OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, February 19, 1958, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-02-19/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana 1
Americi
Dobra navika
RIJEČ
JE O ŠTEDNJI. Česi su od vajkada
poznati kao štedljiv narod. Na štednju
su naučeni i uče se od djetinjstva, pak im
navika štednje ušla u krv. Kao štediše do
selili su i u Ameriku. Tako su poznati kao
gospodaren narod i oni su se putem šted
nje podigli na visoki gospodarski stupanj u
red imućnijeg svijeta. Od braće Čeha treba
mo i mi učiti, a mnogi su naši ljudi od njih
dobili naviku štednje.
Nisu ni Hrvati rasipni, ali nisu posve
štediše iako imademo mudrih urečnica o
štednji evo ih: "U radiše svega biše, u štedi
še još i više". "Krpeš kuću drži". "Tko šte
di taj i ima" i t. d.
i Kad govorimo o štednji ne mislimo na
šjcrtost. škrtice su slabi ljudi, koji, kako se
kaže, ne bi dali jaje za jaje. Praktično, za
koje ništa nije milo i sveto nego samo no
vac i imanje ili dobro rečeno: "Sve za dolar,
dplar za ništa". Škrtice su posebna i sebič
na kasta ljudi, a da nikome ne bi pomogli
pak da svisne od gladi. Njih se ništa pleme
nita i rodoljubna ne tiče, ako je po srijedi
njihov doprinos. Po njima svijet nazaduje i
propada, a ne napreduje.
Naša je tema o razboritoj štednji 1 u
čenja na štednju. Bogato životno iskustvo
čovjekovo govori o izvanredno velikom go
spodarskom i naučnom značaju štednje. Po
stalo je, rekosmo, poslovično da "u štediše
I jma svega više". Na toj životnoj istini
odgadjaju se ljudi od najmladjih dana do
duboke starosti.
Široki je pojam štednje i raznovrsni su
njeni pogledi. Novčana štednja, o kojoj je
riječ u našoj temi, predstavlja u stvari bor
bu protiv rasipništva, upućuje i disciplinuje
čovjeka, da racionalnim trošenjem svoga do
hodka sačuva sebi neophodan životni stan
dard istovremena'omogući odvajanje izvjes
ni sredstavg.
zgc
_I II. N 14 AMl^.1 .« U..
Službeno glasilo
Hrvatske Bratske Z*jeđnlM
Izlazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
SECOND CLAJ88 MAIL PRIV1UBGB8 AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
»•ptai »Ikojem atoteja. telj«
napredne buduće planove.
Štednja mora Imati odred jenu for­
mu i namjeru da bi bila društveno korisna.
Nije isto štediti u "čarapi", "jastuku", "stro
ži" ili "ćupu" i slično ili višak svoga dohot
ka stavljati na štednu knjižicu, na banku
ili na poštu ili neku drugu kreditnu i nov
čanu ustanovu.
Ovdje se sjećamo savjeta našega pokoj
noga oca. Običavao je govoriti obzirom na
škrtice: "Pribirati novčić po novčić i kidati
ga sa svojih usta i obitelji svoje, svejedno
je kao sakupljati lijepi šljunak na obali Ko
rane i trpati ga u jednu škrinju, od česa
nitko nema koristi, pak tu škrinju čuvati
kao oči svoje. O njoj sanjariti i na njoj spa
vati i zamišljati da je to sve pusto zlato.
2hiači raditi kao škrti bogataš, kad u svo
joj škrinji drži nagomilato zlato, kao mrtvi
kapital da od toga koristi nitko nema".
U drugom slučaju štednja ima neki ve
liki ekonomski (gospodarski) značaj. Sa
kupljena sredstva pojedinaca u vidu ušteda
postaju aktivna u društvenoj korisnoj dje
latnosti. Tako i kod Hrvatske Bratske Za
jednice. Od malih mjesečnih uplata pojedi
naca dobivaju se milijuni dolara, a koji o
pet služe za pomoć i zaštitna sredstva po
jedincima u potrebi i u slučaju smrti za o
čuvanje života.
Zato je pametno osiguravati djecu i u
čiti ih da štede cent po cent za svoju oeigu
raciju, koja će im poslužiti za školovanje
i|i druge dobre svrhe kad im certiifkat do
zori. Ova pak štednja postaje navika za
ptednju od mladih dana do stare dobe.
Danas vidimo, kako ljudi sa svojom šted
njom baš kod naše Zajednice s uloškom u
životnu osiguraciju raznih oblika, mogu da
se dobro koriste.
Uzeti ćemo za primjer naš certifikat i
splativ iza 65 godina starosti. Recimo, da
se mladji čovjek osigura na životnu osigu
raciju po ovom certifikatu na deset tisuća
dolara. On plaća mjesečno primjernu svotu,
a što se može uzeti kao otplatu za deset ti
suća dolara ili uložak (investment) do svo
je 65. godine, kad mu certifikat dozori, da
može podignuti svojih deset tisuća dolara.
Drugim riječima, to znači da mjesečnim u
štednjama ulaže novac na pričuvu u Zajed
nicu, da pod stare dane bude osiguran i to
u doba, kad može uzeti i staračku penziju,
pak sa novcem što je uložio kod Zajednice
i sa Social Security penzijom dosta je do
bro osiguran pod stare dane. U drugom pak
slučaju, da smrt usljedi prije nego što je
navršio 65 godina, njegov baštenik ili baš
tenici dobivaju potpunu isplatu od $10,000.
To je bolja pogodnost nego uložak u ban
ci,
jer ima životnu protekciju
yqpx
vr^edi nakgn
i
svoj uložak
kamatima.
Usporedite ovu osiguraciju sa kućom za
feoju ste platili 10 do 15 tisuća dolara na
ispl&tu i isplatili je nakon 15-20 godina što
otplate
1
w
i*m:
Kultura i strančarstvo
K JAŠI POLITIČKI doseljenici nemogu ni
kako da se urazume i prilagode stvar
nosti. Za njih današnji svijet kao da ne po
stoji. Oni još živu u ratnim vremenima. U
svojoj strančarskoj politici ruše sve od re
da pak i Jugoslaviju, da se vrate u pred
ratna i ratna vremena. U slučaju kad bi da
našnji režim Jugoslavije i pao, nema sile
koja bi stvari vratila u predratno stanje, ta
ko mi mislimo. Znači: što je bilo toga više
biti neće. Rušenjem i razaranjem ništa se
dobra postignuti ne može. Propasti Jugo
slavije Hrvati bi bili teško pogodjeni i hrvat
ske zemlje bi došle opet pod udar, kidanje
i cjepanje, da nikada više nebudu ujedinje
na kao danas.
Pametni ljudi političke emigracije to i
sami opažaju i znadu. Glavno je pitanje u
razumljivanje Hrvata i Srba i domišljanje
da se slože i da zajednički grade svoju užu
državu Hrvatsku i i u Jugoslaviju. Bez
sporazuma i suradnje Srba i Hrvata i bez
prave i iskrene ravnopravnosti Jugoslavija
neće moći opstajati. Da se to postigne Beo
grad ne bi smio biti prijestolnica države, jer
kako vidimo i danas, kao i za vrijeme kra
ljevske Jugoslavije sve se vuče u Beograd
i sva državna vlast je u Beogradu, na ra
čun Zagreba i drugih glavnih gradova fede
ralnih republika. Najveća zapreka današnjeg
režima da ostvari ravnopravnost i solidar
nost naroda Jugoslavije, a pogotovo kod
Hrvata i Srba jest baš u tome što su Srbi
na vlasti najprije Srbi o potom komunisti
i kao takovi tjeraju vodu na srpski mlin.
Hrvatski komunisti mahom su prvenstveno
komunisti, a tek potom Hrvati. Hrvati su
takovi, najprije za sve i svakoga onda za
sebe. Takovo stanje može dovesti do daleko
sežnih posljedica i tragedija.
Amerika i Britanija pomažu režim Jugo
slavije iz svojih računa. Stari doseljenici su
lojalni svojoj Vladi, kao dobri gradjani, pak
i u ovom pitanju slažu se i podupiru svoju
Vladu.
Stari se neće da mješaju u starokrajan
sku politiku niti da budu nečija stafaža za
starokrajansku politiku. Naši rodjeni Ame
rikanci posve ispravno, neće ni da čuju za
takovu politiku protiv svoje Vlade.
Uvjereni smo da bi za Hrvatsko iselje
ništvo bilo vrijedno i pametno da se ne ba
ve strančarskom politikom uopće. Strančar
stvo radi zagrižljivosti stvara zlovolju, mrž
nju i razdor na štetu cjeline. Bolje bi bilo
baviti se, tko već to želi, sa razumnom i
konstruktivnom kritikom, da se zlo poste
peno popravlja i tražiti načina da se na zdra
voj podlozi dolazi do boljih odnosa izmedju
sviju, pak takodjer izmedju Hrvata i Srba
u Americi, što je u interesu ovih bratskih
naroda uopće.
U suglasju toga donosimo članak našega
vrijednog i razboritog suradnika brata Pav
le D. Ostovića pod naslovom "Razdor i Fan
tazije", na što svraćamo pažnju naših čita
telja. On opaža da bi najbolje za nas u Ame
rici bilo da se Hrvati povežu u jednu kul
turnu zajednicu, "da njeguju svoje kultur
ne osobine i da tako svoj dio doprinesu šare
nilu američke i kanadske kulture".
Mi tako kod Hrvatske Bratske Zajednice
radimo zadnjih godina u čemu prilično u
spjevamo, a uspjeh bi bio daleko bolji, da
se u narodno kulturno kolo svi povežemo,
Tada bi uz kulturne podhvate izmedju se
be promicali dobru volju, solidarnost i iskre
no rodoljublje u duhu bratske ljubavi i čo
vječnosti prema svakom čovjeku i narodu.
Još danas opažamo kako štetonosno
strančarenje djeluje na izvjesne stare vodje
kulturnih društava, radi česa, ta društva
hramlju.
Žalosna je činjenica, da su vodje kultur
nih društava zaokrenuli strmoglavice u re
akciju, natražnjaštvo usuprot napredka i li
beralizma, u fašizam usuprot demokracije.
Baš kulturna društva trebaju da služe slo
bodarstvu I demokraciji, koja bi trebali da
predvode ljudi demokratskog duha i napred
ka. Na vodstvu izvjesnih naših kulturnih
društava vidimo ljude, koji služe nazadnja
cima i protiv vodstva i demokratskih načela
Hrv. Bratske Zajednice, pak dok mi njih
dižemo oni nas ruše.
Za uzor bi trebalo da im služi zbor Du
quesne University Tamburitzans, koja or
ganizacija promiče folklor i muzičku kul
turu, kao kulturni ljudi na visokom kultur
nom i demokratskem stupnju, dostojno, ši
rokogrudno i čovječanski bez natruhe Sovi
nizma i strančarstva.
Naša omladinska tamburaška društva, o
mladina naša, drži se takodjer visoko povrh
zagrižljive politike i lijepo služi promicanju
hrvatske glazbene kulture u Americi. što vrijeme dalje ide, to ma-
Tdite u dobroj namjeri da buđ* boljeg JM* drže do njih, ma da su
"ZAJEDNIČAR"
NAŠI VELIKANI SYJETLI LIKOVI
OSVJEŽIVANJE PAMĆENJA NA STARA ZLATNA
VREMENA
PETAR PRERADOVIĆ. Ovaj veliki muž rodjen je
1818. a umro je 1872. godine. On je uz Ivana Mažuranića
bio najbolji hrvatski pjesnik iz razdoblja hrvatskog pre
poroda. Rodjen je u Grabovnici, Hrvatska.
Njegove rodoljubne pjesme: "Zora puca", "Putnik" i
druge prožete su idejom sloboda i bratstva Srba i Hrvata
"Braća" —, a kasnije idejom slavenske sloge, pjesme
"Slavjanstvu" i "Zvanje slav-1
janstvu". Napisao je i dramu
"Kraljević Marko". Bio je o
ficir i digao se do časti ge
nerala. Bio je vrlo obljubljen
rodoljub i pjesnik i kao ta
k o v o v e k o v e i o e s v o e
slavno ime u hrvatskom na
rodu.
JOVAN JOVANOVIC
ZMAJ. On je bio drug Pre
radovićev i promicao jc slofi^
gu i bratstvo izmedju Srba i
Hrvata. "Čika Jovo" jest po
pularni srpski pjesnik rodjen
je 1833. godine u Novom Sa
du. Umro je 1904. u Kame
nici u Srijemu. Po struci bio
je liječnik. Poznate su nje
gove zbirke pjesama "Djuli
ći" i "Djulići uveoci" u nji
ma je opjevao svoju ljubav
prema svojoj ženi Ruži i tu
gu zbog prerane njene smr
ti. Zmaj je pjevao šaljive i
satirične pjesme, mnogo je
radio na dječjoj poeziji ("či
ka Jova srpskoj deci", "Čika
Jova srpskoj omladini"). U
redjivao je dječji list "Ne
ven" i nekoliko šaljivih listo
va. Prevodio je naročito ma
djarske pjesnike (Petofi, Ma
dach i druge).
jednostavnosti i neposrednost
narodne pjesme.
JOVAN JOVANOVIČ-ZMAJ:
PETRU PRERADOVICU
o prenošenju mošti mu
iz Beča u Zagreb
Grobu tvome lete
Venci s desna s leva
Evo, primi jedan
Iz srpskih krajeva.
Kad je jedna dika,
Nek je jedna tuga,
Tuga za slavujem
Opštega nam luga.
A taj venac neka
Jedan usklik prati:
Da te ljube Srbi
Kao i Hrvati.
Tudje zemlje gruda
Mrtva te ne žeže
Tvoje koste, evo,
Medju svojima leža
Domaći se bršljen
Oko krsta vije
r"
Zmaj je svjetli lik pjesnika
iz druge polovice 19. vijeka
s v o i s i o v i a a i o e
javni život u južnoslavenskim
zemljama, žigosao je nasilje
i šovinizam, propovijedao je
ideju slobode i bratstva me
dju narodima. U njegovim
stihovima osjeća se utjecaj
To j' pepelu dosta,
AT duši ti nije.
Njojzi nema mira
Dogod s rajskih vrata
Ne ugleda slogu
Srba i Hrvata
Mislimo da se je dobro sje
titi naših velikana, koji su
pjevali i zalagali se za slogu
Hrvata i Srba, a u ovim o
gorčenim i ludim vremenima
raspiruje se mržnja, zloba i
traži se proljev bratske krvi,
kao da zla nije dosta bilo.
Usporedite stvari nekoć i
sada pak promislite
braćo moja svojom gla
vom.
RAZBOR I FANTAZIJE
Pavle D. Ostović
Kad smo mi u svojoj kniizi "The Truth About Yugo
slavia" (Istina o Jugoslaviji)/ 1952. godine, napisali ovo
(prevodimo):
"U odsustvu prihvatljivog programa emigranti ne predstav
ljaju alternativu (Titu). Očito je, da stare političke
stranke umiru od starosti, što pokazuje njihova skoro ne
vjerojatna umna bezplodnost. ... Za očekivati je, da će se
alternativa roditi u domovini?
medju onima, koji rade, stra
daju, muče se i skupljaju
znanje i iskustvo pod dnev
nim prilikama života. ... A
budući da je održanje jugo
s o v e n s k e a v e u o k v i u
konstruktivnog plana za op
će evropsko ujedinjenje, a
e i k a i i a n s k a v a a
izgleda da su došle do istog
zaključka (da nema realne
alternative) ."
onda su na nas sasuli drvlje
i kamenje i denuncirali nas
na sve strane i kraje i pro
uzročili nam svu silu neugod
nosti i objašnjavanja.
Sad, šest godina kasnije,
Dr. Juraj Krnjević, general
ni tajnik Hrvatske Seljačke
Stranke, napisao je u "Hr
vatskom Glasu" od 3. veljače
(februara), 1958. godine,me
dju ostalim ovo: "... O emi
graciji nije nikada u hrvat
skoj emigrantskoj štampi re
čena prava istina. Posljedica
je toga, da mnogi Hrvati ne
znaju, koji je položaj emigra
cije i što ona može pridonije
ti. Mnogi i mnogi doma
čak i glavnu nadu polažu na
emigraciju. U emigraciji pak
imade nesavjesnih osoba, ko
je te nade i želje nastoje iz
a i i u n e o e n e o s o n e
svrhe. Zato treba otvo
reno reći, da emigracija niti
ma kojega naroda nema ni
kakovog naročitog utjecaja
na držanje velikih demokrat
skih vlada. Razloga je
tomu više. Prvi je, što su u
gotovo svim zemljama Ev
rope, gdje je komunizam na
kon rata zavladao, postojale,
prije rata, ili u doba rata, ne
demokratske vladavine. Svu
da su bile nezdrave političke
i socijalne prilike. Takovi re
žimi su stvarali narodno ne
zadovoljstvo, koje je postalo
plodno tlo za komunističku
propagandu. Zato zapadne
demokracije nisu mnogo dr
žale do tih emigracija i
one sve protukomunističke...
Tko veli kada bi se svi hrvat
ski emigranti složili ili kada
bi se u emigraciji svi Hrvati
i Srbi složili, da bi to donije
lo napuštanje Tita po Za
padu, taj ili svjesno, ili ne
svjesno govori neistinu. Ame
rika i Engleska će podupirati
Tita, dok vjeruju, da im on
vrijedi kao sredstvo u borbi
proti Moskve. Isto tako
one postupaju u svom drža
nju glede Poljske, Madjar
ske, Rumunjske i ostalih ze
malja, ne obazirući se mno
go na to što bi željela emi
gracija iz tih zemalja ... (i
drže) ... da će trebati ra
čunati ... sa narodnim sna
gama i politički i socijalno
z a v i o k e i a n a i u
mjesta u domovini. Za
to je od neprocjenjive vrijed
nosti, što je hrvatski narod
imao Stjepana Radića, što je
on osvijestio seljaka i stvo
rio veliki narodni politički i
socijalno zdravi pokret.
Ovo su bitni izvadci iz na
vedenog članka Dr. Krnjevića
i treba mu čestitati na hrab
rosti, da je sve to jasno i bi
stro iznio. Logična bi poslje
dica mogla biti, da se pre
stane sa strančarenjem me
dju Hrvatima u emigraciji i
da se svi Hrvati povežu u
jednu kulturnu zajednicu, da
njeguju svoje kulturne oso
bine i da tako svoj dio do
prinesu šarenilu američke i
kanadske narodne kulture. U
ostalom u ovom američko-ka
nadskom kotlu, koji za dvije
tri generacije svaruje sve do
šljake, jedino njegovanje kul
turnih osobina može trajno,
ili bar vrlo dugo, održati ne
ku kulturnu vezu izmedju
starog kraja i nove domo
vine, odnosno potomaka sta
rih ili novih doseljenika. To
ne znači, da ne treba kriti
zirati što ne valja, sada, ili
ne bude valjalo u budućnosti,
u starom kraju, ali ta kritika
traba da bude konstruktivna,
JOSIP BARTOLIĆ
7
2SJ
Ponedjeljak, 10. februara,
preminuo je vrli zajedničar,
brat Josip Bartolich, član od
sjeka "Zagreb" br. 41 u Mill
vale, Pa. Nije dugo bolovao,
ali je teško i podvrgao se o
peraciji. Srce mu nije moglo
podnijeti operacije te je klo
nulo.
Bartolić je bio spreman i
požrtvovan član. U svom od
s e k u e o n a a o u n o s
perovodje skoro od kako je
njegov odsjek osnovan. Mno
go je radjo i pomogao Cro
atian Center i druge dobre
stvari.
Rodjen je 11. marča 1879.
u selu Kovačevac, kotar Pi
sarevina, dakle u srcu Hrvat
ske. Ovamo je došao mlad i
pristupio je u našu Zajednicu
4. novembra 1900. članovao
je preko 50 godina i dobio je
zlatni znak kao pedesetgodiš
njak čime se je ponosio i so
bom ga u grob ponio.
Supruga Johana je umrla
pred šest godina. Rodili su
pet sinova i četiri kćer. Uz
njih iza sebe ostavlja 21 u
nuče i 10 praunuka. Ima, dak
le, veliki broj potomaka i i
mao je zašto živjeti.
Pokojni brat zadnjih go
dina radio je u tiskari HBZ
utorkom, a kako je bio ulju
dan i prijazan svi su ga vo
ljeli, pak uz pomoćno osoblje
i upravu od gl. predsjednika
svi su njegov odar posjetili,
iako nismo svi mogli učestvo
vati u sprovodu, koji je bio
petkom (radni dan).
Brat Josip Bartolić je či
tavi život teško radio i svo
ju djecu dizao, kao čestiti o
tac, a ipak je doživio i du
boku starost, par mjeseci ma
nje od 80 godina.
I pisac ovih redaka volio
ga kao dobra člana i prija
telja. N e o v o djeci, unu
čadi i praunučadi izrazujemo
iskreno žalovanje, a prijatelju
Josipu Bartoliću Slava!
kritika nepristranog osma
trača, a tako će sigurno biti
i najuspješnija. Nevalja se
baviti fantazijama, nego gle
dati realnosti onakve kakve
su, a na to je Dr.. Krnjević
prstom upro.
A u ostalom kad smo kod
fantazija, dobro je, da iznese
mo i ovu vijest, koja je ob
javljena u njemačkoj reviji
"Der Spiegel" od 8. siječnja
(januara) 1958. Na strani 26,
pod naslovom "Medjunarodni
pregled", a pod podnaslovom
"Intervencija", "Der Spiegel"
(Zrcalo) piše: "Jugosloven
ska je vlada sklopila sa So
vjetskim Savezom jedan taj
ni ugovor. Po tom ugovoru
predvidjena je sovjetska voj
na intervencija u Jugoslaviji,
ako bi, poslije Titove smrti,
na kormilo jugoslovenske dr
žave došla kakva antikomu
nistička vlada. Američka je
vlada nedavno saznala za po
stojanje tog ugovora i od
mah je zatim obavijestila
Grčku i Italiju, kao Članice
Sjevero-atlantske organizaci
je (Nato), da vlada u Wash
ingtonu neće smatrati ulazak
sovjetskih trupa u Jugosla
viju kao povod, za rat".
Je li ta vijest "Der Spie
gela" istinita, ili nije, to mi
neznamo, ali je svakako in
teresantna i zato jo doneso
smo. A budući da je "Der
Spiegel" ugledna revija teš
ko je vjerovati, da je vijest
sasvim bez temelja.
ISTINA 0 JUGOSLAVIJI
O našoj staroj domovini i
Jugoslaviji često se čuje u a
meričkoj javnosti. Važno je
da se svijet u Americi upo
znava s našom starom zem
ljom i s Jugoslavijom, tako
i naši mladji ljudi, rodjeni
Amerikanci, da znadu otkud
su porijeklom kad dodju u
razgovor a Amerikancima o
Jugoslaviji.
Naš vrijedni suradnik, P.
D. Ostović, koji dobro pozna
povijest našega naroda, na
pisao je zanimljivu i vrlo po
učnu knjigu engleski v "The
Truth About Yugoslavia"
(I
stina o Jugoslaviji. Knjiga je
pisana lakim engleskim je
škom
i
prožeta dokumenti-
Od Glavnog
Predsjednika
Imovina Zajednice pod konac godine iznaša preko 27
milijuna dolara. Od toga nešto više od 25 milijuna otpada
na odraslo članstvo, a blizu 2 milijuna na Odjeljenje Po
mlatka. Cjelokupni primici od članstva, interesa na uloge
u bondove i razne druge dohotke za prošlu godinu, iznašaju
preko $3,700,000 (3 milijuna, 700 tisuća dolara). Od ove
svote za osmrtninsku zakladu u obadva odjeljenja primito
je od članstva u svemu preko $2,300,000 (2 milijuna, 300
tisuća dolara) za osiguraciju bolne potpore i odštete preko
$550,000 interes na bondove iznaša blizu $800,000.
Prošle godine smo isplatili u osmrtninama u obadva o
djeljenja ogromnu svotu od preko $886,000 u bolesničkoj
potpori i odštetama svotu od blizu $600,000. Za dozrele cer
tifikate 20-Year Endowment, što je zapravo uštednja kod
Zajednice, o čemu sam pisao u dosadašnjim člancima o. na
šem godišnjem obračunu, isplatili smo svotu od blizu $350,
000. Isplate u gotovini rezervne vrijednosti, što je takodjer
uštednja kod Zajednice, onima, koji su prestali biti naši čla
novi, prošle godine isplaćeno je preko $180,000. U dividen
dima prošle godine isplaćena je našem članstvu takodjer u
gotovini svota od preko $308,000.
Plaće izvršnim odbornicima, časnicima i činovništvu
našale su svotu od preko $140,000. Troškovi Zajedničara
magazina Pomlatka iznašaju blizu $128,000.
U nagradama graditeljima za dobivanje novog članstva,
odsječnim tajnicima i upraviteljima gnijezda za sačuvanje
broja članstva, kao i posebna nagrada tajnicima i upravi
teljima gnijezda od 50 centi po članu za odrasle redove
i
25 centi i manje u odjeljenju Pomlatka, u prošloj godini
isplaćeno je blizu $78,000.
Za putne troškove odbornicima
Za dobivanje novog članstva i razne druge nagrade,
koje su isplaćene, ili će biti isplaćene za prošlu godinu, re
kao sam gore, da iznaša svotu od blizu $78,000. Od to svo
te blizu $32,000 isplaćeno je u Odjeljenju Pomlatka, a pre
ostalo u odjeljenju odraslog članstva. Od svote od $128,000
za službene organe, samo $5,600 iznaša trošak dvomjeseč
nika Odjeljenja Pomlatka, a preostala svota odnosi se na
troškove Zajedničara.
Rekao sam gore, da smo isplatili prošle godine za osmrt
nine naših pokojnika njihovim nasljednicima, svotu od pre
ko $886,000, od koje svote samo $8,338 isplaćeno je u Odje
ljenju Pomlatka za umrle članove Pomlatka u prošloj go
dini.
Hrvatska Bratska Zajednica plaća veće svote u godiš
njim dividendima svojem članstvu, nego ijedna druga sla
venska bratska organizacija. Rekao sam, da smo prošle go
dine isplatili u gotovini u dividendima članstvu svotu od
preko $308,000, i to $257,000 članstvu u odraslim redovima,
a preostalo članstvu Pomlatka. Dakle, preko jednu četvr
tinu milijuna dolara od godišnjih prihoda razdijelili smo na
članstvo u odraslim redovima Zajednice, kao njihov dio od
interesa na naše uloške i raznih drugih prihoda!
Kako je našem članstvu poznato, Hrvatska Bratska Za
jednica plaća redovito godišnje dividende ili u gotovini, ili
u oprostu rasporeza, već preko trideset godina. Da Zajed
nica nije nikad plaćala dividende i da nije davala oprost
rasporeza članstvu, naša bi rezervna vrijednost u osmrtnin
skom fondu iznašala blizu 10 milijima dolara i solventnost
organizacije bila bi blizu 150%, umjesto nešto preko 108%.
Neke druge, pa i naše hrvatske, srpske i slovenske or
ganizacije, nisu do nedavno uopće plaćale dividende svojem
članstvu. Zato njihova solventnost iznaša 120% ili 130%.
Te su organizacije jačale rezervu svake godine sa viškom
prihoda. U Zajednici bivše uprave i današnja uprava stoji
na stanovištu, da ono članstvo, koje doprinaša tokom go
dine i omogućuje organizaciji, da pokaže višak pod konac
godine, da to članstvo ima pravo na dio toga viška, i zato
u Zajednici plaćamo godišnje dividende i dijelimo medju na
še živuće članstvo višak prihoda.
Koje koristi umrlim članovima u drugim organizacija
ma od ogromnog viška u zakladi osmrtnine, koji te organi
zacije danas pokazuju, a koji su višak oni, pokojnici, po
stepeno izgradili? Mi držimo u Hrvatskoj Bratskoj Zajed
nici, da je naš način poslovanja pravedniji i sa tim načinom
ćemo nastaviti tako dugo, dokle solventnost organizacije bu
de iznad 100%., To nam dozvoljavaju državni zakoni, a na
ročito zakon za bratske organizacije u državi Pennsylvaniji,
u kojoj posjedujemo originalni čarter našeg poslovanja.
Ovo je još jedan dokaz našem članstvu, da Hrvatska
Bratska Zajednica čuva, štiti i promiče njihove interese
svuda i na svlakom koraku i u svako doba. Zato zaklju
čujem ove moje članke o godišnjem obračunu sa poklikom,
da je čast biti članom Hrvatske Bratske Zajednice, a još
veća čast biti njezinim graditeljem!
ma i historičkim činjenicama,
lijepo tvrdo vezana, pisana je
iskreno i pošteno bez ikako
ve izvratanja istine i zlobe,
što naši najbolji ljudi potvr
djuju.
Svaki bi naš čovjek trebao
da u svom domu imade ovu
knjigu radi sebe, svoje djece
i samih Amerikanaca da im
može reći istinu o Jugoslaviji
i svojoj staroj domovini.
Ovu važnu knjigu
možete
dobiti uz sniženu cijenu za
samo $3. Novac možete
po
dati jednostavno u kuferti
19. vePjaie 1958.
V. I. MANDICH
Predsjednik
GODIŠNJI OBRAČUN
m.
i
nice i putne troškove glavnih odbornika za vrijeme zasjeda
nja Glavnog Odbora isplaćena je svota od preko $16,000.
Za uzdržavanje Dječjeg Doma izdato je preko $42,000.
Iz narodno-pomoćne zaklade izdato je prošle godine za po
moć starom i iznemoglom članstvu, u dobrotvorne svrhe
kao Američkom Crvenom Križu
i
Godišnje izvješće potanko pokazuje isplatu pa
manje svote za bilo koju svrhu, i konačno brojka cjelokup
ne imovine pod konac godine nam kaže, da je više primito,
nego izdato, u svemu preko $730,000.
iz­
i
časnicima, kao I dnev­
t. d., preko $14,000. Za
aktivnosti Odjeljenja sporta i prosvjete isplaćeno je preko
$26,000, u kojoj svoti uključena je i plaća upravitelja spor
ta i prosvjete, kao i putovanja raznih odbornika na sport
ske priredbe.
i
naj­
Naručite čim prije!
Da ste znsli?
I
medju mravima ima
ta­
tova! Postoji naročita vrsta
posve sitnih mravi, kpji živ®
u mravinjacima većih vrsta,
a buše svoje hodnike u bli
zini spremišta, gdje veći mra
vi drže svoje zalihe, pa ili
onda plječkaju.

Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Unto*
of Amerka
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
s naručbom na urednika Za
jedničara Philip Vukelich,
3441 Forbes St., Pittsburgh
IS, Pa.

xml | txt