OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, January 22, 1958, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-01-22/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana 2
20'
Slaibeao glasilo
irntske Bratske Zajednice
n Americi
D«pM
O našim certifikatima
v-YEAR ENDOWMENT, ili 20-godišnje
uplaćivanje certifikat. Ovo je najskup
lji naš certifikat osiguranja, ali za uložak i
pričuvu najbolji. Zapravo ovo i nije u smi
slu riječi osiguranje za život, već uštednja
i protekcija. Na ovaj certifikat se plaća za
20 godina članovanja, razumije se da uplate
-moraju biti puno veće nego li na certifikat
*na koji se plaća do 85 godina starosti. Ovaj
certifikat je podesan za mladji svijet.
Uzimljemo za primjer mladog čovjeka
kad postane punoljetan, naime od 21 godinu
on uzme ovaj certifikat, koji mu dozrijeva
kad namiri 41 godinu i tada može da po
vuče sav svoj novac na koliko je osiguran,
recimo $1,000. Znači u 20 godina članovanja
sa svojim sitnim mjesečnim uplatama on je
prištedio tisuću dolara. Medjutim da je u
mro ranije, u prvoj godini članovanja ili po
slije Zajednica bi njegovim baštenicima ili
bašteniku isplatila potpunu tisuću dolara.
To je protekcija za život, a isplata je opet
uštednja. Osigurani, dakle, na ovaj certifi
kat dobiva protekciju i uštednju. To je važ
no da svaki razumije, jer da uzmemo za pri
mjer, kad se novac ulaže na banku ili u po
moćnicu na bazi mjesečnih malih uložaka,
u slučaju smrti njegovi dobivaju samo ono
liko plus kamate koliko je uložio, kod
Zajednice na protiv, ako mu certifikat do
zrije dobiva s kamatima potpunu svotu
$1,000. U slučaju smrti iako je uložio malu
svotu, recimo par stotina dolara, Zajednica
ipak isplaćuje potpunu tisuću dolara.
Ako pak ovaj član, kad namiri 41 go
dinu neće da uzme isplatu od $1,000 on ima
dvije pogodnosti, prvu pogodnost da uzme
$546.16 centi u gotovu novcu i ostaje osigu
ran za $1,000 do svoje smrti koja se svota
isplaćuje njegovim baštenicima i da od do
be kad mu je certifikat dozrio neplaća u
opće članarinu ako je u životu taj certifikat.
Ili što je još bolja pogodnost, ako on ne
treba da uzimlje gotovi novac, već sve o
stavi kod Zajednice, on može da dobije u
plaćeni certifikat na svotu od $2,203.00 a da
na istu osiguraciju neplaća mjesečne člana
rine i u slučaju njegove smrti njegov baš
tenik ili baštenici dobivaju od Zajednice pot
punu svotu od $2,203.
Svaki svijestan i razborit čovjek nastoji
da privredi za života što više, a da bi ostavio
što veću ostavštinu svojim milim i dragim
kad dodje vrijeme da napušta ovaj svijet.
Ovdje vidimo kakovu snagu za uštednju i
made ovaj 20-godina uplativ certifikat.
U suglasju toga mora se uzeti u obzir da
našnje gospodarske prilike radništva u Ame
rici. Naša starija braća dobro znadu kakovi
su teški uvjeti bili za radnike pred 30 i više
godina, kad radnik nije imao zaštite dok ni
su organizovane radničke unije. On je ovisio
na dobroj volji ili na milosti i nemilosti po
slodavca, koji mu je odredjivao plaću pre
ma svojoj uvidjavnosti. Zarada je tada bila
mršava, jedva za najpotrebnije za život.
Danas radnici relativno su bolje plaćeni,
a stručni radnici i profesionalci još bolje,
kakovih imade i medju našim lad im rad
nicima. Ovi su u stanju da se bolje koriste i
sa životnom osiguracijom uopće, a posebice
kod naše Zajednice.
Takovi radnik može da uzme osiguraciju
za svoju i svoje obitelji protekciju ne samo
na $1,000, nego puno veću. Sada uzmimo o
vog našeg čovjeka kako smo gore obrazloži
li da se na isti certifikat osigurao na $5,000
umjesto na jednu tisuću. U tom slučaju kad
njegov certifikat dozori u njegovoj dobi od
41 godinu, on može da dobije na prvu po
godnost pet puta veću svotu do blizu tri ti
suća dolara, sto ostavlja svojim baštenici
ma. Tu vidimo da je njegova uštednja na
ovaj certifikat vrlo unosna i za njega i za
njegove baštenike.
Kaže se: "Vremena se mijenjaju i ljudi
s vremenom". Ispravno rečeno, pak i mi
trebamo da stupamo usporedo s vremenom.
Stariji naši članovi nisu imali prilike ni mo
gućnosti da se osiguravaju kod Zajednice
kao što imadu pogodnosti mladji članovi, ali
eto, nažalost, vidimo da se i mladji osigura
vaju na neznatne svote i mršave protekcije
što nevalja za njih i njihove, koje ipak tre
baju da zaštite kao i sebe za slučaj svake
nesreće.
Ovime smo raspredali o naša četiri cer
tifikata po kojim danas naša Hrvatska Brat
ska Zajednica posluje po novoj C.S.O. ljest
vici uplata. Tako slično posluje i naš Po
mlađak skoro na istim certifikatima i po
sebno prema certifikatu ili osiguračiji za
.školarinu.
JJ ovom tumačenju jedna fiam je želja
da naši odsječni odbornici i aktivni članovi
»upoznaju naše razne certifikate i poslovanje
^Zajednice da mogu isto ispravno tumačiti.
•ZAJEDNIČAR
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
SECOND CLASS MAIL PRTVnJDGBS AUTHORESMD AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA.
MTEJB BHIO)MB IMIJI. TALJA
aa »4ran:
14-godišnjica
klEZAPAŽENA ali značajna 14-godišnjica
novijeg doba Hrvatske Bratske Zajed
nice, njenog napredka i uspona, a koja je
počela drugom polovicom 1943. godine sa
njenom 6-om konvencijom, kfeda su nastale
promjene u njenoj glavnoj upravi u naj
jačem zamahu minulog Svjetskog Rata. U
tim burnim godinama, uz ostale nevolje, i mi
smo došli na ovaj položaj.
Prve godine u tom razdoblju bile su bur
ne i teške. Dnevno suočivani s mučnim i že
stokim borbama za napredak svoje organi
zacije, da ju se postavi na program jedna
kosti, bratske solidarnosti i napredka u du
hu bratske ljubavi i čovječnosti prema po
jedincu i svakom narodu. Izaći s krivog pu
ta negodovanja, razdora, ličnog prestiža i
slave bio je težak zaokret. Dominiralo je ne
povjerenje i nelojalnost medju prijateljima
jedne te iste grupe, koji su se izmedju sebe
potkopavali i jedan drugome nogu podmeta
li radi lične taštine, što ih je slabilo i rušilo.
Sami su se izigravali, pa mjesto da su se
služili vlastitim iskustvom i zlo izmedju se
be uklanjali, osvećuju se onima, koji im nisu
krivi.
U sukob je došlo staro i novo i logično
novo naprednije, zdravije i vrijednije staro
je pobijedilo. Time su nastale promjene u
poslovanju Zajednice. Promjene s kojima se
gradilo, slavilo i proširivalo ne pojedince,
nego Hrvatsku Bratsku Zajednicu.
Glavno je pitanje da imamo poštenu i
radnu upravu u koliko je to kod nas mogu
će okupiti radne sile, a u poštenje do danas
nitko ne može sumnjati, kao niti u solidar
nost, jer na ovoj strani obveze i obećanja
se izvršuju prema svakom kome to zaslu
žuje, a oni koji su svoje obećanje pogazili i
iznevjerili svaki je za svoj čin sam platio.
Tu su činjenice.
Mogli bi i trebali bi slaviti ovu 14-godiš
njicu u svjetlu pobjeda i lispjeha za uspon
naše Zajednice, da se je kroz te godine digla
do najveće svoje slave i moći do divne na
rodne i demokratske ustanove gdje je za
vladala bratska ljubav i čovječnost, a gdje
se dižu i nove mladje sile unoseći u naš druš
tveni život zamah i novu dinamiku progresa.
Pred očima nam lebde uspjesi svih naših
podhvata u patriotskom radu za pomoć svo
joj Americi u ratu i svome narodu u sta
rom zavičaju poslije rata do dana današ
njega. Pred nama su rekordi uspjeha naših
članskih kampanja i drugi uspjesi Zajednice
za što smo se zalagali i žrtvovali, sve do
najnovijeg uspjeha naš dični Hrvatski Park
Croatian Center u Pittsburghu, čime smo
ispunili jednu veliku prazninu u društvenom
životu u središtu Hrv. Bratske Zajednice.
Na osnovi naših bogatih iskustava moći
ćemo da nove snove i težnje bolje i lakše
pretvorimo u stvarnost u suprot svih zapre
ka i opreka koje se pred nas postavljaju.
Stvaralačka aktivnost, nadamo se, otvorit će
nove izvore energije da će svaki naš član
postati još vedriji, radosniji i uvjereniji da
je Zajednica zaista njegova ustanova.
Stalno gradimo i jačamo povjerenje, soli
darnost medju članstvom i uzajamnu surad
nju, a to je glavni temelj za napredak i u
spon naše Zajednice.
Možemo li e da nebuđemo ponosni što
je naša Zajednica jedna u prvim redovima
bratskih organizacija i fraternalizma Sjedi
njenih Država. Zato su naši razboriti čla
novi osjetljivi tko nastoji da stvaranjem ne
godovanja i otrovom mržnje uspori napre
dak Hrvatske Bratske Zajednice. To potvr
djuje i minulo glasovanje naših delegata, ko
ji se smutljivcima nisu dali zavesti pak su
odvažno i junački izrazili sa tim glasova
njem svoje povjerenje Glavnoj Upravi svoje
Zajednice. I to nam diže duh i ponos kao
člana ove lijepe i divne ustanove.
Kad bismo mogli iznesti mnogobrojne u
spjehe naših podhvata i čitavi rekord, a što
bi bila debela knjiga ,tek tada bi se moglo
v^gnuti i ocijeniti vrijednost te promjene u
vodstvu naše organizacije.
U toj teškoj borbi i požrtvovnom radu
nisu nas vodili lični interesi niti novac, već
čista savjest i jaka volja u službi za dobro
i čast svoga naroda. I nitko nam ne može
spočitnuti da smo svoju Zajednicu i položaj
izrabljivali lično za svoj prestiž i slavu, jer
to nismo nikada činili.
Toliko, mjesto odgovora, na blato što ga
donaša glasilo H.R.S.S. protiv nas i naših
prijatelja, a za koju smo se organizaciju i
mi mnogo zalagali i žrtvovali iz uvjerenja
i poštovanja prema velikim učiteljima hrvat
skog naroda.
PORODICA I DRŽAVA. Ako je po
rodica i oibtelj u redu, biti će i država u re
du, onda će velika ljudska zajednica živiti
u miru. Konfucije
"ZAJEDNIČAR"
MATIJA BRAJDIĆ
U subotu, dne 18. siječnja,
dobili smo telefonsku vijest iz
Clevelanda, da je tamo rano
u jutro preminuo u dubokoj
starosti brat Matija Brajdić,
stariji, jedan od najpoštova
nijih članova Hrvatske Brat
ske Zajednice države Ohio.
Pokojni Brajdić rodjen je
dne 14. rujna 1874. godine u
selu Brod Moravice, kotar
Delnice, Hrvatska. Smrt ga
je dakle zatekla u 83. godini
života.
Pokojni Matija Brajdić bio
je utemeljitelj i organizator
prvog odsjeka Narodne Hr
vatske Zajednice u državi
Ohio, i to odsjeka broj 22 Sv.
Nikola, koji je ustrojen 1895.
godine. On je bio za dugo go
dina časnik odsjeka i delegat
na mnogim konvencijama or
ganizacije tamo od 1902. go
dine na konvenciji u Wheel
ingu, West Virginiji, pa sve
do godine 1935., kada ga je
bolest prisilila, da se donekle
povuče sa aktivnog učestvo
vanja u radu za Zajednicu.
Pokojni Matija Brajdić bio
je visoko cijenjen po našem
narodu u Clevelandu, kao i
po znamenitim ličnostima u
gradskoj upravi. Medju svo
jim prijateljima ubrajao je
mnoge governore države Ohio
kao i gradonačelnike Cleve
landa, a da i ne spomenemo
mnoge suce i druge istaknute
članove u gradskim i kultur
nim krugovima.
Pokojnik ostavlja iza sebe
dva sina, od kojih je Matt
Braidech, Jr., znameniti uče
njak i profesor, a drugi, Dr.
Frank N. Braidech, zubar u
gradu Clevelandu. Ostavlja
takodjer jednu kćerku, Ve
roniku, i mnogo rodbine.
Tijelo pokojnika ležalo je u
Grdina Funeral Home, 1053
East 62nd Street, gdje mu je
kroz tri dana mnoštvo našeg
i američkog naroda grada
Clevelanda i okolice odalo
katoličke crkve Sv. Pavla' u
srijedu, 22-og siječnja i sa
hranjen u Calvary Cemetery.
Medju mnogobrojnim vijenci
ma i cvijećem bio je na istak
nutom mjestu vijenac Hrvat
ske Bratske Zajednice u po
čast prvom članu iz države
Ohio.
Sinovima i kćeri, kao i o
staloj rodbini, u ime glavne
uprave i cjelokupnog članstva
Hrvatske Bratske Zajednice
naše duboko saučešće, a po
kojnom Matiji: Počivaj u mi
ru!
V jek osla v Mandić,
glavni predsjednik.
DUBROVNIK
Bajoslovni grad u kojem
nema kolskog prometa
U londonskom "Observer-u"
napisao je g. Pierre D'Har
court o Dubrovniku ovo (u
slobodnom prevodu):
U Dubrovniku će svaki po
sjetioc uživati usprkos toga
što je jedan dio staroga gra
da razoren od potresa 1667.
godine. Tom je prilikom ra
zorena i romanska crkva, ko
ju je sagradio Rihard Lavlje
ga Srca, kao zavjetnu crkvu,
jer se je spasio od brodo
loma, koji je doživio kod o
toka Lokruma kraj Dubrov
nika. (Rihard Lavljega Srca,
ili Rihard the Lionhearted, i
li, što je još poznatije, Ri
chard Coeur de Lion bio je
engleski kralj, koji je u tri
naestom stoljeću na povratku
s križarske vojne u Plaestini
doživio brodolom kod Lok
ruma opaska prevodioca).
Iz toga vremena ostao je još
u Dubrovniku Knežev Dvo
rac, Sahat kula, i prekrasan
zdenac, pored nekih drugih
zgrada iz toga vremena. Ali
i ono što je kasnije sagra
djeno vrijedno je vidjeti.
Bernard Shaw čuveni
engleski pisac toliko se o
duševio Dubrovnikom, da je
napisao, da je Dubrovnik naj
bliža slika neba na ovoj zem
lji. A Dubrovnik zaista i jest
lijep grad i neobično intere
santan zbog svoje raznoliko
sti. U njem se susreću i jed
na pored druge živu civiliza-
Dokle je raširila svoja krila
Hrvatska Bratska Zajednica to
nam zorno pokazuje zajednički
zemljovid, koji ovdje donosimo,
Sjedinjenih Američkih Država
i Kanade. U svima predjelima,
Saveznih Država, Provincijama
Kanade i teritorijama, koji se na
mapi vide zasjenjeni djeluje
Hrvatska Bratska Zajednica i
njena djelatnost s njenim od
sjecima se proteže od Atlantika
do Pacifika, te zahvaća američ
ki teritorij Alasku.
U svemu tom ogromnom pro
storu u dvije države, Zajednica
djeluje na prostoru od 33 Savez
ne Države u U.S.A., u Distriktu
Kolumbija i na Teritoriju Alaske.
U susjednoj državi Kanada
djeluje u šest kanadskih provin
cija.
Tako je Hrvatska Bratska Za
jednica na daleko i široko ra
strila svoja moćna krila pod ko
ja okuplja Hrvate ijBjihove po
tomke.
Mnogi naš čovjek nezna snagu i moć svoje najveće
Narodne, jer je zaista narodna rodoljubna ustanova, a rad
nička, jer ju je podigao i proširio hrvatski radnik u Sjedi
njenim Državama i Kanade i njemu služi. Ona je isto tako
potporna, kao što je prosvjetna i humanitarna ustanova,
jer promiče ^larodnu svijest i narodnu kulturu u novoj svo
joj domovini. Povrh svega je humanitarna ustanova na če
mu se osniva čitava njezina gigantska djelatnost.
Humanitarni rad Hrvatske Bratske Zajednice proteže
se na dugo i široko. Njena darežljiva ruka uvijek je du
boko posizala u njenu blagajnu i davala obilnu pomoć kad
god* i gdjegod je takova pomoć bila tražena.
Ona je iznad svojih zakonitih i redovitih obveza po
magala svoje članove u bijedi i nevolji, siročad svojih čla
nova, našu siročad u Hrvatskoj, siročad drugih naroda, rad
ničke štrajkove, progonjene radničke i narodne borce, na-
ZAGREBAČKI VELESAJAM
VELIKOSRPSKA POSLA U TITOVOJ JUGOSLAVIJI
Pavle D. Ostović
U Zagrebu se održavaju industrijske izložbe v^ć punih
pedeset godina. Te industrijske izložbe, ili velesajmovi, po
stali su već dijelom Zagreba i zagrebačkog života. Čuvene
su i poznate i po svijetu. Amerika, Kitaj, Rusija, i mnoge
zadnju počas .Po opan je s^Uruge države izgradile su i svoje stalne zgrade na sajmenom
crkvenim obredima rva s efpVstoni
u svrhu
je prilika, da će odustati od
a n e i z a a Z a o
Strpite se mfilo, pa ćete čuti.
Ali, da malo vidimo kako
je u svijetu. Pustivši po stra
ni današnje stanje u bivšoj
njemačkoj carevini, činjenica
je, da je Berlin bio glavni
grad i carske i republikanske
Njemačke, a biti će i opet. A
gdje su se držali velesajmovi?
Nisu u Berlinu, nego u Leip
zigu. A gdje se i sada ti saj
movi drže? Razumije se, u
Leipzigu. Nikada nije nikomu
na pamet palo, da te sajmove
otimlje Leipzigu, koji ih je
prvi uveo. A kolika je Nje
mačka u poredjenju s Jugo
slavijom? Ona je, po broju
pučanstva skoro pet puta ve
ća od Jugoslavije, a po indu
s i s k o a z v i k u o s v o
prilici najmanje sto puta ja
ča od Jugoslavije. Njemačka
je jedna od najjačih industrij
skih zemalja svijeta. Pa kako
cije istoka i zapada.
Poseban užitak za posjetio
ca predstavlja činjenica, da
je kolni promet u starom
Dubrovniku zabranjen, pa ni
kome ne prijeti opasnost, da
ga kakva kola pregaze, ili
da ga smetaju u pregledanju
grada i njegovih ljepota. I u
sred ljeta vrućina je podnosi
va, jer prosječno ne iznosi vi
še od 77.5 Fahrnheit-a u ko
lovozu (augustu), a to je naj
vrući mjesec. Ko želi u miru
provesti svoj odmor ima na
a s o o e n u e n s i o n e n o
pola sata šetnje od staroga
grada. Pension ima i svoj
prostor za sunčanje i svoje
morske plaže, a iz pensions
pruža se prekrasan pogled na
stari grad. A ko hoće, da još
mirnije dopust provede može
to učiniti na poluotoku La
padu, nedaleko starog grada,
gdje se nalazi nekoliko obal
nih sela okruženih šumicama
i šumarcima.
Ovo je skraćeni i slobodni
prevod navedenog članka, da
članstvo čuje što i strani pis
ci misle o ljepotama ovog sta
rog hrvatskog grada, kojeg
inače zovu biserom Jadrana.
Neke druge države htjele su isto tako
da izgrade svoje stalne zgrade u tu svrhu, ali sad se ko
lebaju, i, kako čujemo, sva?
cujemo,
PROSTOR KOJI OBUHVAĆA HRV. BRATSKA ZAJEDNICA
PUMEHItA RUKA HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE DALEKO D0SI2E
i
narodne i radničke ustanove hrvatskog naroda u svijetu, i potresa pomagala je najraznovrsnije ustanove i zavode.
hrvatskog naroda u Americi i u staroj domovini: hrvatske
crkve, hrvatske škole, hrvatske djake, jednom riječi, sve
što je smatrala da zaslužuje njenu pomoć.
to, da imaju samo velesajam
u Leipzigu? Lijepo. Kod mo
dernih prometnih sredstava
Leipzig je pristupačan za ne
koliko sati sa svih strana
Njemačke i Evrope, a danas
i svijeta. Moderni velesajmo
vi skupe su stvari. Treba gra
diti zgrade, treba plaćati per
sonal, treba praviti reklamu,
a to sve košta novaca
mnogo novaca. Kad bi Ber
linu palo na pamet, da gradi
velesajam, berlinski bi vele
sajam ubio leipziški. Zašto?
Zato, jer je Berlin glavni
grad, pa bi bio i jača privlač
na točka, i leipziški bi sajam
propao. Razumije se, ne bi
propao odmah sutradan, ali
bi za koju godinu propao. Mo
rao bi propasti. Kako bi se
to odrazilo na nutarnje pri
like u Njemačkoj? Slabo. Vi
djelo bi se, da Berlin i Prusi
žeie, da zadave svaki napre
dak, da unište sve tradicije,
u kratko da upropaste svaku
drugu inicijativu u Njemač
koj osim svoje. Bi li se onda
takva Njemačka mogla odr
žati? Ne bi. Ili bi se narod
pobunio, pa otjerao takvu
vladu i šatro takve njene na
kazne planove, ili bi razorio
državu, koja bi u stvari po
stojala samo zato, da Berlin
može, da živi.
A kako je u Italiji? Prvo
svega, Italija je po broju pu
čanstva skoro tri puta veća
od Jugoslavije, a Rim joj je
glavni grad. Rim je stari,
drevan, i slavan grad. Nema
valjda nikoga na svijetu, ko
nije čuo za Rim, ili nezna
gdje je. Pa gdje se onda drže
velesajmovi u Italiji kraj ta
ko slavna grada? U Milanu.
I je ji kada komu palo na pa
met, da industrijske velesaj
move drži u Rimu? Nije.
Trijeznu svijetu ne padaju
lude ideje u glavu. Ko bi pa
metan u Italiji išao otimati
velesajam Milanu? Niko. Pa
metni ljudi ne rade lude stva
ri.
Ima, razumije se, u svijetu
i drugih primjera. Takav je
na primjer Pariz, gdje je u
sredotočen privredni i politič­
stradale u ratovima, nastradale od suše i poplave, požara
Mnogu je ženu i majku pomogla nakon pogibije ili smr
ti njenog supruga, mnogom je djetetu suzu otrla nakon gu
bitka roditelja i nebrojeno je života spasila žena i djece svo
jih članova. Sva ta pomoć od njenog postanka prelazi na
stotine milijuna dolara, koje pomoći ne bi bilo kad nebismo
imali ovako moćne i proširene svoje Hrvatske Bratske Za
jednice.
Svaki čestiti rodoljub Hrvat, svaki vjerni njen član
diči se i ponosi sa ovakom veličanstvenom i moćnom svo
jom Zajednicom. Ona zaslužuje da ju prigrlimo k srcu i
da je izgradjujemo što moćniju i jaču. Zato, braćo moja,
gradimo svoju Hrvatsku Bratsku Zajednicu!
ki život Francuske, ali Fran
cuska nemože služiti primje
rom Jugoslaviji prosto zato
što u Francuskoj živu Fran
u z i a u u o s a v i i n e a
Jugoslavena, osim šačice, a
drugo su u glavnom Hrvati i
Srbi, koji su stupovi Jugo
slavije, koja je u biti hrvat
sko-srpska država. Osim toga
Pariz ima svoju dugu fran
cusku tradiciju, koja se raz
vila u toku dugih vijekova,
a i pod naročitim prilikama.
Takve prilike u Jugoslaviji ne
postoje, niti ih se može stvo
riti.
A kako je u Jugoslaviji?
Rekli smo u početku, da Se
velesajmovi u Zagrebu održa
vaju već pedeset godina. Tih
i takvih velesajmova nije bi
lo u nijednom drugom gradu
na teritoriju današnje Jugo
slavije. Bilo je pokrajinskih
sajmova, većeg ili manjeg op
sega, ali nije bilo velikih me
djunarodnih sajmova, kao što
je onaj u Zagrebu. Jugosla
vija je mala i siromašna zem
lja. A zato jer je^takva kak
va je, ona nemože imati više
takvih velesajmova, pa zašto
onda velesajam ne ostane u
Zagrebu? Nemože. A zašto
nemože? Zato, jer je Zagreb
u Hrvatskoj, a Beograd je
zabio u glavu, da se za Za
greb nesmije ni čuti u svijetu
i u medjunarodnom životu, da
se preko Zagreba ne bi čulo
za Hrvatsku. I Beograd zato
gradi i izgradjuje svoj vele
sajam, koji se otvara petnaest
dana pred zagrebački vele
sajam, da tako zagrebački
velesajam što prije i što te
meljitije dotuče i zatuče. I
zato strane zemlje sada kole
baju bi li gradile svoje tako
zvane paviljone na sajmu u
Zagrebu, ili Beogradu. I gra
diti će ih, nema sumnje, u
Beogradu, jer je Beograd,
kao glavni grad, privlačnija
točka od Zagreba i tako će
beogradski sajam pokopati
zagrebački, a Beograd će po
novno u skoroj budućnosti
pokopati Jugoslaviju, kao što
ju je već jednom i pokopao
svojom naopakom politikom,
ako se ovom i ovakvom radu
ne učini kraj. Od Beograda
do Zagreba udaljenost je o
ko trista kilometara, a to je
poal sata avionom, ili tri sata
dobrom željeznicom, ili auto
mobilom. Kako mogu dva ve
lika medjunarodna sajma po
stojati na tako maloj pro
stornoj udaljenosti i tako od
mah jedan za drugim se o
tvarati Nikako. Pa zar je to
moguće u ovoj razvikanoj tri
22. siječnja 1956.
bratstva i jedinstva? Jeste, i
već je gotovo. Beograd je iz
gradio svoj velesajam. Može
li se to popraviti? Može. Ka
ko? Lijepo. Napustiti beo
gradski velesajam, zgrade o
boriti i razdijeliti potrebnim
gradovima za podesne svrhe
širom Jugoslavije, ili Srbije
svejedno. A hoće li to
UP
činiti? Nije vjerojatno, jer su
se i pod Titom, kao i pod
Aleksandrom, zacarili beo
gradski šovinisti, koji vedre
i oblače uz pomoć partijskih
ili drugih tetaka i strina, ,i
jer nikakve ideologije nemo
gu izmijeniti baštinjene ade
te i običaje. I zato Beograd
nemože biti glavnim gradom
Jugoslavije. On ju je jednom
pokopao i opet će, ako se o
vako nastavi. A ovo je samo
jedan od primjera kako i što
se radi. Mogli bismo ovako
nizati, a možda i hoćemo, a
ko bude zdravlja i vremena.
ISTINA 0 JUGOSLAVIJI
O našoj staroj domovini i
Jugoslaviji često se čuje u a
meričkoj javnosti. Važno je
da se svijet u Americi upo
znava s našom starom zem
ljom i s Jugoslavijom, takjjjj
i naši mladji ljudi, rodjeflt
Amerikanci, da znadu otkud"
su porijeklom kad dodju u
razgovor s Amerikancima o
Jugoslaviji.
Naš vrijedni suradnik, P.
D. Ostović, koji dobro pozna
povijest našega naroda, na
pisao je zanimljivu i vrlo po
učnu knjigu engleski "TIH
Truth About Yugoslavia" (li
stina o Jugoslaviji. Knjiga Ji
pisana lakim engleskim je
zikom i prožeta dokumenti
ma i historičkim činjenicama«
lijepo tvrdo vezana, pisana ji
iskreno i pošteno bez ikako
ve izvratanja istine i zlobe,,
što naši najbolji ljudi potvr
djuju.
Svaki bi naš čovjek trebao
da u svom domu imade ovu
knjigu radi sebe, svoje djece
i samih Amerikanaca da im
može reći istinu o Jugoslav^
i svojoj staroj domovini.
Ovu važnu knjigu možeti
dobiti uz sniženu cijenu ttC
samo $3. Novac možete po
slati jednostavno u kuferti
s naručbom na urednika Za
jedničara Philip Vukelich*
3441 Forbes St, Pittsburg*
18, Pa.
Naručite čim prije!
Najprije štala, ondakravi,"

Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
—»4»
Official Organ of the
Croatian Fraternal Unio«
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION

xml | txt