan, pak uz propagandu i politiku do
nosi kulturno-prosvjetno štivo, gospodarske
vijesti i zanimljive i poučne članke. U listu
se raspravlja o znanosti i umjetnosti uopće.
Nas mnogo toga zanima, i "Vijesnik"
imade posebnu rubriku "Izabrali smo danas"
u kojoj donosi dnevno zanimljive članke iz
svijeta, a najviše iz Sjedinjenih Država A
merike. U toj rubrici čitamo: "Potres u
Kaliforniji", "Smrt glasovitog američkog ki
rurga Dr. E. Grahama", "Problem Chicaga
Broj 1" i slične stvari posve iz američkog
života. Sve je to zanimljivo, a pisac tih čla
naka, vidi se na prvi mah, da je sposoban
novinar i imade dobar i lijep jezik. To su
sve prijevodi iz američkih publikacija. Dak
le, starokrajanske novinare zanima američ
ki život, što je ipak dobro. Jedno ih ne za
nimaju iseljenici Hrvatske i Jugoslavije, ne
zanima ih život iseljenika. Pak danas u so
cijalističkoj Jugoslaviji gospoda novinari ko
munisti slična su kao jaje jajetu gospodi
buržujskim novinarima kraljevske Jugosla
vije i čini nam se da su gospoda u Zagrebu
isto* tako visoka i naduvena gospoda kao
što su prije bila. Njima je obični svijet,
narod deveta rupa na svirali. Dakle, ista
pjesma drugi tamburaši.
Pa koje čudo da oni nemaju smisla ni
razumjevanja za svoje iseljenike niti za ise
ljenički život.
Znamo, da su pisci i novinari u Jugo
slaviji danas masno plaćeni i tamošnje no
vine šalju svoje dopisnike svuda po svijetu,
pak i u Ameriku gdje je življenje prema
dinaru vrlo skupo. Ali nijedan od tih do
pisnika nije pokušao da popipa bilo svojih
iseljenika, da zaviri u iseljenički život, gdje
bi ipak našao zanimljive stvari o iseljenič
kim podhavtima u kulturnom i socijalnom
njihovom životu, pa i o nastojanju da u
golemom američkom moru očuvaju materin
sku riječ, svoju narodnu kulturu i svoj na
rodni osebujak.
Uzmimo za primjer Hrvatsku Bratsku
Zajednicu, koja je kolos sa svojom struk
turom za Jugoslaviju sa svojom imovinom,
svojim socijalnim i kulturnim narodnim pro
gramom. Koji su kolos podigli kao jedan
najveći socijalni spomenik doseljenici po
rijeklom iz Jugoslavije bivši seljaci, da
našnji američki radnici, kakove komunistič
ka gospoda u Jugoslaviji "trudbenicima" na
zivaju, a koji naziv u stvarnosti nije nego
prašina u oči tih mučenika trudbenika.
U Des Plaines, 111., kraj velegrada Chi
cago postoji jedan posebni humanitarni spo
menik lijep i značajan, a koji podigoše naši
radnici svojim žuljavim rukama, to je Dje
čji Dom Hrvatske Bratske Zajednice za zbri
njivanje i odgoj djece naših umrlih članova.
Dječji Dom je kruna humanitarnosti
Hrvatske Bratske Zajednice, podignut je na
ogromnom ravnom zemljištu i uredjen tako
lijepo da izgleda kao jedan veliki Park.
Nije to nikakovo "sirotište" već dom za
odgoj i školovanje djece od mala pa sve
do osamnaeste godine, dok ne svrši srednju
školu.
Hrvatski iseljenici, kojih imade najviše
iz Jugoslavije, imadu posebno svoje lijepe i
moderne Narodne Domove (dvorane), koje
služe kao narodna središta za promicanje
narodnog socijalnog i kulturnog života do
seljenika. Tako imademo svoje dobre pje
vačke zborove, omladinska Kolo društva,
pak tamburaške skupine i društva, a sve
to služi očuvanju narodne svijesti.
Mi vjerujemo da bi narodi i gradjani
Jugoslavije, posebice Hrvatske sa uživanjem
pratili opise rađa, razvoja i uspjeha svoje
iseljene braće.
"ZAJEDNIČAR"
0 DOBROJ SURADNJI OVISI USPIJEH
PUTOVANJA BRATA JOHNA OVCARIĆA
Martin Krasich, glavni blagajnik
Brat Ovčarić je na putovanju sa ciljem da se povećaju
1 pojačaju redovi Zajednice po mjestima, koje mu je opre
djelio Izvršni Odbor. Putovanje u svemu će, po svoj prilici,
uzeti pet do šest tjedana. Na prvom mjestu to je naporan
posao za onoga koji putuje, a takodjer posebni posao i bri
ga za onog, koji ima da posvršava posao u uredu, a koji
posao po pravilima pripada tajniku odjeljenja bolne potpore
i odšteta. Povrh toga tu su
posebni troškovi. Prvo, dru
go i treće, naći će posebno
zadovoljstvo, ako se pokažu
dobri rezultati ovog putova
nja. To, dakle, iako je sa jed
ne strane posebni teret, ali je
i pokušaj, koji nam može do
bro doći u stvaranju raznih
potrebnih podhvata za dalj
nji, bolji i uspješniji rad u
jačanju naše organizacije.
Potrebne pripreme unaprijed
Da se osigura uspijeh ovog
putovanja potrebno je da su
učinjene sve moguće pripre
e u n a i e i n e a o
čudotvorca medju nama, kao
niti magičnog štapa, pomoću
kojeg bi mogli upisati u na
še redove sve one, koji su
izvan Zajednice. Predstavnik
Zajednice može poznavati sve
poslovanje naše Zajednice,
može da objasni svaki certi
fikat, može da dokaže sa fak
tima da je svakom onom, ko
ji još nije u Zajednici, po
trebna Zajednica, kao zdravi
očni vid, ali ako nema pri
like da takovima govori, če
mu onda i sva sprema pred
s a v n i k u Z a e n i e e a
tome nije dosta da on to sve
znade, već je važno da on to
svoje znanje prenese na one,
kojima Zajednica treba.
Da se to poluči braća i se
stre, članovi Zajednice, treba
ju učiniti pripreme unaprijed.
Konference trebaju biti što
šire i otvorene. Povrh čla
nova
Zajednice, a
mjestu
na Drvom
odsječnih odbornika,
vrijedno je da se pozove ne
članove, našu omladinu, da
čuju našeg predstavnika. Brat
Ovčarić može da objasni po
slovanje Zajednice u obadva
jezika, pak prema tome go:
voriti će onako kako će ga
prisutni moći bolje razumjeti.
Za neka mjesta koja će
brat Ovčarić obići ovaj čla
nak je prekasno, ali za mno
ga nije. Moguće će braća u
s v i e s i a o S e a e
Washington, gdje brat Ov
čarić počima svojim radom,
pa do Montana gdje svršava
učiniti baš ono što ja ovdje
preporučam. Ali od svih mje
sta koja su uključena u o
vom putovanju, mi najviše
računamo na dobar uspijeh
u državi Montana. Time ne
mislim reći da se neočeltuje
dobar uspijeh po svim mje
stima, ali stavljam za moguć
nost dobrog uspjeha državu
Montana na prvo mjesto.
upisivanjem na stotine novih
članova, koji bilo iz kojih raz
loga nisu prije bili ni u Hr
vatskom Bratstvu niti u Za
jednici. Ta mogućnost sada
postoji.
nova nego odsjek, a to je
znak da je upravitelj gnijez
da na radu. Kada nebi upisali
ni jedno dijete čiji roditelji
nisu sada članovi Zajednice,
i prema tome ako bi samo u
pisali svu djecu od 352 od
rasla člana, ja vjerujem da
bi upisali jedan lijepi broj
novih članova za naš Pomla
dak.
Braća u Montani bi treba
li pripremiti velike skupštine.
Na tim skupštinama ili pre
davanjima, zovimo ih kako
hoćemo, trebao bi biti svaki
član Zajednice i svaki bi tre
bao povesti barem još jed
nog ili Što je više moguće ne
članova Zajednice.
Neka nas čuju i članovi i
nečlanovi. Mi nemamo ništa
da sakrivamo, već ponosno
iznosimo pred cijeli svijet rad
i poslovanje najveće hrvat
ske bratske organizacije.
Vodje odsjeka po svim tim
mjestima bi trebali razmisli
ti, tko još njima poznati nije
član Zajednice. Trebali bi sa
staviti spisak svih takovih,
kao i spisak njihove djece.
Zatim u društvu brata Ov
čarića posjetiti sve takove,
jer on je u stanju da novom
prospektivnom članu objasni
sve pogodnosti naše Zajed
nice i kad mu sve točno ob
jasni isti će se na licu mje
sta dati upisati. Kredit za sve
nove članove, kao i novčana
nagrada ide u korist onog,
koji će sa bratom Ovčarićem
istog posjetiti. Brat Ovčarić
od takovih nagrada nedobije
ni centa, već kao što sam re
kao, nagrada ide onome, koji
će u društvu brata Ovčarića
istog posjetiti. Prospekta i
made mnogo, a pogotovo dje
ce i njih se može upisati, sa
mo je potrebno da ih se po
sjeti. Ako takovi nedodju
k nama, naime, ako nedodju
na naše sastanke, onda mi
trebamo ići k njima.
Takodjer ima veliki broj
našeg članstva, koje je o
sigurano na male svote, kao
$500 ili $1,000. To u današ
nja vremena nije dosta i to
bi svatko morao razumjeti.
Tajnici trebaju izvaditi ime
na i adrese takovih, pak u
društvu sa bratom Ovčarićem
iste posjetiti i ja sam uvje
ren da će mnogi povisiti svo
ju osiguraciju. I u tom slu
čaju novčana nagrada ide u
korist tajnika, ili bilo kojeg
odbornika ili člana, koji će
raditi s bratom Ovčarićem.
Z a o o s a v a a v u
Montana na prvo mjesto i za
najbolju mogućnost da se u
toj državi znatno pojačaju
naši redovi? Evo zašto. Pro
šle godine je izvršeno i pri
vedeno kraju priključenje
samostalnog društva "Hrvat
sko Bratstvo" k našoj Za
jednici. Sa tim priključenjem
Zajednica je dobila 352 od
rasla člana i 61 u redove na
šeg Pomladka. Mi smo po
zdravili taj dolazak u naše
redove ove naše braće, a to često slati člana uprave na
smo učinili i preko naše zad- dulje putovanje, jer se osjeti
u 1 a odsutnost, i posao u
uredu ne može teći onako
skladno kao onda kada je
svaki na svome položaju.
Ako se ovako, sistematski
radi, onda će ovo putovanje
biti opravdano, biti će od ko
risti i potom u jednoj ili dru
goj formi moći će se ovaj na
čin rada postepeno uvadjati
za veću i jaču nasu Zajed
nicu. Ako se nakon konfe
renca ne poduzmu nikakove
stvarne akcije, onda mala ko
rist od samih konferenca.
Uprava Zajednice nemože
nje konvencije. Medjutim još
u vrijeme pregovora s bra
ćom od "Hrvatskog Brat
stva" mi smo predvidjali mo
gućnost da će se naša Zajed
nica znatno pojačati sa ovim
priključenjem, ne samo sa prave izašalje medju naše
brojem članstva, koje je "Hr- članstvo, naši odsječni odbori
vatsko Bratstvo" imalo u to trebaju tu priliku iskoristiti
vrijeme, već sa mogućnošću i P°ći
Dakle, ako se već od vreme
na na vrijeme nekog od u-
u
Rekao sam da smo dobili stanovitih uspjeha, pak tako
352 člana u odrasle redove i će i ova sadanja, koja je u
to je dobro. Ali dobili smo priličena u počast našeg član
telc 61 člana u Pomladak. To stva u Kanadi. Vrijeme brzo
znači da veliki broj djece od ističe, pak je krajnji čas da
onih 352 člana, nisu u našim podvostručimo naš rad u pre
redovima. Mi sada imademo! ostalo vrijeme ove sadanje
nekoliko slučajeva, ne mno- kampanje. Dajmo se svi na
go ali ih ipak imademo, gdje, življi rad u gradnji naše Hr
naše gnijezdo broji više člsf-jvatske Bratske Zajednice.
svemu na ruku pred-
stavniku Zajednice.
Kampanje se upriličuju sa
svrhom da se Zajednica po
jača kako sa brojem članstva
tako i sa ukupnom osigura
cijom. Svaka kampanja ima
MINDSZENTY I WYSZYNSKY
s Pavle D. Ostović
Mi smo o ulozi ove dvojice kardinala već rekli svoje,
pa se ne bismo s njima više bavili, da nas Dr. Dragutin
Kamber nije na to pozvao u "Našoj Nadi" od 3. travnja
(aprila) ove godine.
Prije svega želimo, da istaknemo, da mi znamo kako
važnu ulogu igra crkva, svaka crkva, u životu naroda i mi
svim crkvama tu ulogu od vajkada priznajemo. A svoju
smo crkvu, kad je bilo pri-f
like i pomogli i pomažemo, logiji) Tildy-a. Budući da ni
a za to imamo i dokaze i pri-jNagy, ni Tildy, nisu uživali
znanja. Zbog tog svog stava dovoljno ugleda, da ih pobu
bez obzira na sve drugo, mi njene i revolucionirane na
smo uživali, a držimo, da i rodne mase poslušaju i pri
danas uživamo sklonost i 'pri-j znadu kao zakonitu vlast, Til
jateljstvo nekih katoličkihj dy je sa još četvoricom mi
prelata, pa i samog nadbi-1 nistara posjetio kard i n a 1 a
skupa, sada kardinala, Ste- Mindszenty-a i zamoilo ga, da
pinca. A dijelili smo i dijeli-! Nagy-ovu Vladu svojim au
mo poznato kardinalovo miš-! toritetom podupre. Kardinal
ljenje, da svećenstvo ne bi ni
smjelo ni trebalo, da se mije
pisuje svoja maštanja, jer to
nije pošteno.
Mi smo se na različitost u
stavu i posljedicama te dvo
jice kardinala osvrnuli samo
zato, jer i drugdje mogu na
stati slične prilike, ili moguć
nosti, pa netreba tražiti mje
sec s neba, nego se zadovolji
ti s onim što u danim prilika
ma i mogućnostima bude mo
guće. Svi su se ratovi odkad
ima svijeta i vijeka, pa bili
vrući ili hladni, svršavali raz
govorima. A da su ljudi ima
li pameti, pa razgovarali pri
je takvih ratova, sva je pri
lika, da se ne bi nikada ni
zaratili. Samo razgovori, i ni
šta drugo, mogu ljude zbliži
ti i sporazume omogućiti, pa
makar se takvi razgovori vo
dili lijepo i stotinu godina.
Bolje je sto goidna razgovo
ra bez mrtvih glava, nego na
milijunima grobova, tim više
Na naše pisanje o tom
predmetu oglasio se je Dr.
B. Vučković u "Hrv. Glasu",
neki anonimni pisac iz Rima
u "Danici", pa i "Danica" sa
ma, te Dr. Dragutin Kamber
u "Našoj Nadi".
Na pisanje "Danice" ne na
mjeravamo se osvrtati. Za
"Danic u" vrijedi ona Kri
stova: "Oprosti im, Gospode,
jer neznaju što čine". A što
se njneog rimskog dopisnika
tiče, nije se potpisao, pa ne
znatno ko je valjda se sra-
daćemo mu ne jedan, nego
Mindszenty je to otklonio, a
Nagy-ova Vlada je na to pa­
ša u dnevnu stranačku po- la, odnosno nije mogla ni za
litiku, jer je poziv svećenstva! početi vladati, pa su na to
drugi, viši i dostojniji. došli Kadar i Rusi. Nije nam
Kad smo se osvrnuli na raz-1 poznato, da je ikada iko toč
liku u stavu izmedju kardi- nost ovog prikaza dogadjaja
nala Mindszenty-a i Wyszyn-1 zanijekao. U sličnoj situaciji
skoga, nismo to radili zato, kardinal Wyszynsky je ko
da sudimo, ili presudjujuje
mo, a najmanje, da osudjuje
mo. Ko je čitao naše članke,
taj to i zna. A ko ima bujnu
munistu Gomulku u Poljskoj
bez oklijevanja podupro. Na
izborima, koji su uskoro za
tim slijedili, poljski su kato-
maštu, ili prljavu dušu, paj Gomulku poduprli. Crkva
pravi sam svoje kombinacije, 3e
u
Poljskoj postigla daleko
neka ih pravi, to su njegova bolji položaj, nego ga je pri
posla, ali neka nama ne pri- Je imala, a poljska Vlada po
duprta od katolika, postigla
je koliku toliku slobodu kre
tanja i jedna poljska delega
cija se danas nalazi u Wash
ingtonu. Da kardinal Wyszyn
sky nije postupio kako je po
stupio u Poljskoj bi danas
pašovali Rusi i poljski stalji
nisti. Mi držimo, da današnja
situacija u Poljskoj daje na
de za šire i veće slobode, ma
lo po malo. Mi smo o ova
dva slučaja pisali zbog naših
hrvatskih i jugoslovenskih
prilika, da na njih skrenemo
pozornost, da o njima raz
misle oni, koji bi se mogli na
ći u sličnoj situaciji to jest
pred sličnim odlukama, jer
situacija je u Jugoslaviji sa
svim drugačija.
Konačno, što se pisanja Dr.
Kamber-a tiče, on je svoj čla
nak pisao temperamentno i
papreno, ali se ipak, bar do
nekle, držao i mjere. Zahval-
što oni, koji ovako i onako. ni smo mu što nam je otkrio,
moraju razgovarati, obično
ne nose svoje glave na pazar.
Rečeno je: "Ko se mača la
ća, od mača će i poginuti".
a što mi prije nismo znali,
da je "Der Spiegel" katolička
revija, a iz te katoličke re
vije smo mi uzeli i spomenuli
navodne prigovore Vatikana
kardinalu Mindszenty-u zbog
"nepromišljenosti", Dr. Kam
ber nadalje spominje, da su
tako, kao i "Der Spiegel" pi
sale i slijedeće novine: bel
gijske "La Libre Belgioue",
švicarske "Journal de Ge
neve", talijanske "Relazioni
Internazionali" i "Punto". Ni
jedna od ovih novina nije ko
munistička, niti crvena, a za
"Journal de Geneve" još niko
nije porekao, da ima dobre
veze s katoličkim crkvenim
mi i sam svega što je na-, krugovima. Tako je Dr. Kam
pisao —, ali je jedno očito, ber, hotice ili nehotice, u stva
da prima savjete i obavješ- ri ustao u obranu i nas i g.
ten ja od četničkog vojvode Vukelića, urednika Za jedni
Dobro slava Jevdjevića, pa čara".
valjda u njegov tor i spada, Dr. Kamber očekuje od nas
barem po pameti i ideologiji, i i od g. Vukelića, da mi svoje
Taj rimski delija je napisao, informacije u slijedećem po
da je pisac ovih redaka bio i pravimo, a mi to, a sigurno
"burzovni mešetar", a to je'i brat Vukelić, rado činimo,
do sada, što ipi znamo, je-1A gdje treba dodati ćemo
dino Jevdjević napisao, a o- svoj komentar. Dr. Kamber
vo Daničino škrabalo halap
ljivo progutalo. Dobar mu a
petit, a kad donese dokaze
piše, a mi skraćeno donosimo
ovo (iz "Naše Nade"):
1. Mindszenty iako je
i
Stvar nije u tom što je i
u američkoj ambasadi u Bu
hiljadu dolara. dimpešti i baš zato, jer je ta
Dr. Vučković se uplašio, da mo, nemože razviti punu
naše pisanje ne bi naškodilo i samoobranu, da ne dovodi u
glasu kardinala Mindszenty-a, nepriliku Ameriku. On nije
pa je donio odlomke njegova ulijevao ulje u vatru. On je
govora. Taj je govor skladan, govorio o ljubavi i oprašta
human i kardinala dostojan, nju. On je govorio proti o
Je li u onim i onakvim pri- svete. On je govorio o pra
i k a a u s v i s v o i o o v u a a s k o n a o a n a
cima bio i mudar o tom ne- slobodu. On je zagovorao ma
ćemo raspredati.
džarsku neutralnost pod za
štitom Ujedinjenih Naroda
kako je kardinal govorio, ne- podjednako dobre odnose sa
go kakvu je odluku donio,
i
Rusijom i Amerikom, šta je
kad se pred odlukom našao, mogao bolje? ."
Čitaoci će se sjetiti, da smo' Na to mi odgovaramo, da
mi iz njemačke revije "Der je mogao postupiti i govoriti
Spiegel" prenijeli a nismo. kao Wyszynsky i donijeti i
izmislili da kad je Nagy stu onakvu odluku. Razlika
pokušao, da obrazuje svoju
Vladu, da je u Vladu uzeo i
predsjednika Madjarske Ma-
u odluci potječe, medju osta
lim, i "od prirodne razlike u
značaju" kako je to "Ex-
loposjedničke stranke (neka pulsus" donio, a a n i a
sorta Hrvatske Seljačke: prenijela. A razlike u značaju
Stranke po programu i ideo-i potječu od Boga, prirode, ro­
22. svibnja 1967.
PAVAO RUPČIĆ
Opet jedan teški gubitak za
Hrvatsku Emigraciju i Hrv.
Bratsku Zajednicu gubitkom
jednog od pionira Zajednice,
svijesnog zajedničara i ple
menita čovjeka, brata Pavla
Rupčića, koji je preminuo
prošle subote 18. maja, a po*
kopan utorak 21. maja.
Pavao Rupčić bio je mar
ljiv, savjestan i plemenit čo
vjek stare emigracije. Požrt
vovni zajedničar i društven
čovjek, jedan iz redova hr
vatskih radnika, koji su li
darili temelj Hrvatskoj Brat
skoj Zajednici i koji ju nose
na svojim ramenima, pak i
u grob ju ponesu u svojim
srcima.
Pavao Rupčić bio je za niz
godina vrijedni i odlični taj
nik odsjeka broj 44 u Mc
Keesport, Pa. Bio je duša od
sjeka, duša svoga naselja i
svoje vrijedne zajedničarske
obitelji. U Zajednicu je stu
pio 1921 godine mjeseca feb
ruara, a prije je bio član Hr
vatske Zajednice od Illinois u
koju je stupio 1915. Zastupao
je časno svoj odsjek na kon
vencijama H.B.Z., te je me
dju delegatima i članstvom
bio cijenjen i poštovan radi
svoje pleirienite ćudi i brat
ske suradnje.
Oženio se sa svojom dra
gom suprugom Agnes, koja
je bila čestita supruga i maj
ka, te je sa svojim Pavlom
podigla lijepi i blagosloveni
obiteljski dom zajedničara,
koju iza sebe ostavlja sa tri
kćeri i jedincom sinom. Kćer
ka Margaret, udata Miller,
bila je u glavnom uredu Za
jednice više godina vrlo sa
vjesna i dobro uvježbana
knjigovodjica druga kćerka
Barbara, udata Watkins, ta
kodjer je dobra naša članica
treća kćerka Katherine i sin
Edward su sada s majkom.
Edward radi utorkom u ot
premi Zajedničara. Sva su
djeca čestiti zajedničari ka
ko su ih dobri roditelji od
gojili. •£».-
Ucviljenoj majci (supružl)
i djeci s unučadi izrađujemo
svoje duboko žalovanje, jer
nam je i samima mnogo žao
gubitak ovog čestitog i ple
menitog brata. Dragom Pav
lu Slava! Uredništvo.
ditelja ili bližih ili čak da
lekih predja, a za to niko ni
je odgovoran, a ni zaslužan,
pa ni kardinali.
"2. Madžarskom narodu O
pet su usta zatvorena. Ali u
ime madžarskog naroda od
govorio je "Der Spiegel-u"
katolički list "E u 1 s u s"
(Prognanik) u broju od siječ
nja 1957. godine, koji u Nje
mačkoj izdaju svećenici, ko
ji su prognani iz istočnih ze
malja. Ti svećenici točku po
točku poibjaju neosnovane
tvrdnje "Der Spiegel-a".
"3. Medjutim progovorio je
i Vatikan poluslužbenim
putem vatikanskog dnevnika
"Osservatore Roman o". U
njemu je 1 av n i urednik,
Alessandrini, (21. prosinca
decembra 1956) nazvao čita
vo to izmišljanje vijesti o
sukobu izmedju Vatikana i
Mindszenty-a "zlom mani
jom", i apelirao, bar na one
ozbiljnije listove, da ne iz
našaju tvrdnje "koje su li
šene i najmanje vjerojatno
sti". U istu kategoriju ovaj
je dnevnik stavio i vijesti o
kardinalu Wyszynskomu i o
"zabrinutosti" u Vatikanu ra
di njegova nedolaska.
Budući da smo mi prenijeli,
a brat Vukelić u "Zajedni
čaru" dao tiskati, što su ka
toličke novine pisale, prepo
ručili bismo svim raznim kri
tičarima našeg pisanja, da se
hvataju u koštac s tim kato
ličkim novinama, koje te vije
sti izmišljaju, a ne s onima,
koji te katoličke vijesti u do
broj vjeri prenose. Ako je ko
što izmislio, to su katoličke
novine, a nisu ni Ostović, ni
Vukelić.
A sada, pustivši po strani
i papar i papriku, kojim je
Dr. Kamber svoj članak za
činio, mi mu praštamo čak i
ono ako su pošteni"
(Nastavak na 4. strani) \n\n Philip Vukclich, Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION