Newspaper Page Text
Btrana 2 Izlazi svake srijede. Izdaje ga HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA Poslovanje H.B.Z. POSLOVANJE Sve što treba jest pomnije čitati i pro učavati što se piše o poslovanju Zajednice. Braća u Kanadi NASTOJIMO JEDAN ZA SVE 2AJE TO^ICAIR Hrvatske Bratske Zajednice nije jednostavna stvar. Hoće se dosta vre mena da sc isto temeljito prouči. Vrijednim našim odsječnim tajnicima i odbornicima u zme godine da se upute u njeno poslovanje, a mali ih je broj, koji bi posve u sve bili upućeni. Eto, to pokazuje da je njeno po slovanje zamašno. Od kako smo na ovom položaju ured nika, već godine tumačimo razne certifikate i druge osiguracije, naime, poslovanje naše organizacije i upućujemo članstvo da si te članke izreže i sačuva, tako da mogu stvari dobro proučiti i njima se služiti. Zadnje vrijeme opet se pojavljuje glas, kao da se dovoljno o ovom našem važnom poslovanju ne piše i ne govori, pak čak i medju našim odborom imade osoba, kao da ne prate Zajedničar, te traže objašnjenja. Tako su neki pisali i u Zajedničar, da treba da izdavamo i priručnike za objašnjenje po slovanja, što se često čini. Minulog proljeća, naš glavni tajnik, brat Joseph Bella izdao je takov priručnik u oba naša jezika i poslao na tajnike i valjda na aktivnije članove. Na to se sve zaboravilo. Uzminfo i nagrade što se plaćaju za u pisivanje novog članstva i nove osiguracije 0 čemu skoro redovito donosimo objave, pa još imade odbornika da neznaju kakove su nagrade. To je pojava da ne kažemo nemar nost, već da članovi površno stvari uzimlju 1 kad treba da nešto doznaju i da tumače oni sami neznaju, a da prate svoj Zajedni čar mnogo bi toga doznali. Od svijesnih i iskrenih članova, posebice od odbornika se traži da ispravno tumače poslovanje svoje Zajednice. Za ispravno tu mačenje treba ju dobro upoznati, pošto po grešno i površno tumačenje nije na korist, već na štetu organizaciji. da s braćom u Kanadi do- djemo u što bolje odnose i razumjeva nje, a što bismo mogli lako postići na osnovi američkog fraternalizma i kao narod jedne krvi i jednoga mesa. Naša Zajednica posluje na osnovi načela kao hr vatska narodna i pot o n a organizacija SVI ZA JEDNOGA Svi za jednoga, jedan za sve! Kao fraternalisti, zajedničari propovijeda mo zajedničarstvo u du hu bratske ljubavi i čo vječnosti. Da trebamo biti izmedju sebe, kao rodoljubi, snošljivi, stvarni, pravedni i soli darni. Da to postizavamo ne bi smjeli dati osjećajima oduška da nas razjedinjuje za grižljivo strančarstvo i politika. Zajedničar sko bratstvo treba ili bi moralo biti povrh svega. To ne znači, da ljudi ne pripadaju svo joj stranci ili pokretu, ali sve to treba po staviti izvan redova Zajednice, zajedničar stva, naših odsjeka i gnijezda. U nikakovom slučaju ne bi se smjelo koristiti odsjeke i gnijezda za strančarske i političke svrhe. U Sjedinjenim Državama Amerike naše je članstvo naučeno i ne dozvoljava, da se političke ili strančarske stvari uvlače na od sječne sjednice. Tako treba biti, jer držav ni zakon zabranjuje promicanje politike na ročito stranu politiku u našim redovima. Iz Kanade po nekad dodje protest i pro testna rezolucija protiv našeg uredjivanja Zajedničara. Očito s političke tačke gledišta. To nije lijepo. U Kanadi se osjeća negodovanje iz raz loga što na Konvenciji nitko nije biran u upravu Zajednice. Nama je žao da je tako, ali Kanadjani su tome sami krivi najviše. Usuprot toga vjerujemo, da bi bilo umjesno da se nadje način da bi i kanadsko članstvo bilo zastupano u upravi, a što se može ako je dobre volje i razum je van ja. U tom prav cu treba raditi i nastojati da se utare put za ostvarivanje ove želje. Do takovog ra zumjevanja i dobre volje može se doći, ta komi mislimo, širokogrudnošću i bratstvom. Braća u Kanadi misle i govore da oni nisu krivi već mi ovamo. Razumije se, takva je ljudska narav, uvjek netko drugi kriv. Pustimo krivicu i pravicu, koje ima na obje strane, nego nastojmo doći do boljeg razumjevanja, do boljih odnosa i do bolje suradnje za svoju Zajednicu. Braćo moja, manje strančarstva, a više aajedničarstva. Iseljenički muzej IRVATSKI Iseljenički Muzej imao bi po sebno značenje i važnost za budućnost iseljenika Hrvatske, kad bismo ga mogli o stvariti i za naučnu obradu i pisanje povije sti o životu i radu Hrvata u Americi. Mi smo nastojali ovu kulturnu ideju ostvariti i da bismo podigli i sagradili Muzej Iseljenih Hrvata u našem Dječjem Domu u Des Plai nes, 111. Nismo naišli na razumjevanje i pot poru, tako je naš glas ostao glas vapiju ćeg u pustinji. Ovu ideju ostvaruje Matica Iseljenika Hrvatske u Zagrebu, o čemu smo imali pro glas u prošlom broju ovog lista. Taj muzej će biti od velike važnosti o iseljeničkom ži votu, pak bi taj podhvat radi toga i iz kul turnih važnosti trebali pomoći listom svi iseljenici. 1 Iseljenički materijal, koji je prije- minu log rata bio sakupljen i poslan sa strane H.B.Z. i ostalih naših iseljeničkih društava Iseljeničkom muzeju u Zagreb, sačuvan je i nalazi se u Jugoslavenskoj Akademiji zna nosti i umjetnosti u Zagrebu. Matica Iselje nika Hrvatske taj rad sada nastavlja, pro širuje i upotpunjuje sakupljeni materijal, sakuplja historijsko gradivo o našem iselje ništvu, a naročito gradivo iza Drugog Svjet skog Rata o učešću naših iseljenika u borbi i pomoći, koju su ukazali hrvatski iseljenici svojoj staroj domovini. To će se iseljeničko gradivo čuvati u Ise ljeničkom muzeju, kad se doskora pristupi u gradnji Iseljeničkog Doma u centru Za greba. Smatramo da je od prijeke potrebe, da se živo pristupi sakupljanju gradiva po našim naseljima po svijetu i čuvanje istog u glavnom gradu Narodne Republike Hrvat ske. To dragocjeno gradivo bez obzira na nacionalne, političke, stranačke i kulturne pravce, da se ne izgubi i da jednom posluži za naučnu obradu i pisanje povijesti o žt votu i radu američkih Hrvata. Apeliramo na naš svijet po svima našim naseobinama, da taj materijal sakuplja i ša lje izravno na Maticu Iseljenika Hrvatske, Zagreb ili pako na Hrv. Bratsku Zajednicu. Naš Stari Kraj l/AKO PJESNIK reče: "Domovina kakva bila rodjenom je sinku mila". Tako je i nama draga naša stara domovina Hrvat ska. Posve smo se uživili u novu domovinu Ameriku gdje provedesmo najveći dio svo ga života i volimo je, a tim više, kad su na ša djeca rodjeni Amerikanci, pa i unučad, a volimo je i zsto što nam je dala bolje u vjete za bolji život nego što nam ga je mog la dati naša stara domovina. Pa ipak, svog zavičaja, svoje rodne grude zaboraviti ne možemo. Našu ljubav za rodni kraj potvrdjuje i naša pomoć ne samo svojti, nego toj svojoj staroj zemlji, pak tako se množe i brojne posjete našega svijeta u Jugoslaviju. Vuče ih ljubav, da vide svoj rodni zavičaj, svoju zemlju, svoj rod i narod. Obično taj dobri svijet gleda na sve onamo s ljubavlju, s do brim osjećajem, pak taj svoj osjećaj i svo ju ljubav i vidno pokazuje. Pismeniji pišu i u ovaj list i opisuju tamošnje prilike i sta nje, onako kako oni osjećaju. Nastoje kao majka o svom sinu da samo sve reče ono što je lijepo i dobro, a što je loše prešućuju. Takova je ljudska narav. To je ujedno ple menitost i dobrota čovjeka. Onaj koji mrzi gleda svt naopako i u crnom svjetlu. Mržnja potamljuje srce i o sjećaj, pak i um. čim štampamo koji opis ili članak koga našeg čovjeka o njegovim osjećajima o do broj strani i ljepoti stare domoivne, eto nam koga ekstremiste, da sve to crno omala, ne misleći, da time svoga čovjeka u srce dira, da ga povredjuje i ponižuje. Nije lijepo, nije umjesno ubivati plemenite osjećaje u bratu svojemu, pak ni onda ako se s njime ne slažeš. Pusti ga neka uživa u dobrim osje ćajima. Bolje je to nego da je zatrovan mržnjom. Nije lijepo da se netko laća takovog po sla pak hoće i lično da podvaljuje i iskriv ljuje čovjeka samo zato što on na čovječji način kao rodoljub izrazuje svoje lijepe o sjećaje prema zemlji i rodu od česa je po stao i ovamo došao? Nije lijepo da o svojoj staroj domovini nesmijemo reći ništa dobra i lijepa, a đa nas netko od ekstremista ne zaskoči. Žalosno je da medju nama u iseljeništvu imade pretjeranaca da gledaju sve crno i naopako u svojoj staroj domaji. Istina, mi ne možemo, a i nećemo do zvoliti takovoj polemici, da ruši ugled na šem Zajedničaru. "ZAJEDNIČAR" IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA GLAVNOM ODBORU HRV. BRATSKE ZAJEDNICE OD 1. JANUARA DO 80. JUNA 1957. Štovana sestro i braćo: Ovo izvješće biti će kraće nego godišnje, pošto se sa mo koncem svake godine čini procjena osigurnine po našem aktuaru na temelju koje procjene se točno ustanovi finan cijalno stanje organizacije. Mi smo priredili točno izvješće 0 svim primitcima i izdatcima i o stanju pojedinih zaklada 1 nastojati ćemo vas točno izvjestiti o svim stavkama toga izvješća koje su važne da odbor o njima razglaba. Nekretnina. Odsjek broj 984 u Great Falls, Montana, željan je da preuzme zgradu bivšeg Bratstva uz stanovite uvjete, koji će biti iznešeni pred Glavni Odbor na odobrenje, kada ovo pitanje dodje na raspravu. Bondovi. Mi imademo samo jedne bondove, Burt County Bridge Commission, na kojima nisu plaćeni kamati u iznosu od $16,875.00. O drugim transakcijama sa bondovi ma dati će vam izvješće glavni blagajnik. Zaklada osmrtnine. Najvažniji problem ove zaklade je sada isplata dozrijelih 20 Year Endowment certifikata. Prošlih šest mjeseci bilo jc 230 članova kojima su dozrijeli 20 Year Endowment certifikati sa ukupnom osmrtninom od $184,200.00. Od ovih 170 članova uzelo je uplaćenu osigur ninu u iznosu od $222,656.00 i prema tome na osigurnini mi smo na dobitku za svotu od $38,456.00, ali izgubili smo 60 članova, a 17 od ovih imadu druge osiguracije. Nebi smijelo biti niti jednog člana kojemu certifikat dozrije da uzme isplatu certifikata u gotovom. Uzmimo na primjer člana koji je uzeo 20 Year Endowment za $1,000.00, kada je bio 16 godina star i sada mu certifikat dozreo, on može dobiti $2,976.00 uplaćenu osigurninu ili skoro tri puta više nego mu vrijedi sadašnja osigurnina. Ovaj isti član bio je 36 godina star kada je certifikat dozreo, i da se osigura za svotu od $2,976.00 prema sadašnjoj starosti na Endow ment at 85 certifikat, plaćao bi za cijeli život $78.84 godiš nje. Uzmimo da on poprečno živi do 76 godina, uplatio bi Zajednici $3,153.60, a mogao je dobiti tu osigurninu bez da je platio jednog centa kada mu je stari certifikat dozreo, jednostavno, da nije uzeo uplatu certifikata u gotovom. Ovo je vrlo značajna stvar za naše članstvo i držao sam to potrebnim da izadje u mojem izvješću. Svake go dine biti će poprečno 700 članova, kojima će dozrijeti certi fikati. Mi nastojimo predočiti svakom članu pogodnosti ko je mu se pružaju kada certifikat dozrije, ali ima još neki dio članova, koji to dovoljno ne shvaćaju. Moguće odsječni tajnici ne objasne dovoljno članu pogodnosti koje mu se pru žaju pošto ja ne vjerujem da bi ikoji član propustio Option 2 i nebi uzeo uplaćeni certifikat umjesto isplatu u gotovom, pa baš ne danas kada dolar imade tako malu vrijednost. Pomor članstva bio je dosta veliki, ali normalni. Naše članstvo je došlo u starost da se pomor članstva može oče kivati sve veći svakog dana. Prošlih šest mjeseci umrlo je 494 članova sa ukupnom osigurninom od $402,700.00. Bolesnička Potpora Odštete i Operacije. Brat taj nik odjeljenja bolne potpore dati će vam detaljno izvješće o tim zakladama i nije potrebno da ja isto ponavljam. Narodno-Pomoćna Zaklada. U ovoj zakladi nalazi se svota od $92,475.72. Više je primito nego izdato iz ove za klade u šest mjeseci svota od $2,351.67. Zaklada Sporta. U toj zakladi nalazi se $21,351.68. U prošlih šest mjeseci više je izdato nego primito $7,638.52. Detaljno izvješće o aktivnostima toga odjeljenja dati će vam upravitelj sporta. Dječji Dom. Kako ćete primjetiti u izvješću više je primito nego izdato prošlih šest mjeseci $2,698.15. Pošto je u prijašnjim godinama u istom vremenu bilo mnogo više izdato nego primito, mi smo priredili izdatke za četiri go dine, tako da Odbor vidi razliku potrošaka u prijašnjim go dinama i ove godine. Mi možemo potvrditi jednu činjenicu, da je kritika Gl. Odbora bila umjesna i da su odgovorni faktori u domu u zeli tu kritiku ozbiljno i s time se je počelo financijalno sta nje doma poboljšavati. Izgledi su povoljni da će odbor do ma sa upraviteljom uzdržavati Dom sa svotom od $60,000 godišnje, kako je to Istražni Odbor u svome proračunu opredjelio. Odboru Doma stavilo se je takodjer u dužnost da istra ži sve neplaćene račune za uzdržavanje djece od kojih su neki već 20 godina i više stari. Tih neplaćenih računa ima svota od $17,106.21. U pri jašnjim godinama učinjena je bila pričuva od $13,000.00, koja ima isključivo da služi da se pokriju možebitni gubitci onih računa koji će biti neutjerivi. Mi držimo da bi se mora li uzeti sa knjiga barem oni neplaćeni računi za koje znamo da se neće nikada utjerati. Mi smo pisali upravitelju i pred sjedniku Doma da vas izvjeste u svojem izvješću kakovi su rezultati postignuti od zadnjeg zasjedanja. Zaklada Upravnih Troškova. Iz zaklade upravnih troškova više je izdato nego primito $46,316.54, u prošlih šest mjeseci. Glavni Odbor dao je Izvršnom Odboru na pri mo-predajnoj sjednici pravo da prenese iz zaklade viška sta novitu svotu, koja će biti potrebna za upravne troškove, ali ta svota da ne smije prekoraičti od ukupnih godišnjih primitaka. Kod stavranja zaključka nije izričito rečeno da to može Izvršni Odbor činiti-svake godine, pak bi bilo po trebno da se o tome sada učini zaključak. Ovih šest mjeseci imali smo manjak, ali držimo da će se ovo popraviti. Tajnicima bilo je plaćeno preko $35,000.00 ili 50 centi po članu, dočim drugo polugodište toga izdatka neće biti. Pomladak. Financijalno stanje Pomlatka nalazi se u vrlo dobrom stanju i nisam opazio ništa što bi bilo potreb no iznijeti pred Odbor. Orphans' Fund. Na uloške za malodobne plaćamo 3% kamata i može se a time kamatnjakom proslijediti. Druge preporuke nemam. Pension Trust Fund. U ovu zakladu primito je više nego je izdato $7,945.29. Ova zaklada još nije dovoljno ja ka da se može preporučiti kakova preinaka. Razno. Mi smo imali člana kojem je dozreo 20 Year Endowment certifikat i koji je bio osiguran na bolesničku potporu, odštete i operacije i tražio je da dalje plaća za te fondove i da uzme isplatu certifikata u gotovom. Prema zaključku Glavnog Odbora, mi smo tražili od člana da uzme option 1 ili 2 pošto da inače neće imati pravo na osiguranje bolesničke potpore, odšteta i operacije. Član se drži točke 247, koja da mu to pravo daje, a drugo da Zajednica nema pravo poništiti njegovu bolesničku potporu za koju da je on plaćao 20 godina. Na konvenciji bilo je mnogo rasprave o tome pitanju, ali nije stvoren jasan zaključak, i radi loga sada je potreb- Od Glavnog Predsjednika V. I. MANDICH Predsjednik Pitanje zgrade gl. ureda H. B. Zajednice Na zasjedanju Glavnog Odbora pred par tjedana u činjen je zaključak, da se dade na referendum delegatima Zajednice pitanje prodaje sadašnje zgrade glavnog ureda i gradnje novog ureda u neposrednoj okolici Pittsburgha. S tim u vezi potrebno je dati na referendum delegatima pro mjene u točkama Čartera i u Ustavu naše Zajednice, koje se odnose na sjedište Hrvatske Bratske Zajednice. Od vremena, kad je Glavni Odbor na svojem redovitom polugodišnjem zasjedanju u marču mjesecu učinio zaklju čak, da se izabere posebni odbor sa svrhom, da ispita sve okolnosti i mogućnosti po pitanju glavnog ureda, rasprav ljalo se je medju našim članstvom i na odsječnim sjednica ma, naročito u Chicagu i okolici, veoma opširno po ovom predmetu. Predstavnici čikaških odsjeka sazvali su kon ferencu u tu svrhu, na kojoj se je pitanje novog glavnog ureda na široko i sa raznih gledišta raspravljalo. U ime posebnog odbora podnesao sam na zadnjem za sjedanju izvješće o radu posebnog odbora do sada. Cjelo kupni Glavni Odbor uzeo je jedno cijelo poslije podne vre mena i pregledao nekoliko komada zemljišta u Pittsburghu i okolici, na kojima bi se moglo izgraditi nove, modernije i udobnije prostorije, koje bi odgovarale potrebama današ njeg vremena. Po tom pitanju na sjednici je podneseno 29 rezolucija, koje su bile poprimljene po odsjecima grada Chicaga i oko lice. U rezolucijama se naglašuje, da se odsjeci slažu sa od lukom Glavnog Odbora o potrebi nove zgrade, no stanovište je članstva čikaških odsjeka, da se uzme u obzir moguć nost nadogradnje sadašnje zgrade ili gradnje nove zgrade na zemljištu Dječjeg Doma Hrvatske Bratske Zajednice u Des Plaines, Illinois. Rezolucije takodjer traže, da se cijelo pitanje gradnje novog glavnog ureda ostavi na riješenje de setoj konvenciji. Pošto je brat glavni potpredsjednik Bazdarić bio jedan od sazivača konference u Chicagu, rastumačfo je stanovište potpisnika rezolucije, zagovarajući, da se konačna odluka ostavi do buduće konvencije. Naše će članstvo imati prilike čita,ti u zapisniku pro šlog zasjedanja Glavnog Odbora cijelu raspravu po ovom pitanju, kao i razloge za konačni zaključak, kako sam na početku ovog članka napisao. Naglašeno je već odmah u početku, da je selenje glav nog ureda iz Pennsylvanije skopčano sa nepremostivim po teškoćama, kao i zakonskim zaprekama. Zajednica je ute meljena u staroj Allegheny pred 63 godine i danas je naj jača bratska organizacija, koja ima čarter poslovanja u dr žavi Pennsylvaniji. Ako bi se selio glavni ured u državu Illinois, morali bi po zakonu te države tražiti novi čarter, nadalje poslovati kao nova organizacija i tražiti dozvolu po slovanja u svim državama Amerike i u provincijama Ka nade, u kojima sada i za dugi niz godina imamo pravo po slovanja. U raspravi je iznešeno takodjer, da sadašnje zgrade na zemljištu Dječjeg Doma ne mogu se upotrebiti za glavni ured Zajednice. Gradnja novih zgrada na zemljištu koštati će isto toliko, koliko gradnja u Pittsburghu ili okolici. Zem ljište Dječjeg Doma u Des Plainesu ima danas veliku vrijed nost, koja od godine do godine raste i kada dodje vrijeme, da će prestati potreba ovog posjeda za svrhu, za koju ga imamo, moći će se zemljište vrlo dobro unovčiti. Pitanje činovništva takodjer ulazi u raspravu o selenju glavnog ureda iz Pennsylvanije. Mi sada imamo 40 i više činovnika i ostalih radnika iz Pittsburgha i okolice, koji su većinom izučeni eksperti u svom poslu. Uzelo nam je go dinama i godinama i uloženo je mnogo članskog novca dok se je činovništvo posve usposobilo za odgovoran rad, koji vrše u raznim odjeljenjima našeg poslovanja. Ako bi se glavni ured selio na zemljište Dječjeg Doma, većina sadaš njih činovnika ostala bi bez zarade a mi bi bili prisiljeni, da namjestimo nove, neiskusne sile, što bi paraliziralo za dugo vremena naše redovito poslovanje. Selidbom glavnog ureda na zemljište Dječjeg Doma za dovoljili bi našem članstvu u državama Illinois, Indiana i tako dalje, koji su u blizini našeg Dječjeg Doma, no na dru gu stranu povrijedili bi osjećaje jedne dobre trećine cjelo kupnog članstva Hrvatske Bratske Zajednice, koje je na stanjeno u tako zvanom Tri-State Area, ili u zapadnoj Penn sylvaniji i istočnim predjelima West Virginije i države Ohio. Kolijevka je Zajednice u Pittsburghu i tu neka ostane. Preostaju nam dakle dvije mogućnosti. Prva jest, da se sadašnja zgrada proširi, a druga, da se sadašnja zgrada pro da, kupi zemljište i gradi nova zgrada. O tim pitanjima pisati ću u slijedećim brojevima Za jedničara. no da ovaj Odbor ovo pitanje riješi prema kojem bi mogli voditi naše daljne poslovanje. Do Glavnog Odbora je sada da dade svoje mnijenje točki 247, da li ta točka uključuje 20 Year Endowment ili se to odnosi samo na 20 Year Payment. Drugo je-pitanje onih članova, kojima je certifikat do zreo, a oni su uzeli uplaćenu osigurninu, koja je veća od originalnog osiguranja, da li će se ovo osiguranje smatrati kao novo ili staro. Ako će se ovo smatrati kao novo osigu ranje, onda bi mogli upotrebiti točku 139 u slučaju da član zataji stanovite bolesti za koje se plaća jedna trećina osmrt nine ako član umre u roku od jedne godine. Uzmimo na primjer člana, koji je bio 50 godina star kada je uzeo 20 Year Endowment. Takav član dobio bi u plaćeni certifikat u iznosu od $1,391.00. Ako se usvoji da bi takav član imao pravo samo na jednu trećinu osmrtnine ako slučajno umre u roku od godine, dobio bi $463.70. Na drugoj strani, da je taj član uzeo option 1, dobio bi uplaćeni certifikat za svotu od $1,000 za koju osmrtninu nebi trebao liječničku pregledbu i u gotovom $281.04. Član koji je bio 16 godina star kada je pristupio, dobije uplaćenu osigurninu u iznosu od $2,976.00, a option 1 dobije $1,000.00 uplaćeni certifikat i $663.98 u gotovom. Ovo je pitanje došlo na površinu ovih dana u jednom odsjeku. Ovo je novo poslovanje koje nije pokrito sa našim pravilima, pak će morati Glavni Odbor pitanje tog poslo vanja riješavati. Ja sada nemam drugih preporuka o kojima bi bilo po trebno da Glavni Odbor raspravlja. Moja je želja da naš zajednički rad urodi dobrim plo dom u korist Hrvatske Bratske Zajednice i njezinog član stva. Joseph Bella, glavni tajnik HBZ. 16. listopada 1957. KRALJICA ELIZABETA H. Sticajem prilika i povjes nog razvitka kraljica Kanade Elizabeta II., ne stanuje u Kanadi, ali sada, po prvi put odkad je postala kraljicom, 'dolazi sa svojim mužem, Kne zom Filipom, u pohode svom kanadskom kraljevstvu, gdje će otvoriti novo zasjedanje k a n a s k o a a e n a I z a toga, kraljica Kanade, u svoj stvu glavara Britanske Za jednice Naroda, dolazi u go ste u Sjedinjene Američke Države. U šarenilu povjesnog raz vitka mnogo se je toga u svijetu promijenilo, a naro čito se je mnogo promijenilo u zemljama i dominionima bivšeg britanskog carstva, a sada Britanske Zajednice Na roda. Ali jedno se nije pro mijenilo, iz vijeka u vijek, iz desetljeća u desetljeće, Bri tansko Carstvo i Britanska Zajednica Naroda koracali su i koracaju sve većim i širim slobodama, sve ljudskijim od nosima medju ljudima uopće, a medju narodima Britanske Zajednice Naroda napose. Ne stalo je i pomalo i dalje ne staju različite privilegirane klase u Britanskoj Zajednici Naroda, a svi narodi se iz jednačuju u slobodi, pravima i ravnopravnosti pod znakom zajedničke Krune. Ako išta na svijetu, onda Britanska Zajednica Naroda pokazuje kako se svi ljudski odnosi i problemi mogu mirnim pu tem riješavati i uskladiti u slobodi i ravnopravnosti. Kanadjani hrvatskog po rijekla, udruženi u Hrvatskoj Bratskoj Zajednici, odano i s oduševljenjem pozdravljaju svoju Kraljicu i njenog su pruga, a Amerikanci hrvat skog porijekla žele kraljev skom paru srdačnu dobro došlicu. Živjeli! Dobra i poučna knjiga Od Zagreba do Bangkoka Knjigu je napisala hrvat ska umjetnica, slikarica i spi sateljica gdja Vera Nikolić, kćerka pok. hrvatskog pođba na Vladimira Nikolić Podrin skoga. Knjigu je napisala u usponu svojih roditelja, koji su joj "u srce usadili ljubav prema rodnoj grudi". Knjiga je napisana lijepim hrvatskim jezikom, kako to umiju Zagrebčani da pišu. U knjizi je gospodja Nikolić o pisala živim stilom svoje do življaje od Zagreba do Bang koka kuda je putovala bro dom iz Genove, Italija i za ustavila se usput u brojnim lukama. Spisateljica se na tom putu zaustavila u Aleksandri ji u Agiptu, koji je grad osnovao Aleksander Veliki Macedon ski, 332 godine prije rodjenja Kristova, zatim Port Said u Sueskom kanalu, pa Aden na izlasku iz Crvenog Mora i za što se isto zove crveno. Za ustavila se u mnogim drugim gradovima na Istoku. Zanimljiv je opis toga pu tovanja i upoznavanja života, običaja i kulture naroda na Istoku, što je dobro znati i u poznati. Knjiga je pisana la hkim stilom i dobro dolazi za djecu i za odrasle. Knjiga je ilustrirana vlasti tim slikama umjetnice, koja je poznata hrvatska slikarica. Ovu knjigu možete nabaviti kod urednika Zajedničara Phi lip Vukelich, 3441 Forbes St., Pittsburgh 13, Pa. Stavite u pismo samo jedan dolar za koji ćete primiti ovu lijepu knjigu. $10,000 OSIGURACIJA Kod Hrvatske Bratske Za jednice može se osigurati na životna osigurači ju na $10, 000 1 to od 16 do 40 godina. Djecu u našem Pomladko takodjer se može osigurati na svotu od $10,000. Već imamo članova osigu ranih na ovu najvišu svotu životne osiguracije, a to su oni koji su svijesni i znadu važnost takove visoke osigu racije. Zajednica prima nove čla nove izmedju 50 i 60 godina starosti na životnu osjegura ciju od $1,000.00. \n\n Službeno glasilo Official Organ of tbf* Hrvatske Bratske Zajednice Croatian Fraternal Union Croatian Fraternal Union u Americi i of America SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA Dopisi ae rratojn a nikojem (Uaflaja. talja na kdra«: Philip Vukelich, Editor of "Zajedničar" 3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH 13, PA. Published every Wednesday by the CROATIAN FRATERNAL UNION