Straan 4
5*
I
Dobre i slabe pojave o gradnji novoga
Hrvatskoga Doma u Detroitu, Michigan
Članstvo treba da znade istinito stanovište o gradnji
novoga Doma.
Prošlo je pet i po godina od kako se ujediniše dva naj
veća odsjeka H. B. Zajednice. Glavna svrha njihovog ujedi
njenja bila je: Da zajedno grade što veći i što ljepši Hrvat
ski Dom, koji bi odgovarao potrebi, ne samo članstvu od
sjeka. nego i svemu hrvatskomu narodu naše velike detroit
ske kolonije.
Pokretači ove ideje bijahu: Pokojni Milan Milakovich.
Slava mu! I tajnik Glavne Porote H.B.Z. i predsjednik
Gradjevnog Odbora Stjepan?—
Lipak. Mnogo žalim, što ove redba piknik, koji je bio
značajne točke nisu bile spo-' priredjen u korist gradnje
menute u spomen knjizi SO-'Doma, brat čović darovao je
godišnjice odsjeka "Zora",
broj 351, koja je bila pro
slavljena 20. oktobra 1957.
Plemenita ideja ovih dvaju
pionira i glavna svrha ujedi-
Na izvanrednoj sje n i i
Korporacije Doma, održanoj
na 27-og oktobra 1957. pred
sjednik Gradjevnog Odbora,
brat Stjepan Lipak rastuma
čio je članstvu sve i najma
nje potankosti o sadašnjem
stanju gradnje Doma. Izjav
ljuje da po ovom nacrtu, ko
jega nam je podnio naš Ar
kitekt i kojega je odbor u
potankosti proučio, došao je
do zaključka, da ga vama
predloži sa preporukom, da
gradimo naš novi Dom po o
vom nacrtu. Svi članovi Gra
djevnog Odbora su ovu pre
poruku jednoglasno poprimi
li. Isto tako su i članovi kor
poracije odglasali jednoglas
no, da se primi ovaj prijed
log Gradjevnog Odbora. Na
ovoj istoj sjednici sakupljeno
je, što u zajmu, što u do
prinosima $22,000.00, slovom
dvadeset i dvije tisuće do
lara.
Ja mislim, da je ovo jako
lijepi odaziv od poprečno jed
nu stotinu članova, koji su
bili na ovoj sjednici. Za na
ma stoji još velika pozadina
od jedanaest stotina članova,
cd kojih će većina njih doći
sa svojim doprinosom.
Smatram da mi je ovdje
dužnost istaknuti jednu lije
pu pojavu, koja je svake hva
le vrijedna i koja nam služi
kao jedan dio jamčevine da
će se ovaj Dom uspješno sa
graditi a to jest, što sva
hrvatska društva u Detroitu
pozdravljaju gradnju našega
Doma, čestitaju nam, bodre
nas i pružaju nam financijal
nu pomoć.
Pojedinaca, koji su se sada
pokazali za gradnju Doma
svojom obilnom pomoću ima
de priličan broj. Nadam se
da ostalim graditeljima Do
ma neće biti krivo, što ću o
vaj put istaknuti velike za
sluge i izdašnu pomoć samo
'jednog graditelja, čiju sliku
ovdje donosimo a to je naš
brat Dr. Mile Čović. Sve ma
nje i veće zasluge koje nam
je do sada kod gradnje Do
ma pružio ovaj veliki rodo
ljub, ti i je moguće nabrojiti
initi opisati Samo Jedna pri-
$25.00, a sestra čović, nje
gova supruga, naša uzorna i
milovidna članica, darovala
je jedno janje.
Sada opet, samo što je
Dr. Milan Cović, graditelj kulturnih i prosvjetnih hrvatskih
ustanova, kao i novog Hrvatskog Doma u Detroitu.
njenja odsjeka, nakon pet i
^tdina počela se ostvara
ti. Temelji novoga Doma se
postavljaju.
V
i••
predsjednik na sjednici izja
vio, da ćemo naskoro biti o
punovlašteni izdavati bondove
uz tri procenta, prvi ustaje
brat čović i kaže, da će on
uzeti bondova za S6,000.00.
Teško bi bilo naći čovjeka,
ne samo u Detroitu, nego u
cijeloj Americi, koji je pru
žio tako izdašnu pomoć kod
gradnje raznih ustanova, ko
je su sagradjene za korist i
čast hrvatskoga naroda. Kao
što danas kod gradnje Do
ma, tako je isto pred četiri
godine igrao istu ulogu kod
gradnje naše hrvatske crkve
sv. Jeronima. Graditelji prvo
ga reda bijahu oni koji su
darovali $1,000. Takovih je
bio vrlo maleni broj, no je
dan od ovih darovatelja bio
je Dr. Mile Čović. Nemoguće
je opisati dobrotu njegovog
srca i veličinu duše za izdaš
nu pomoć, koju je Dr. Čović
nakon drugog svjetskog ra
ta pružio siromašnoj dječici
u domovini, koja su u ratu
izgubila roditelje. Njemu nije
činilo razlike da li je to sin,
ili kćerka katolika ili Židova,
ustaše ili partizana. Samo za
jedan kućni namještaj siro
mašne dječice, čini mi se, u
svomu rodjenom mjestu Ko
stajnici platio je u New Yorku
$6,000.00. Sva ostala pomoć,
koju je pružio na jedan ili
drugi način iznaša preko
$40,000. Ime našega velikog
hrvatskog rodoljuba Milana
Čovića biti će mnogo bolje
poznato našim potomcima po
slije pedeset i sto godina, ne
go što je danas medju nama.
Kako nam je danas milo
kad čujemo kako se časti i
slave priredjuju hrvatskom
misionaru Josipu Kndeku na
kon sto godina njegove smr
ti. Na proslavama stogodiš
njice hrvatske crkve sv. Je
ronima i hrvatskog Doma u
Detroitu, kojeg sada gradi
mo, teško da će se onda u
Domu plesati hrvatska kola
i svirati tamburica orkestra.
Isto tako u crkvi sv. Jero
nima teško će se čuti pjesma
"Do nebesa nek se ori", ali
ime Milana Čovića i mnogih
drugih graditelja dugo će se
spominjati. U ime Grad je v
nih Odbora ovih dviju usta
nova, ja. vas pozdravljam i
kličem vam: Živili nam na,
mnogaja! i
Draga braćo i sestre!
Gradnja novoga Doma, za
koji se danas već zemlja krči
i postavljaju temelji, nije la
gana stvar. Najveća zapre
ka, koja bi nam onemogućila
gradnju novoga Doma bila bi,
ako dozvolimo da se medju
nama ponovno pojavi ona
stara mržnja i zagrižljivost,
kako je to bilo u prošlosti.
Zapamtimo, da one iste gru
pe, koje su se mrzile u pro
šlosti, čak i pokvarenim jaji
ma nabacivali, danas te iste
grupe slave zajedno pedeset
5 godišnjice svojih društava.
Plod te sadašnje saradnje
jest, da na sadašnjim našim
priredbama i banketima po
fali hrane, što se je negda
baš obratno dogadjalo. To se
je baš dogodilo kod naše zad
nje proslave, što nam može
služiti u kredit, a ne u manj
kavost.
11|
Dakle u ovom radu kod
a n e v a s k o a o a
treba da zaboravimo na naše
strančarske pripadnosti i sve
druge zapreke, gdje se raz
ilazimo. U ovom zamašnom
pothavtu budimo jedni pra
ma drugima nepristrani, lju
bezni i prijateljski. Sve sku
pa nek nas vodi jedan cilj,
čast hrvatskoga naroda i Hr
vatski Dom u Detroitu.
Ako se netko ne slaže s od
lukom većine, najuljudnije ih
molimo, da dotični, ako neće
da nam u gradnji Doma po
mažu, neka nam onda ni ne
odmažu. Da izbjegnu svojoj
dužnosti neki mudruju, da
bi rado darovali za gradnju,
kad bi se Dom gradio na bo
ljem mjestu. Takovih nema
mnogo. To su možda oni, ko
jima se je sreća malo bolje
nasmijala i posjeduju malo
više od običnoga radnika.
Kad bi se ovim ljudima od
govorilo onako kako zaslu
žuju, možda bi se uvrijedili,
nu nek nam svima bude ovaj
odgovor. Sve je nas Bog ob
dario pameću i svi mi imamo
Ukusa za ono što je lijepo i
dobro. Svi bi mi volili, da
gradimo naš Dom samo po
milje od ovoga mjesta, gdje
a s a a a i o S a o o
milje dalje i bili bi u zname
nitom "Palmer Woods" me
dju najvećim detroitskim bo
gatašima.
Braćo i sestre! Ovo nije
vrijeme za izmišljanje bilo
kakvih mudrolija, ovo je o
zbiljno vrijeme, da gradimo
Hrvatski Dom. Da nam je o
vaj Dom od velike potrebe o
tome ste svi uvjereni.
Želio bi dati još samo jed
nu napomenu. Nedavno me
je posjetio moj stari prijatelj
iz Pittsburgha, Pa., Marko
Chuchich, kojega nisam vi
dio 30 godina. Nemoguće je
riječima izreći ili opisati o
sjećaje koje imaš kod tako
vog sastanka. Na našem ra
stanku, nakon što si pruži
smo ruke i rekosmo zbogom,
još jedno pitanje, Marko.
Kad ćemo se opet vidjeti?
Na konvenciji H.B.Z. u De
troitu. Ne čini razlike da li
budem delegat ili ne, ja ću
doći samo ako budem živ i
zdrav. Prigodom konvencije
H. B. Zajednice sve će nas po
sjetiti rodjaci, znanci i prija
telji s kojima se možebit ni
smo vidjeli od naše rane mla
dosti, gdje ćemo se s njima
najbolje razveseliti? Ako ho
ćeš možeš ga odvesti u bo
gati "Night Club" nu to nije
uživanje za nas pogotovo
starije Hrvate. Naša je za
bava i veselje, kad se nadje
mo sa svojim prijateljima u
našem Hrvatskom Domu.
Pokažimo tom velikom zbo
ru američkih Hrvata našu
bratsku i sestrinsku susret
ljivost i prijateljstvo prigo
dom konvencije H.B.Z. u no
vom Hrvatskom Domu.
Želeći vam svima sretan
Božić i Novu Godinu, i brat
ski vas pozdravlja,
Mijo Domitrovich, taj.
Gradjevnog Odbora.
Sigurna autocesta?
U Arizoni je dovršena no
va autostrada, koja će pruža
ti gotovo 100% sigurnost vo
začima. Svi su uredjaji pot
u n o automatizirani, a sa
obraćaj se kontrolira najmo
dernijim radio-uredjajima.
"ZAJEDNIČAR"
Hrvatska Revija" završila svoje sedmo
Godište
ČETVRTI SVTEzkk POSVEČEN FRANU SUPILU
Nedavno je u Zagrebu izišla spomen-knjiga o Franu Su
pilu, prigodom 40-godišnjice njegove smrti. Za ovu knjigu
javljaju, da je vrlo reprezentativna, ali ipak nije potpuna.
Novi će je svezak "Hrvatske Revije" neophodno upotpunja
vati. Naime, ovogodišnji četvrti svezak H.
Hrvatska Revija: Vijenac
HR "Jadranu" Nagrada HR,
Pismo Ž. 2ica, Povišenje pret
plate u Argentini. Vijesti
iz Domovine.
Ovaj novi svezak
HR,
S ovim sveskom HR je za
vršila svoje sedmo godište,
pa tako izvršila svoju duž
nost prema hrvatskoj javno
sti, posebno prema svojim
e a n i i a S o a o i
sve svoje dužnike, da odmah
uplate pretplatu za g. 1957.,
a sve pretplatnike poziva, da
što prije .obnove pretplatu za
novu godinu. Zbog velikog
poskupljenja tiska, pretplata
u Argentini je povišena za
1958. na 160.— pesosa (po
jedini svezak 40.—), dok za
druge zemlje za sada ostaje
nepovišena: 7 dolari godiš
nje, pojedini svezak 2 dolara
(avionska pretplata za obje
Amerike 12 dolini, i za sve
druge kontinente 15 dolara).
Ovaj četvrti svezak H. R.,
premda povećan i s umjetnič-
R.
uspomeni Frana Šupila i donosi nekoliko prvorazrednih pri
loga u vezi ove značajne hrvatske političke ličnosti. Tu, na
prvom mjestu, Ivan Meštro
vić objavljuje svoje uspome
ne na Frana Šupila, gdje je
iznio zanimljivih i važnih po
dataka iz Supilova života
borbe. Drugi važni prilog je
su* pisma, koja je Frano Šu
pilo pisao uglednom talijan
skom povjesniku Guiglielmu
Ferreru. Ova su pisma ov
dje po prvi put objavljena
kao cjelina, potpuna, u tali
janskom originalu i hrvat
skom prijevodu, a medju nji
ma ima nekoliko, koja su do
sada bila nepoznata, a koja
je istom prije dva mjeseca
medju Ferrerovom korespon
dencijom otkrio poznati hr
vatski publicista Bogdan Ra
dića, koji ova pisma objav
ljuje, prevodi i popraćuje ko
mentarima. Osim pisama, Ra
dića takodjer piše o Supilu
opširni esej. Objavom Meš
trovićeva i Radičinih radova
POVRŠINA ZEMLJE
Zemaljska površina iznosi
509,950,000 četvornih kilome
tara. Od toga nešto više od
jedne četvrtine je kopno, dok
voda zaprema tri četvrtine i«
i 7 1 5 o v i n e U k u n o
stanovništvo naše zemlje iz
nosilo je početkom 1939. dvije
miiljarde 129 milijuna osoba.
HR je pružila dragocjene pri- ZEMLJA SE DIJELI NA
loge hrvatskoj političkoj po
vijesti. Sliku Frana Šupila u
o u n u u n e k e n e o v e
"poruke s onu stranu groba",
napisane prije 50 godina, ali
aktuelno i danas, kao da su
nama namijenjene," d& ih po
slušamo.
Osim priloga o Franu Su
pilu, O. Dominik Mandić ob
javljuje jedan novi prilog
hrvatskoj povijesnoj znanosti
"Gesta e u croatorum"
Još su ovdje pjesme Sreć
ka Karamana, Nade Kester
čanek, Marijane Linke i An
kice e š. "Kulturni pre
gled" donosi: Hrvatske na
rodne balade i romance (A
Nizeteo) Odnos pisca i publi
ke (F. Salihović), Uspjeh jed
nog Hrvata (Puratića). Cr
kva Majke Božje Bistričke u
Argentini, Disertacija O. dra
Bruna Raspudića (V. Deur),
Nobelove nagrade, Koncert u
čenika prof. A. Koksa, Hr
vatski kipari: Josip Turkalj
i e o o e o u i
Društvo hrv. sveučilištaraca
u Bs. Airesu, Izložba K. Kre
kovića u Barceloni. Knji
ge i časopisi: Golik: Hrvat
ska majka (V. Nikolić), Pod
tudjim nebom (B. Kadić),
Buć: Značajke i sudbina Du
šanovih carstva (I. Bogdan),
Nove knjige (Nizeteo i Ho
rić). Glazba: Koncert H.
P. Z. "Jadran" (V. Ciprin).
KOPNA, KAKO SLIJEDI:
Europa, 10,090,000 četvor
nih kilometara sa 530,000,
000 pučanstva.
Azija, 41,617,000 četvornih
kilometara sa 1,165,000,000
pučanstva.
Afrika, 30,021,000 četvor
nih kilometara sa 156,000,
000 pučanstva.
Sjeverna Amerika, 24,267,
000 četvornih kilometara sa
177,000,000 stanovništva.
u n a A e i k a 1 8 3 6 8
000 četvornih kilometara, sa
90,000,000 pučanstva.
Australija i Oceania, 8,
970,000 četvornih kilometara
Sa
10,700,000 pučanstva.
An §,r tjk, 14,000,000 če
tvornih kilometara sa 750
'pučanstva.
PODJELA MORSKE
POVRŠINE
Velik! ilir Tihi Ocean (Pa
cific) 180,000,060 ®Stv6rnih
kilometara.
Atlantski Ocean, 106,000,
000 četvornih kilometara.
Indijski Ocean, 77,000,000
četvornih kilometara.
NAJVAŽNIJI OTOCI
e e n a n 2 1 7 0 0 0 0 e
tvornih kilometara.
Nova Guineja, 785,000 če
tvornih kilometara.
Borneo, 736,000 četvornih
kilometara.
Baffinsova zemlja, 611,000
četvornih kilometara.
Madagaskar, 610,000 če
tvornih kilometara.
Sumatra, 471,551 četvornih
kilometara.
New Zealand, 268,232 če
tvornih kilometara.
Velika Britanija, 228,000
četvornih kilometara.
Nipon (Kondo) 22$,000 če
tvornih kilometara.
koji
je upravo, polovicom pro
sinca, izišao u Bs. Airesu, do
nosi 128 stranica tekstva, a
osim toga i osam listova u
mjetničkih priloga, reproduk
cije djela mladih hrvatskih
kipara: Josipa Turkalja i
e o o e o u i a s a a u
čenika Ivana Meštrovića. I
naslovna stranica "Prelja"
takodjer je djelo J. Turkalja.
Java, 126,803 četvornih
kilometara.
K u a 1 1 4 5 2 4 e v o n i
kilometara.
N e w o u n a n 1 1 0 6 7 7
četvornih kilometara.
u z o n 1 0 6 0 0 0 e v o n i
kilometara.
I s a n 1 0 2 8 1 9 e v o n i
kilometara.
Novaja Zemlja, 91,800 če
tvornih kilometara.
I s k a 8 4 4 1 9 e v o n i
kilometara.
e y o n 6 5 6 0 8 e v n i
kilometara.
S i i i a 2 5 4 6 0 e v o n i
kilometara.
Sardinija, 24,090 četvornih
kilometara.
Hawaii, 10,411 četvornih
kilometara.
Cipar, 9,295 četvornih kilo
metara.
o s i a 8 7 2 0 e v o n i
kilometara.
I e a n 7,042 četvornih
kilometara.
Rugen, 926 četvornih kilo
metara.
Malta, 249 četvornih k&io*
metara.
Helgoland, 0.69 letVomlh
kilometara.
Office Employes
posvećen je
kim prilogom, stoji u prodaji
jednako samo 2 dolara. Tko
ga želi primiti zračnom pos
ij tom, neka pridoda 1 dolar za
poštarinu (što takodjer mo
gu učiniti i redoviti pretplat
nici).
Naručbe i novač treba sla
ti, na ime urednika:
Vinko Nikolić,
ZAPISNIK
Sjednice Izvršnog Odbora održavane 11. decembra 1957.
Glavni predsjednik, brat Mandich, otvara sjednicu sa službe
nim pozdravom. Prisutni su svi članovi Izvršnog Odbora, sa izu
zetkom brata Krasića, koji je bolestan.
Zapisnik sjednice od 27. novembra primljen je kako je pro
čitan.
Kao prvu točku
na
dnevnom
Oštećene biljke
Otrov za čovjeka
tt
rv,
redu,
Union,
vembru, $245.00.
M. Hamalak & Co., za "jackets" za
glavni predsjednik zaključuje sjednicu.
Joseph
°-".f
Bez jedne noge
45,000 kilometara
32-godišnji Britanac Leslie
Walker, koji nema jednu no
gu, propješačio je za 14 mje
seci blizu 45,000 kilometara.
On je prije 14 mjeseci kre
nuo iz svog rodnog mjesta
Liverpoola sa oko 200 funti
sterlinga u džepu, sa štaka
ma i rancem na led jima. O
tada je prešao Južnu Afriku,
Indiju, Australiju i Novi Ze
land, a sada se nalazi u Sin
gapore Odavde će se preko
Malaje, Burme, Indije i -Sred
njeg Istoka bratiti u Veliku
Britaniju.
Ponekad je u jednom danu
prevaljivao i do 30 kilome
tara, a u toku putovanja iz
gubio je tri para štaka!
Walker je izgubio e s n u
nogu za vrijeme jednog bom
bardiranja Liverpoola u toku
Drugog svjetskog rata, kada
mu je bilo 16 godina.
TRAVEL AOHCY, tac.
•v.
brat Mandich
čita list od
Local 33, u kojem traže povišenje
uredskom osoblju u Glavnom Uredu za svotu od $25.00 mjesečno,
da stupi u krijepost od 1. januara 1958. godine. Glavni predsjed
nik je ovlašten, da uredi sastanak sa poslovnim predstavnikom
ove Unije sa svrhom, da se povedu pregovori.
Izvršni Odbor je odobrio Molbu brata Thomas Rosandich-a
za osiguranje od $10,000.00, kroz odsjek broj 582.
Naš upravitelj Sporta, brat Braidić, ovlašten je da prisustvu
je "2nd Annual Ohio State Bowling Tournament-u", koji će se
održavati u Akronu na 8. i 9. februara 1958. godine.
Olan Glavne Porote, brat Mato Belanić, podnio je pismeni
izvještaj o toku zasjedanja New England Fraternal Congress-a,
što je primljeno do znanja. Njegovi potrošci u svoti od $72.16
odobreni su za isplatu.
Na preporuku brata Grashe, Izvršni Odbor je
kupi 2,500 komada "Baby Books" za Pomladak.
Slijedeći računi odobreni su za isplatu:
H. N. Bruce & Assoc., za aktuarsku poslugu u
plaće
odobrio, da
se
mjesecu
no
"1957
Champs" u Conway, Pa., $195.98.
S. Binstock Jewelers. Inc., za "2 wrist watches" za dobitnike
u članskoj kampanji godine 1957., sestru Savu Hure od odsjeka
730 i brata Ivana Babića od odsjeka 423, $87.55.
Eudući na dnevnom redu nije bilo drugih
1
A
Glavni predsjednik otvara sjednicu sa pozdravom. Glavni
blagajnik podnaša izvješće katfo slijedi:
Na 21. novembra smo isplatili prije naručene "Caterpillar
Tractor Co., 4*2 Sinking Fund Debentures due November 1,
19 i 7". U svemu naručili smo 50 bondova. Od tih 25 je isplaćeno
iz glavne zaklade i 25 iz zaklade Pomladka. Iz svake zaklade
isplaćeno je, uključujući i kamate svota od $24,937.50.
U sporazumu sa svima članovima Financijalnog odbora, na
ručili smo 50 bondova "Pacific Great Eastern Railway 43
Bonds due December 15, 1987". Ove smo isplatili na 20. decembra
po cijeni od 102^ i tako za glavnicu smo platili svotu od $51,250.
00 i za narasle kamate $32.09 ili ukupno $51.282.99. Bondovi su
isplaćeni iz glavne zaklade. Ovi bondovi su poslani na "The Chief
of the Securities Deposit Division, Department of Finance, Ot
tawa, Canada". Sa pošiljkom ovih bondova mi držimo da sada
imademo dovoljnu svotu na pologu, kako to zakoni Kanade pro
pisuju.
Na temelju preporuke savjetujuće firme »i smo učinili na
nučbu za 100 bondova "Public Utility District No. 1 of Chelan
County, Washington. 5fA Rocky Reach Hydro-Electric System
Revenue Bonds, Series of 1957, due July 3. 2013". Bondove će
mo platiti po 100 ili par, pa prema tome nositi će nam 5% kamate.
Ovi bondovi će biti plaćeni druge godine.
Slijedeće dozrijelc bondove smo poslali za naplatu, "$5,000
Greensboro, N. Carolina 3 U due January 1, 195$". Primljena
svota biti će kreditirana glavnoj zakladi.
Podnešeni izvještaj glavnog blagajnika brata Kraaica se
prima.
Zatim glavni predsjednik brat Mandich, diže ovu posljednju
sjednicu financi
jalnog
odbora ty
stvari za
PIS
N
I K
Sjednice Financi jalnog. Odbora održane 26. decembra 1957
riješavati,
Bella, glavni tajnik HBZ.
godinu 1957.
a Joseph Bella, glavni tajnik.
P°/
Rijedak slučaj
•7*
Rijedak kriminalni slučaj
i dobio je ovih dana svoi epi-
'°S sudom u KapsUdtu.
"•T fnlerlCl?g Pred kaznenim senatom sta
provalne kradje
za zrakoplovnu medicinu, dr.
Wilks tvrdi da oštećeno cvije
će i povrće može zatrovati
zrak u zatvorenim prostori
jama, što oslobadja ugljični
o n o k s i k o i s e i n a e o
slobadja pri nepotpunom sa
gorijevanju raznih goriva po
čevši od ugljena u pećima do
benzina u automobilskim mo
torima. Ovo otkriće je zna
čajno naročito za buduće sve
mirske putnike, jer ono zna
či da njihove zalihe zraka i
hrane mogu postati otrovne!
provalnik i policajac. Na
svom noćnom stražarenju po
licajac je zatekao na djelu
provalnika. Razumljivo, prva
mu je misao bila, da ga u
hapsi. Ali mu je provalnik i
rječito razjasnio, kako je nje
gova policijska plaća mala, a
kako bi plijen bio veliki
ako pristane da ga podijele.
I policajac je zatomio savjest
ali su se onda obojica
našli pred sudom.
Novi sovjetski
Rađfoteleskop
Moskva, 5. prosinca.— Mo
skovski radio javlja, da su
sovjetski učenjaci konstrui
rali novi veliki radioteleskop,
čiji objektiv ima površinu od
400 kvadratnih metara. Tele
skop je dugačak 130 metara.
Radio Moskva kaže, da će,
zahvaljujući konstruiranju o
vakvog teleskopa, biti znat
no proširena granica proma
tranja svemira. Radiotele
skop može primati valove du
žine do 3 centimetra.
Praktično zaboleinike
Na nedavnoj izložbi bolničr
kih uredjaja u Zapadnoj Nje
mačkoj prikazana je bila no
va vrsta čaša za bolesnike.
Te su čase preparirane po
sebnom tvari koja u mraku
svjetluca, tako da bolesnici
mogu noću dohvatiti čašu, a
da ne pale svijetlo.
Potovanja
1. siječnja 1958.
Izgradnja crkve sv. Ante
(Nastavak sa 2. strane)
vjere i domovinske ljubavi i
seljenih američkih Hrvata. U
Zajedničaru od 13. II. 1957.
opširno sam o tom pisao i
svu braću iseljene Hrvate već
jednom javno zamolio, da
svojim novčanim makar i sit
nim prilozima omoguće po
dizanje tog najvišeg spome
nika Svevišnjemu usred Beo
grada. Ostale manje radove
u crkvi i na crkvi možemo
postepeno izvršiti uz pomoć
prijatelja iznutra, ali toranj
ne možemo podići bez izdaš
ne novčane pomoći prijatelja
i dobročinitelja izvana, prije
svega vas američkih Hrvata.
Stoga će on nositi i vaše ime,
a na zidu terase ispod vrha
tornja bit će ugradjerta mra
morna ploča s imenima svih
dobročinitelja. Zvona s novog
tornja raznosit će slavu Bo
žju i pričati o medjusobnom
skladu, ljubavi i pomoganju
Hrvata-katolika, onih u FNR
Jugoslaviji, kao i onih u Sje
vernoj Americi.
Na moju molbu od mjeseca
veljače ov. g. odazvao se iz
vjestan broj dobrih duša, ne
koliko njih s većim prilogom.
Ovim putem ja im se i javno
zahvaljujem, a zgodnpm pri
likom objavit ću u Zajedni
čaru i njihova imena. Me
djutim, svi prispjeli prilozi
pretstavljaju ipak sitnicu pre
ma financijskim potrebama,
koje će iziskivati izgradnja
tornja. Nemojte mi stoga za
mjeriti, što se sada opet po
novno obraćam na vas sve i
seliene Hrvate, bez obzira na
vaše možebitne unutarnje po
djele, i neumorno vas mo
lim, da se ujedinjeni sjetite
naših potreba ovamo. Odkini
te nešto od vašega viška i od.
vaše uštednje pa to uložite
u jedan nadasve vrijedan i
trajan, pred Bogom i ljudima
zaslužan i koristan spomenik.
Tako ćete ovjekovječiti vašu
ljubav za stari kraj, a ujed
no dokazati, da zaista djelo
tvorno pomažete naša nasto
janja na očuvanju i afirma
ciji onih svetih vrednota, za
koje najveći dio ovdašnjih i
tamošnjih Hrvata živi i u
mire.
Želim Vam, na koncu, sret
ne i radostne božićne blag
dane Bog Vam om o u i o
dane! Bog Vam omogućio
sretnu i uspješnu novu go
dinu 1958 i blagoslovio vas i
vaše obitelji! Tokom godine
1958. pomozite nam smoći
sredstva potrebna za to, da
barem godinu 1960. dočeka
mo uz zvonjavu novih zvona
s novog tornja svetog Ante
u Beogradu. Iskrenim, du
bokim i toplim pozdravom
sve Vas pozdravljam!
Očekujem od Vas mnogih,
da ćete se uskoro javiti ko
jim pismom ohrabrenja i po
nekim djelotvorne bratske
hrvatske i katoličke ljubavi!
Beograd, Jugoslav!*:
Zastarjeli propis
Gradsko vijeće u Mont
peliefu (Francuska) usvojilo
je ovih dana prijedlog svoje
članice, zastupnice Marie Đu
mesnil, da se iz mjesnoga ka
zališta odstrani ovaj natpis:
"Žene i djevojke, za koje je
općenito poznato, da svojim
životom i ponašanjem naru
šavaju moral, moraju sebi re
zervirati posebne lože. Žen
ske osobe spomenutoga na
čina života ne smiju za vrije-,
me odmora izlaziti ni na hod
nik, niti na galerije!" Taj je
natpis bio postavljen još go
dine 1888., a prema mišljenju
predlagačice i čitavog grad
skog vijeća već je odavna za
stario.
JUGOSLAVENSKA PUTNIČKA AGENCIJA
a
jageslaHjta na
A*
v&:si\
velikim prekooceanskim PUTNIČ
KIM BRODOVIMA svih kompanija. Takodjer sa najmoderni
jim
avionima direktno aa Zagreb
IH
Beograd.
platne teformaeije.
ialjemo novae Jagoelavija. Pravimo AfTDJBVITE i ostalo
ta dobavljanje rođbiM iz Jugoslavije. Prodajemo patMlute
patalke Is Jagosfcwtja.
Radimo sa našim narodom Americi od 1ML godtaeJ
Pravimo jranomoći i op^e dokumente, te svakovrsne prevode-
Pišite sa
bes
IP
7
Likovna umjetnost: O'
Brien de Lacy (M. Rakovac).
i e k e N e k o o z i
Msgr. Magjerec (Dj. Kokša),
Prof. Miho Barada, Niko Ka
zantzakis, Umrli u Argentini.
Casilla de Correo 4723,
Buenos Aires, Argentina
Telephone: OH 4-8180
357 W. 26th STREET
New Yerfc 1, N. Y.
Junior Basketball
Rev. Dr. Eduard Žilić,
fcipnik crkve sv. Ante
Jregalnička ulica 14,