OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, October 16, 1957, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1957-10-16/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Btrana 2
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
Poslovanje H.B.Z.
POSLOVANJE
Sve što treba jest pomnije čitati i pro
učavati što se piše o poslovanju Zajednice.
Braća u Kanadi
NASTOJIMO
JEDAN ZA SVE
2AJE TO^ICAIR
Hrvatske Bratske Zajednice
nije jednostavna stvar. Hoće se dosta vre
mena da sc isto temeljito prouči. Vrijednim
našim odsječnim tajnicima i odbornicima u
zme godine da se upute u njeno poslovanje,
a mali ih je broj, koji bi posve u sve bili
upućeni. Eto, to pokazuje da je njeno po
slovanje zamašno.
Od kako smo na ovom položaju ured
nika, već godine tumačimo razne certifikate
i druge osiguracije, naime, poslovanje naše
organizacije i upućujemo članstvo da si te
članke izreže i sačuva, tako da mogu stvari
dobro proučiti i njima se služiti.
Zadnje vrijeme opet se pojavljuje glas,
kao da se dovoljno o ovom našem važnom
poslovanju ne piše i ne govori, pak čak i
medju našim odborom imade osoba, kao da
ne prate Zajedničar, te traže objašnjenja.
Tako su neki pisali i u Zajedničar, da treba
da izdavamo i priručnike za objašnjenje po
slovanja, što se često čini.
Minulog proljeća, naš glavni tajnik, brat
Joseph Bella izdao je takov priručnik u oba
naša jezika i poslao na tajnike i valjda na
aktivnije članove. Na to se sve zaboravilo.
Uzminfo i nagrade što se plaćaju za u
pisivanje novog članstva i nove osiguracije
0 čemu skoro redovito donosimo objave, pa
još imade odbornika da neznaju kakove su
nagrade. To je pojava da ne kažemo nemar
nost, već da članovi površno stvari uzimlju
1 kad treba da nešto doznaju i da tumače
oni sami neznaju, a da prate svoj Zajedni
čar mnogo bi toga doznali.
Od svijesnih i iskrenih članova, posebice
od odbornika se traži da ispravno tumače
poslovanje svoje Zajednice. Za ispravno tu
mačenje treba ju dobro upoznati, pošto po
grešno i površno tumačenje nije na korist,
već na štetu organizaciji.
da s braćom u Kanadi do-
djemo u što bolje odnose i razumjeva
nje, a što bismo mogli lako postići na osnovi
američkog fraternalizma i kao narod jedne
krvi i jednoga mesa. Naša Zajednica posluje
na osnovi načela kao hr
vatska narodna i pot
o n a organizacija
SVI ZA JEDNOGA
Svi za jednoga, jedan za
sve! Kao fraternalisti,
zajedničari propovijeda
mo zajedničarstvo u du
hu bratske ljubavi i čo­
vječnosti. Da trebamo biti izmedju sebe, kao
rodoljubi, snošljivi, stvarni, pravedni i soli
darni. Da to postizavamo ne bi smjeli dati
osjećajima oduška da nas razjedinjuje za
grižljivo strančarstvo i politika. Zajedničar
sko bratstvo treba ili bi moralo biti povrh
svega.
To ne znači, da ljudi ne pripadaju svo
joj stranci ili pokretu, ali sve to treba po
staviti izvan redova Zajednice, zajedničar
stva, naših odsjeka i gnijezda. U nikakovom
slučaju ne bi se smjelo koristiti odsjeke i
gnijezda za strančarske i političke svrhe.
U Sjedinjenim Državama Amerike naše
je članstvo naučeno i ne dozvoljava, da se
političke ili strančarske stvari uvlače na od
sječne sjednice. Tako treba biti, jer držav
ni zakon zabranjuje promicanje politike na
ročito stranu politiku u našim redovima.
Iz Kanade po nekad dodje protest i pro
testna rezolucija protiv našeg uredjivanja
Zajedničara. Očito s političke tačke gledišta.
To nije lijepo.
U Kanadi se osjeća negodovanje iz raz
loga što na Konvenciji nitko nije biran u
upravu Zajednice. Nama je žao da je tako,
ali Kanadjani su tome sami krivi najviše.
Usuprot toga vjerujemo, da bi bilo umjesno
da se nadje način da bi i kanadsko članstvo
bilo zastupano u upravi, a što se može ako
je dobre volje i razum je van ja. U tom prav
cu treba raditi i nastojati da se utare put
za ostvarivanje ove želje. Do takovog ra
zumjevanja i dobre volje može se doći, ta
komi mislimo, širokogrudnošću i bratstvom.
Braća u Kanadi misle i govore da oni nisu
krivi već mi ovamo. Razumije se, takva je
ljudska narav, uvjek netko drugi kriv.
Pustimo krivicu i pravicu, koje ima na
obje strane, nego nastojmo doći do boljeg
razumjevanja, do boljih odnosa i do bolje
suradnje za svoju Zajednicu.
Braćo moja, manje strančarstva, a više
aajedničarstva.
Iseljenički muzej
IRVATSKI Iseljenički Muzej imao bi po
sebno značenje i važnost za budućnost
iseljenika Hrvatske, kad bismo ga mogli o
stvariti i za naučnu obradu i pisanje povije
sti o životu i radu Hrvata u Americi. Mi
smo nastojali ovu kulturnu ideju ostvariti i
da bismo podigli i sagradili Muzej Iseljenih
Hrvata u našem Dječjem Domu u Des Plai
nes, 111. Nismo naišli na razumjevanje i pot
poru, tako je naš glas ostao glas vapiju
ćeg u pustinji.
Ovu ideju ostvaruje Matica Iseljenika
Hrvatske u Zagrebu, o čemu smo imali pro
glas u prošlom broju ovog lista. Taj muzej
će biti od velike važnosti o iseljeničkom ži
votu, pak bi taj podhvat radi toga i iz kul
turnih važnosti trebali pomoći listom svi
iseljenici.
1
Iseljenički materijal, koji je prije- minu
log rata bio sakupljen i poslan sa strane
H.B.Z. i ostalih naših iseljeničkih društava
Iseljeničkom muzeju u Zagreb, sačuvan je i
nalazi se u Jugoslavenskoj Akademiji zna
nosti i umjetnosti u Zagrebu. Matica Iselje
nika Hrvatske taj rad sada nastavlja, pro
širuje i upotpunjuje sakupljeni materijal,
sakuplja historijsko gradivo o našem iselje
ništvu, a naročito gradivo iza Drugog Svjet
skog Rata o učešću naših iseljenika u borbi
i pomoći, koju su ukazali hrvatski iseljenici
svojoj staroj domovini.
To će se iseljeničko gradivo čuvati u Ise
ljeničkom muzeju, kad se doskora pristupi
u gradnji Iseljeničkog Doma u centru Za
greba. Smatramo da je od prijeke potrebe,
da se živo pristupi sakupljanju gradiva po
našim naseljima po svijetu i čuvanje istog
u glavnom gradu Narodne Republike Hrvat
ske. To dragocjeno gradivo bez obzira na
nacionalne, političke, stranačke i kulturne
pravce, da se ne izgubi i da jednom posluži
za naučnu obradu i pisanje povijesti o žt
votu i radu američkih Hrvata.
Apeliramo na naš svijet po svima našim
naseobinama, da taj materijal sakuplja i ša
lje izravno na Maticu Iseljenika Hrvatske,
Zagreb ili pako na Hrv. Bratsku Zajednicu.
Naš Stari Kraj
l/AKO PJESNIK reče: "Domovina kakva
bila rodjenom je sinku mila". Tako je
i nama draga naša stara domovina Hrvat
ska. Posve smo se uživili u novu domovinu
Ameriku gdje provedesmo najveći dio svo
ga života i volimo je, a tim više, kad su na
ša djeca rodjeni Amerikanci, pa i unučad,
a volimo je i zsto što nam je dala bolje u
vjete za bolji život nego što nam ga je mog
la dati naša stara domovina. Pa ipak, svog
zavičaja, svoje rodne grude zaboraviti ne
možemo.
Našu ljubav za rodni kraj potvrdjuje i
naša pomoć ne samo svojti, nego toj svojoj
staroj zemlji, pak tako se množe i brojne
posjete našega svijeta u Jugoslaviju. Vuče
ih ljubav, da vide svoj rodni zavičaj, svoju
zemlju, svoj rod i narod. Obično taj dobri
svijet gleda na sve onamo s ljubavlju, s do
brim osjećajem, pak taj svoj osjećaj i svo
ju ljubav i vidno pokazuje. Pismeniji pišu
i u ovaj list i opisuju tamošnje prilike i sta
nje, onako kako oni osjećaju. Nastoje kao
majka o svom sinu da samo sve reče ono
što je lijepo i dobro, a što je loše prešućuju.
Takova je ljudska narav. To je ujedno ple
menitost i dobrota čovjeka.
Onaj koji mrzi gleda svt naopako i u
crnom svjetlu. Mržnja potamljuje srce i o
sjećaj, pak i um.
čim štampamo koji opis ili članak koga
našeg čovjeka o njegovim osjećajima o do
broj strani i ljepoti stare domoivne, eto nam
koga ekstremiste, da sve to crno omala, ne
misleći, da time svoga čovjeka u srce dira,
da ga povredjuje i ponižuje. Nije lijepo, nije
umjesno ubivati plemenite osjećaje u bratu
svojemu, pak ni onda ako se s njime ne
slažeš. Pusti ga neka uživa u dobrim osje
ćajima. Bolje je to nego da je zatrovan
mržnjom.
Nije lijepo da se netko laća takovog po
sla pak hoće i lično da podvaljuje i iskriv
ljuje čovjeka samo zato što on na čovječji
način kao rodoljub izrazuje svoje lijepe o
sjećaje prema zemlji i rodu od česa je po
stao i ovamo došao?
Nije lijepo da o svojoj staroj domovini
nesmijemo reći ništa dobra i lijepa, a đa
nas netko od ekstremista ne zaskoči.
Žalosno je da medju nama u iseljeništvu
imade pretjeranaca da gledaju sve crno i
naopako u svojoj staroj domaji.
Istina, mi ne možemo, a i nećemo do
zvoliti takovoj polemici, da ruši ugled na
šem Zajedničaru.
"ZAJEDNIČAR"
IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA GLAVNOM
ODBORU HRV. BRATSKE ZAJEDNICE
OD 1. JANUARA DO 80. JUNA 1957.
Štovana sestro i braćo:
Ovo izvješće biti će kraće nego godišnje, pošto se sa
mo koncem svake godine čini procjena osigurnine po našem
aktuaru na temelju koje procjene se točno ustanovi finan
cijalno stanje organizacije. Mi smo priredili točno izvješće
0 svim primitcima i izdatcima i o stanju pojedinih zaklada
1 nastojati ćemo vas točno izvjestiti o svim stavkama toga
izvješća koje su važne da odbor o njima razglaba.
Nekretnina. Odsjek broj 984 u Great Falls, Montana,
željan je da preuzme zgradu bivšeg Bratstva uz stanovite
uvjete, koji će biti iznešeni pred Glavni Odbor na odobrenje,
kada ovo pitanje dodje na raspravu.
Bondovi. Mi imademo samo jedne bondove, Burt
County Bridge Commission, na kojima nisu plaćeni kamati
u iznosu od $16,875.00. O drugim transakcijama sa bondovi
ma dati će vam izvješće glavni blagajnik.
Zaklada osmrtnine. Najvažniji problem ove zaklade
je sada isplata dozrijelih 20 Year Endowment certifikata.
Prošlih šest mjeseci bilo jc 230 članova kojima su dozrijeli
20 Year Endowment certifikati sa ukupnom osmrtninom od
$184,200.00. Od ovih 170 članova uzelo je uplaćenu osigur
ninu u iznosu od $222,656.00 i prema tome na osigurnini mi
smo na dobitku za svotu od $38,456.00, ali izgubili smo 60
članova, a 17 od ovih imadu druge osiguracije.
Nebi smijelo biti niti jednog člana kojemu certifikat
dozrije da uzme isplatu certifikata u gotovom. Uzmimo na
primjer člana koji je uzeo 20 Year Endowment za $1,000.00,
kada je bio 16 godina star i sada mu certifikat dozreo, on
može dobiti $2,976.00 uplaćenu osigurninu ili skoro tri puta
više nego mu vrijedi sadašnja osigurnina. Ovaj isti član bio
je 36 godina star kada je certifikat dozreo, i da se osigura
za svotu od $2,976.00 prema sadašnjoj starosti na Endow
ment at 85 certifikat, plaćao bi za cijeli život $78.84 godiš
nje. Uzmimo da on poprečno živi do 76 godina, uplatio bi
Zajednici $3,153.60, a mogao je dobiti tu osigurninu bez da
je platio jednog centa kada mu je stari certifikat dozreo,
jednostavno, da nije uzeo uplatu certifikata u gotovom.
Ovo je vrlo značajna stvar za naše članstvo i držao
sam to potrebnim da izadje u mojem izvješću. Svake go
dine biti će poprečno 700 članova, kojima će dozrijeti certi
fikati. Mi nastojimo predočiti svakom članu pogodnosti ko
je mu se pružaju kada certifikat dozrije, ali ima još neki
dio članova, koji to dovoljno ne shvaćaju. Moguće odsječni
tajnici ne objasne dovoljno članu pogodnosti koje mu se pru
žaju pošto ja ne vjerujem da bi ikoji član propustio Option
2 i nebi uzeo uplaćeni certifikat umjesto isplatu u gotovom,
pa baš ne danas kada dolar imade tako malu vrijednost.
Pomor članstva bio je dosta veliki, ali normalni. Naše
članstvo je došlo u starost da se pomor članstva može oče
kivati sve veći svakog dana. Prošlih šest mjeseci umrlo je
494 članova sa ukupnom osigurninom od $402,700.00.
Bolesnička Potpora Odštete i Operacije. Brat taj
nik odjeljenja bolne potpore dati će vam detaljno izvješće
o tim zakladama i nije potrebno da ja isto ponavljam.
Narodno-Pomoćna Zaklada. U ovoj zakladi nalazi se
svota od $92,475.72. Više je primito nego izdato iz ove za
klade u šest mjeseci svota od $2,351.67.
Zaklada Sporta. U toj zakladi nalazi se $21,351.68.
U prošlih šest mjeseci više je izdato nego primito $7,638.52.
Detaljno izvješće o aktivnostima toga odjeljenja dati će
vam upravitelj sporta.
Dječji Dom. Kako ćete primjetiti u izvješću više je
primito nego izdato prošlih šest mjeseci $2,698.15. Pošto je
u prijašnjim godinama u istom vremenu bilo mnogo više
izdato nego primito, mi smo priredili izdatke za četiri go
dine, tako da Odbor vidi razliku potrošaka u prijašnjim go
dinama i ove godine.
Mi možemo potvrditi jednu činjenicu, da je kritika Gl.
Odbora bila umjesna i da su odgovorni faktori u domu u
zeli tu kritiku ozbiljno i s time se je počelo financijalno sta
nje doma poboljšavati. Izgledi su povoljni da će odbor do
ma sa upraviteljom uzdržavati Dom sa svotom od $60,000
godišnje, kako je to Istražni Odbor u svome proračunu
opredjelio.
Odboru Doma stavilo se je takodjer u dužnost da istra
ži sve neplaćene račune za uzdržavanje djece od kojih su
neki već 20 godina i više stari.
Tih neplaćenih računa ima svota od $17,106.21. U pri
jašnjim godinama učinjena je bila pričuva od $13,000.00,
koja ima isključivo da služi da se pokriju možebitni gubitci
onih računa koji će biti neutjerivi. Mi držimo da bi se mora
li uzeti sa knjiga barem oni neplaćeni računi za koje znamo
da se neće nikada utjerati. Mi smo pisali upravitelju i pred
sjedniku Doma da vas izvjeste u svojem izvješću kakovi su
rezultati postignuti od zadnjeg zasjedanja.
Zaklada Upravnih Troškova. Iz zaklade upravnih
troškova više je izdato nego primito $46,316.54, u prošlih
šest mjeseci. Glavni Odbor dao je Izvršnom Odboru na pri
mo-predajnoj sjednici pravo da prenese iz zaklade viška sta
novitu svotu, koja će biti potrebna za upravne troškove, ali
ta svota da ne smije prekoraičti od ukupnih godišnjih
primitaka. Kod stavranja zaključka nije izričito rečeno da
to može Izvršni Odbor činiti-svake godine, pak bi bilo po
trebno da se o tome sada učini zaključak.
Ovih šest mjeseci imali smo manjak, ali držimo da će
se ovo popraviti. Tajnicima bilo je plaćeno preko $35,000.00
ili 50 centi po članu, dočim drugo polugodište toga izdatka
neće biti.
Pomladak. Financijalno stanje Pomlatka nalazi se u
vrlo dobrom stanju i nisam opazio ništa što bi bilo potreb
no iznijeti pred Odbor.
Orphans' Fund. Na uloške za malodobne plaćamo 3%
kamata i može se
a
time kamatnjakom proslijediti. Druge
preporuke nemam.
Pension Trust Fund. U ovu zakladu primito je više
nego je izdato $7,945.29. Ova zaklada još nije dovoljno ja
ka da se može preporučiti kakova preinaka.
Razno. Mi smo imali člana kojem je dozreo 20 Year
Endowment certifikat i koji je bio osiguran na bolesničku
potporu, odštete i operacije i tražio je da dalje plaća za te
fondove i da uzme isplatu certifikata u gotovom. Prema
zaključku Glavnog Odbora, mi smo tražili od člana da uzme
option 1 ili 2 pošto da inače neće imati pravo na osiguranje
bolesničke potpore, odšteta i operacije. Član se drži točke
247, koja da mu to pravo daje, a drugo da Zajednica nema
pravo poništiti njegovu bolesničku potporu za koju da je on
plaćao 20 godina.
Na konvenciji bilo je mnogo rasprave o tome pitanju,
ali nije stvoren jasan zaključak, i radi loga sada je potreb-
Od Glavnog
Predsjednika
V. I. MANDICH
Predsjednik
Pitanje zgrade gl. ureda H. B. Zajednice
Na zasjedanju Glavnog Odbora pred par tjedana u
činjen je zaključak, da se dade na referendum delegatima
Zajednice pitanje prodaje sadašnje zgrade glavnog ureda i
gradnje novog ureda u neposrednoj okolici Pittsburgha.
S tim u vezi potrebno je dati na referendum delegatima pro
mjene u točkama Čartera i u Ustavu naše Zajednice, koje
se odnose na sjedište Hrvatske Bratske Zajednice.
Od vremena, kad je Glavni Odbor na svojem redovitom
polugodišnjem zasjedanju u marču mjesecu učinio zaklju
čak, da se izabere posebni odbor sa svrhom, da ispita sve
okolnosti i mogućnosti po pitanju glavnog ureda, rasprav
ljalo se je medju našim članstvom i na odsječnim sjednica
ma, naročito u Chicagu i okolici, veoma opširno po ovom
predmetu. Predstavnici čikaških odsjeka sazvali su kon
ferencu u tu svrhu, na kojoj se je pitanje novog glavnog
ureda na široko i sa raznih gledišta raspravljalo.
U ime posebnog odbora podnesao sam na zadnjem za
sjedanju izvješće o radu posebnog odbora do sada. Cjelo
kupni Glavni Odbor uzeo je jedno cijelo poslije podne vre
mena i pregledao nekoliko komada zemljišta u Pittsburghu
i okolici, na kojima bi se moglo izgraditi nove, modernije i
udobnije prostorije, koje bi odgovarale potrebama današ
njeg vremena.
Po tom pitanju na sjednici je podneseno 29 rezolucija,
koje su bile poprimljene po odsjecima grada Chicaga i oko
lice. U rezolucijama se naglašuje, da se odsjeci slažu sa od
lukom Glavnog Odbora o potrebi nove zgrade, no stanovište
je članstva čikaških odsjeka, da se uzme u obzir moguć
nost nadogradnje sadašnje zgrade ili gradnje nove zgrade
na zemljištu Dječjeg Doma Hrvatske Bratske Zajednice u
Des Plaines, Illinois. Rezolucije takodjer traže, da se cijelo
pitanje gradnje novog glavnog ureda ostavi na riješenje de
setoj konvenciji.
Pošto je brat glavni potpredsjednik Bazdarić bio jedan
od sazivača konference u Chicagu, rastumačfo je stanovište
potpisnika rezolucije, zagovarajući, da se konačna odluka
ostavi do buduće konvencije.
Naše će članstvo imati prilike čita,ti u zapisniku pro
šlog zasjedanja Glavnog Odbora cijelu raspravu po ovom
pitanju, kao i razloge za konačni zaključak, kako sam na
početku ovog članka napisao.
Naglašeno je već odmah u početku, da je selenje glav
nog ureda iz Pennsylvanije skopčano sa nepremostivim po
teškoćama, kao i zakonskim zaprekama. Zajednica je ute
meljena u staroj Allegheny pred 63 godine i danas je naj
jača bratska organizacija, koja ima čarter poslovanja u dr
žavi Pennsylvaniji. Ako bi se selio glavni ured u državu
Illinois, morali bi po zakonu te države tražiti novi čarter,
nadalje poslovati kao nova organizacija i tražiti dozvolu po
slovanja u svim državama Amerike i u provincijama Ka
nade, u kojima sada i za dugi niz godina imamo pravo po
slovanja.
U raspravi je iznešeno takodjer, da sadašnje zgrade na
zemljištu Dječjeg Doma ne mogu se upotrebiti za glavni
ured Zajednice. Gradnja novih zgrada na zemljištu koštati
će isto toliko, koliko gradnja u Pittsburghu ili okolici. Zem
ljište Dječjeg Doma u Des Plainesu ima danas veliku vrijed
nost, koja od godine do godine raste i kada dodje vrijeme,
da će prestati potreba ovog posjeda za svrhu, za koju ga
imamo, moći će se zemljište vrlo dobro unovčiti.
Pitanje činovništva takodjer ulazi u raspravu o selenju
glavnog ureda iz Pennsylvanije. Mi sada imamo 40 i više
činovnika i ostalih radnika iz Pittsburgha i okolice, koji su
većinom izučeni eksperti u svom poslu. Uzelo nam je go
dinama i godinama i uloženo je mnogo članskog novca dok
se je činovništvo posve usposobilo za odgovoran rad, koji
vrše u raznim odjeljenjima našeg poslovanja. Ako bi se
glavni ured selio na zemljište Dječjeg Doma, većina sadaš
njih činovnika ostala bi bez zarade a mi bi bili prisiljeni,
da namjestimo nove, neiskusne sile, što bi paraliziralo za
dugo vremena naše redovito poslovanje.
Selidbom glavnog ureda na zemljište Dječjeg Doma za
dovoljili bi našem članstvu u državama Illinois, Indiana i
tako dalje, koji su u blizini našeg Dječjeg Doma, no na dru
gu stranu povrijedili bi osjećaje jedne dobre trećine cjelo
kupnog članstva Hrvatske Bratske Zajednice, koje je na
stanjeno u tako zvanom Tri-State Area, ili u zapadnoj Penn
sylvaniji i istočnim predjelima West Virginije i države Ohio.
Kolijevka je Zajednice u Pittsburghu i tu neka ostane.
Preostaju nam dakle dvije mogućnosti. Prva jest, da se
sadašnja zgrada proširi, a druga, da se sadašnja zgrada pro
da, kupi zemljište i gradi nova zgrada.
O tim pitanjima pisati ću u slijedećim brojevima Za
jedničara.
no da ovaj Odbor ovo pitanje riješi prema kojem bi mogli
voditi naše daljne poslovanje.
Do Glavnog Odbora je sada da dade svoje mnijenje
točki 247, da li ta točka uključuje 20 Year Endowment ili
se to odnosi samo na 20 Year Payment.
Drugo je-pitanje onih članova, kojima je certifikat do
zreo, a oni su uzeli uplaćenu osigurninu, koja je veća od
originalnog osiguranja, da li će se ovo osiguranje smatrati
kao novo ili staro. Ako će se ovo smatrati kao novo osigu
ranje, onda bi mogli upotrebiti točku 139 u slučaju da član
zataji stanovite bolesti za koje se plaća jedna trećina osmrt
nine ako član umre u roku od jedne godine.
Uzmimo na primjer člana, koji je bio 50 godina star
kada je uzeo 20 Year Endowment. Takav član dobio bi u
plaćeni certifikat u iznosu od $1,391.00. Ako se usvoji da bi
takav član imao pravo samo na jednu trećinu osmrtnine
ako slučajno umre u roku od godine, dobio bi $463.70. Na
drugoj strani, da je taj član uzeo option 1, dobio bi uplaćeni
certifikat za svotu od $1,000 za koju osmrtninu nebi trebao
liječničku pregledbu i u gotovom $281.04. Član koji je bio
16 godina star kada je pristupio, dobije uplaćenu osigurninu
u iznosu od $2,976.00, a option 1 dobije $1,000.00 uplaćeni
certifikat i $663.98 u gotovom.
Ovo je pitanje došlo na površinu ovih dana u jednom
odsjeku. Ovo je novo poslovanje koje nije pokrito sa našim
pravilima, pak će morati Glavni Odbor pitanje tog poslo
vanja riješavati.
Ja sada nemam drugih preporuka o kojima bi bilo po
trebno da Glavni Odbor raspravlja.
Moja je želja da naš zajednički rad urodi dobrim plo
dom u korist Hrvatske Bratske Zajednice i njezinog član
stva. Joseph Bella, glavni tajnik HBZ.
16. listopada 1957.
KRALJICA ELIZABETA H.
Sticajem prilika i povjes
nog razvitka kraljica Kanade
Elizabeta II., ne stanuje u
Kanadi, ali sada, po prvi put
odkad je postala kraljicom,
'dolazi sa svojim mužem, Kne
zom Filipom, u pohode svom
kanadskom kraljevstvu, gdje
će otvoriti novo zasjedanje
k a n a s k o a a e n a I z a
toga, kraljica Kanade, u svoj
stvu glavara Britanske Za
jednice Naroda, dolazi u go
ste u Sjedinjene Američke
Države.
U šarenilu povjesnog raz
vitka mnogo se je toga u
svijetu promijenilo, a naro
čito se je mnogo promijenilo
u zemljama i dominionima
bivšeg britanskog carstva, a
sada Britanske Zajednice Na
roda. Ali jedno se nije pro
mijenilo, iz vijeka u vijek,
iz
desetljeća u desetljeće, Bri
tansko Carstvo i Britanska
Zajednica Naroda koracali su
i koracaju sve većim i širim
slobodama, sve ljudskijim od
nosima medju ljudima uopće,
a medju narodima Britanske
Zajednice Naroda napose. Ne
stalo je i pomalo i dalje ne
staju različite privilegirane
klase u Britanskoj Zajednici
Naroda, a svi narodi se iz
jednačuju u slobodi, pravima
i ravnopravnosti pod znakom
zajedničke Krune. Ako išta
na svijetu, onda Britanska
Zajednica Naroda pokazuje
kako se svi ljudski odnosi i
problemi mogu mirnim pu
tem riješavati i uskladiti u
slobodi i ravnopravnosti.
Kanadjani hrvatskog po
rijekla, udruženi u Hrvatskoj
Bratskoj Zajednici, odano i
s oduševljenjem pozdravljaju
svoju Kraljicu i njenog su
pruga, a Amerikanci hrvat
skog porijekla žele kraljev
skom paru srdačnu dobro
došlicu. Živjeli!
Dobra i poučna knjiga
Od Zagreba do Bangkoka
Knjigu je napisala hrvat
ska umjetnica, slikarica i spi
sateljica gdja Vera Nikolić,
kćerka pok. hrvatskog pođba
na Vladimira Nikolić Podrin
skoga. Knjigu je napisala u
usponu svojih roditelja, koji
su joj "u srce usadili ljubav
prema rodnoj grudi".
Knjiga je napisana lijepim
hrvatskim jezikom, kako to
umiju Zagrebčani da pišu. U
knjizi je gospodja Nikolić o
pisala živim stilom svoje do
življaje od Zagreba do Bang
koka kuda je putovala bro
dom iz Genove, Italija i za
ustavila se usput u brojnim
lukama.
Spisateljica se na tom putu
zaustavila u Aleksandri ji u
Agiptu, koji je grad osnovao
Aleksander Veliki Macedon
ski, 332 godine prije rodjenja
Kristova, zatim Port Said u
Sueskom kanalu, pa Aden na
izlasku iz Crvenog Mora i za
što se isto zove crveno. Za
ustavila se u mnogim drugim
gradovima na Istoku.
Zanimljiv je opis toga pu
tovanja i upoznavanja života,
običaja i kulture naroda na
Istoku, što je dobro znati i u
poznati. Knjiga je pisana la
hkim stilom i dobro dolazi za
djecu i za odrasle.
Knjiga je ilustrirana vlasti
tim slikama umjetnice, koja
je poznata hrvatska slikarica.
Ovu knjigu možete nabaviti
kod urednika Zajedničara Phi
lip Vukelich, 3441 Forbes St.,
Pittsburgh 13, Pa. Stavite
u pismo samo jedan dolar za
koji ćete primiti ovu lijepu
knjigu.
$10,000 OSIGURACIJA
Kod Hrvatske Bratske Za
jednice može se osigurati na
životna osigurači ju na $10,
000 1 to od 16 do 40 godina.
Djecu u našem Pomladko
takodjer se može osigurati
na svotu od $10,000.
Već imamo članova osigu
ranih na ovu najvišu svotu
životne osiguracije, a to su
oni koji su svijesni i znadu
važnost takove visoke osigu
racije.
Zajednica prima nove čla
nove izmedju 50 i 60 godina
starosti na životnu osjegura
ciju od $1,000.00.

Službeno glasilo Official Organ of tbf*
Hrvatske Bratske Zajednice Croatian Fraternal Union
Croatian Fraternal Union
u Americi i of America
SECOND CLASS MAIL PRIVILEGES AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
Dopisi ae rratojn a nikojem (Uaflaja. talja na kdra«:
Philip Vukelich, Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH 13, PA.
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION

xml | txt