Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, March 05, 1958, Image 3

Search America's historic newspaper pages from 1777-1963 or use the U.S. Newspaper Directory to find information about American newspapers published between 1690-present. Chronicling America is sponsored jointly by the National Endowment for the Humanities external link and the Library of Congress. Learn more

{
                  title: 'Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, March 05, 1958, Image 3',
                  download_links: [
                  {
                   link: 'https://www.loc.gov/rss/ndnp/ndnp.xml',
                   label: 'application/rss+xml',
                   meta: 'News about Chronicling America - RSS Feed',
                  },
                  
{
    link: '/lccn/sn84024547/1958-03-05/ed-1/seq-3.jp2',
    label: 'image/jp2',
    meta: '',
},
{
    link: '/lccn/sn84024547/1958-03-05/ed-1/seq-3.pdf',
    label: 'application/pdf',
    meta: '',
},
{
    link: '/lccn/sn84024547/1958-03-05/ed-1/seq-3/ocr.xml',
    label: 'application/xml',
    meta: '',
},
{
    link: '/lccn/sn84024547/1958-03-05/ed-1/seq-3/ocr.txt',
    label: 'text/plain',
    meta: '',
},

                  ]
                }

Zajedničar = Fraternalist. [volume], March 05, 1958, Image 3
About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

Image: of 12.

Page

All Pages

Issues

All Issues Text | PDF | JP2 (6.3 MB)

Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.), 05 March 1958. Chronicling America: Historic American Newspapers. Lib. of Congress. <https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-03-05/ed-1/seq-3/>

Newspaper Page Text

5. ožujka 1958.
ZLATKO BALOKOVIĆ
Život jednog umjetnika
(Nastavak)
9.
Biti takav izabranik sva*
kako je najljepše na svijetu.
U prvoj fazi svojih američ
kih turneja Baloković je već
spadao u mali broj tih oda
branih. U nepunih petnaest' titi i drugima.
godina svoje umjetničke ka
rijere on je postigao udovo
ljenje svojih umjetničkih am
bicija. Priznanje svijeta.
To je i opet bila samo vanj
ština, vanjski uspjeh, koji ga
ne zasljepljuje. Pravi stvara
lac nije nikad sa sobom za
dovoljan i Baloković ne za
staje na svom putu, već se
izgradjuje dalje.
Postigavši materijalnu o
bezbedjenost i osnovavši po
rodični dom, on nije napustio
svoje gusle. On nije smatrao
svoju umjetnost kao sredstvo
i put do postignuća nekog ci
lja, njegova umjetnost bila
mu je život sam.
Godine 1932. poduzima put
oko s vi e a. Na vlastitoj
yachti "Northern Light" od
lazi iz Amerike u Australiju.
U Sidneyu priredjuje niz tri
umfalnih koncerata. Gost ge
neralnog guvernera Austra
lije Lorda Bledisloea, on dr
ži pozdravni govor na novo
sagradjenoj radiostanici. Na
zdravlja svom rodnom gradu
i svojoj domovini. Na drugoj
strani svijeta, tisuće kilome
tara daleko, čuje se hrvatsko
ime i hrvatska riječ.
Kudgod prolazi naglašuje
^osobnosti talent i a n o s
»vojih sunarodnjaka, potpo
maže mnoge mladiće, znajući
i sam teškoće početaka. A na
Časove, taj čovjek koji se je
rijetko igrao raubera i pan
dura, postaje sada pravo dije
te. Sa Aljaske piše žalosna
pisma: Mama, doživio sam
strašan fiasko. Zamisli, već
dva tjedna smo tu, a još ni
smo ni vidjeli nikakvog med
vjeda. Bio sam zdvojan. Ko
li a n o posljednji dan, kad
smo već bili spremni na od
lazak, evo jednoga. Šaljem ti
kožu. Metni je u salon
Svaki čas šalje porodici
i svoje trofeje. Lovor vijence,
prilene trakove, zastavice, da
rove, dobivene na svojim bez
brojnim koncertima? Ne. Ša
lje tašku od kože krokodila,
kojeg je sam ubio na otoci
ma malajskog arhipelaga, ša
lje kosti nekakvih neobičnih
riba. koje je upecao na Groen
landu. Skuplja sitnice, uspo
mene, bogatstva svog zanim
ljivog života.
.Na jednom svom koncertu
U Zagrebu, sastaje pred ka
zalištem nekog studenta. O
vaj ga prepozna i smiono iz
javi: "Gospodine Balokoviću,
ako vam je ikako moguće, o
mogućite mi da vas čujem.
Više nema jeftinih karata,
ft
Baloković vadi jednu ulaz
nicu: "Izvolite. Bila je za ne
ke moje poznanike. Ali oni i
maju novaca, lakše će je ku
piti, zar ne?"
Koliko bi se dalo pričati o
vakvih zgoda. Moglo bi ih se
nianizati i one bi sakupljene
Sve zajedno davale slike Ba
lokovića čovjeka i umjetnika,
koji nije nikad iznevjerio sa
ma sebe. Sva udobnost nije
Uništila njegovu marljivost,
nikakvo blagostanje nije ga
ju sposobnost doživljavanja,
koja drugima nije dana u to
likoj mjeri, a njihova vrijed
nost je u njihovoj moći, da
taj svoj doživljaj dadu osje-
Od prvog svog poteza gu
dalom do svog zadnjeg još
nedovršenog triumfa, Baloko
vić je išao jednim putem. Ži
vio je životom, koji se ob
novija sam u sebi. Nepresta-^
nim trošenjem postaje sve,
veći, neprestanim izživljava-1
n e s v e o a i i a e i n a
tome da oživotvori svoje vi
zije, on je ostvarivao i vizije
drugih, težeći da afirmira
svoju ideju i osjećaj, on je i
drugima pomagao da prona
laze u sebi sakrivene vrijed
nosti. Išao je zaista kao plug
kroz proljetnu zemlju i na
tlu kojeg je on izorao nik
nulo je mnogo mirisnog cvije
ća.
Takova moć rijetko nasta
je sama u sebi i reproduktiv
ni umjetnici ove vrsti sliče
pčelama koje skupljaju med
po prostranim livadama i on
Koncem godine 1937. doživ
ljuje opet velike triumfe u
Americi. Svira s filharmoni
jama u mnogim gradovima
sjevernog i južnog dijela no
vog kontinenta i sprema se
da otputuje u svoju domo
vinu. Vanjštinom svoga ži
vota on je vječna lutalica,
ptica selica, koja nema stal
nog boravišta. Ali u svojoj
nutirni on ima domovinu i
odlazi u nju početkom 1938.
Ovaj puta ima to vraćanje
u domovinu dublji značaj. U
pravo je dvadeset i pet go
dina što je čuo prvi pljesak
na svom prvom nastupu. Pri
kaz njegovog kasnijeg života
nije luk ni krivulja, već rav
ni pravac u razvoju prema
gore. S te visine on najljepše
vidi svoju izlaznu točku, kao
i sva žarišta svoje slave. I na
tom ogromnom reljefu koji
predstavlja kuglu zemaljsku,
Baloković vidi svoj rodni
grad, svoju domovinu: putuje
k njima.
Umjetnik splet nerava, 0
sjetljiv i senzibilan, osjeća o
vaj svoj put kao nijedan put
do sada. Iz Los Angelesa od
lazi u New York, da s velikim
transatlantikom "Berengari
jom" otplovi u Evropu. Dan
prije nego što treba da isplo
vi, brod gori, vlasti odgadja
ju putovanje i Baloković se
ukrca na "Queen Mary". U
Cherbourgu očekuju ga po
zdravni brzojavi, dobrodošli
ce, on sjeda u Simplon i na
kon dvadeset i četiri sata či-
navelo da zapusti svoju u- ta svijetla slova: Zagreb
mjetnost. Iako danas stoji na
društvenoj ljestvici, na kojoj
mnogi gube svaki smisao za
svoje bližnje, Baloković ne za
boravlja i neizdaje svoju mla
dost. Na žrtvama, pregaranju
i talentu bez ikakvih nuzu
vjeta počivaju njegovi uspje
gi, i on nikad ne dijeli jedno
fl drugoga.
Baloković je svoj repertoar
prosvirao možda nekoliko sto
tina puta. Ali na svakom kon
eertu njegovo sviranje dje
2uje magično, zato, jer ono ži
vi u njemu a on živi s njim.
On je svećenik svoje umjet
nosti, a ujedno i njen prvi i
najveći vjernik. Da on ne vje
ruje u nju i da se on njome
tako ne zanosi, ne bi mogao
tu vjeru i taj zanos dočara
vati ni drugima. Upravo u
|ome je veličina umjetničkih
ličnosti, da u sebi sintetizira-(
Upravo je pola noći. Balo
ković ne vidi panoramu svog
rodnog grada, ali je osjeća.
Sva draga mjesta postaju u
vezi s tim jubilarnim datum
još draža i on ćuti kako puis
tog dragog grada bije, u nje
govom srcu.
U svetoj kazališnoj zgradi,
osvećenoj naporima genera
cija koje su je stvorile i koje
je drže, stoji danas velikan.
Iz malog dječaka, koji je u
tom gradu prvi put zasvirao
i koji je kasnije nekoliko pu
ta svirao u raznim fazama
svoga razvoja, postao je aa-
Odsjek 787 povećan
Sa četiri nova člana
Vancouver, B. C., Can.
Ovime želim javiti radosnu
vijest, sveukupnom članstvu
H.B.Z., da se je naš odsjek
br. 787 povećao sa četiri no
va. članci, koji sa prešli iz Po
mlatka gnijezda br. 480, čije
slike ovdje donosimo.
Prva je naša mlada sestra
Elsie Sporer, koja je rodjena
11-og oktobra 1939. ovdje u
Vancouveru od dobro pozna
tih i čestitih roditelja, Vlade
i Zđravke Sporer, oboje ro
dom iz Hreljina, Hrv. Pri
morje. Elsie je svršila školu
i graduirala s dobrim uspje
lo mrcini hom i sada radi kao steno
da ga preradjuju u svojoj,
košnici. Sve muzičke ljepote u
djelima koja je izvodio, znao
je Baloković oploditi snagom
svoje ličnosti i čarom svoga
predavanja. Imajući temelj u
svom virtuoznom tehničkom
znanju, on je na tom čvrstom
temelju mogao graditi dalje.
Nikad nije ostao na suhoj
ekshibicionističkoj tehnnici, u
notama gledao je misli i o
sjećaje, pod pokrivačem teh
ničke manire i muzičke fra
ze, on je tražio živu ličnost
umjetnika, koji je to djelo
stvarao. I zato Baloković ni
je nikad bio samo virtuoz, već
uvijek i umjetnik.
U odsjeku je našla svoje ro
ditelje i koji su dugogodišnji
članovi H.B.Z., a u Pomlatku
ostavlja svog mladjeg brata,
koji će, nadamo se, kad za
to vrijeme dodje slijediti nji
hove stope.
Druga je naša mlada se
stra Rose Sarich, koja je ro
djena ovdje u Vancouver!*
20. oktobra 1939. od dobrih
i čestitih roditelja, pokojnog
oca Jure i živuće majke Ma
rije Sarich, koji su rodom
pok. otac iz sela Bužim, Go
spić, a majka rodjena Pa
velić (Martić) iz sela Trno
vac, Gospić, Lika. Rose je
svršila King Edward High
School od koje je graduirala
i sada radi za Midwest Stor
age & Distributing Co. Ltd.
U o s e k u e n a a s v o u
majku, a u Pomlatku ostav
lja sestru Anic i brata Johna.
Treća je naša sestra Nan
cy M. Vukić. Rodjena je 4.
januara 1940. ovdje u Van
couveru od dobrih i pravih
roditelja, Jure i Lojze Vukić,
koji su rodom otac iz sela
Tribanj, kotar Zadar, a maj
ka iz sela Veli Iž, kotar Za
dar, Dalmacija. Mlada Nancy
Jnim
Čovjeku koji je svoje ime,
ime svog rodnog grada i svo
je domovine pronio svijetom
i dokazao mu svu snagu ta
lenta jednog divnog naroda,
iskazuju se sve počasti. A on
zahvaljuje i odužuje se. Za
što?
e svršila High School s do
uspjehom i sada dalje
uči za učiteljicu. Ona je lju
bitelj muzike te lijepo pjeva
da zrio umjetnik, ožaren ča
rom svečanog momenta. I o
pet vrije u njemu onaj osje
ćaj kao pred vršenjem otaj
stvenog čina. Kao pred pri
nošenjem žrtve, najljepše od
svih žrtava. Žrtve umjetnosti.
Baloković će dati samoga
sebe. I u jedinstveni zanosni
užitak spajaju se sva srca i
dude kad on dodirom žice i
gudala počne stvarati čarob
ni zvuk. M. Fotez
ISvršetak).
"ZAJEDNIČAR*
i svira. Dosta je puta sa svo
jom sestrom na našim zaba
vama pjevala i svirala, te se
nadamo da će i u buduće. U
odsjeku je našla svoju maj
ku. a u Pomlatku ostavlja
sestru i brata.
Četvrti je naš mladi brat
Mate V. Kvenić, koji je ro
djen 6. februara 1940. ovdje
u Vancouveru od čsstitin ro
ditelja. Petra i Vinke Kvenić.
i Otac je rodom iz Baške, o
I tok Krk, a majka, iz Punta,
takodjer otok Krk, Hrvatsko
I Primorje. Naš Mate ide u
školu te misli i dalje učiti
ako mu budu prilike dozvo
ljavale, te mu želimo uspjeh
u njegovom radu. Ljubitelj
je sporta kao i drama. U od
sjeku je našao svoiu majku,
a u Pomlatku ostavlja dva
mladja brata.
Njih svih četvero lijepo go
vore hrvatski i svi su dobra
djece, te im želimo svako do
bro i sreću u njihovom mla
dom životu, da. budu na po
nos svojim roditeljima i svi
ma nama, a roditeljima če
stitamo na dobrom uzgoju
svoje djece.
Mary Burma, tajnica.
Mijo Jezerinar
Toronto, Ontario, Can.
Odsjek broj 650 H.B.Z. jav
lja veselu vijest, da se je po
većao s jednim mladim ela
nom, bratom Mijom Jezerinac
čiju sliku ovdje donosimo, da
gr. članstvo bolje upozna di
ljem Kanade i Amerike.
Brat Mijo Jezerinac rodjen
je 14. rujna godine 1937. u
selu Jezerine, kotar Jastre
barsko, Hrvatska. Pred par
o i n a o a o e o v a o s a
svojom majkom k svomu o
cu Josipu u ovo mjesto, te
se sada zaradio kod Canada
Bread Co. i tako sada pomaže
sebi i svojim roditeljima.
U ime članstva našeg od
sjeka mi ti brate Mijo kliče
mo: Dobro nam došao u na
še redove i želimo ti svaku
sreću u budućem životu, a
tvojima roditeljima čestita
mo na dobrom odgoju svoga
sina, te se zaista nadamo da
ćeš biti na ponos njima i na
ma svima.
Marko Banjavčić, taj.
Manda Brkić
No. Chicago, 111. Sa ve
seljem javljamo ovu vijest
članstvu H. B. Z. i prijatelji
ma, da se je naš oasjek 848
povećao s jednom mladom i
krasnom djevojkom, sestrom
Manda Brkić, koja je prešla
iz gnijezda Pomlatka br. 519
u odraslo članstvo, čiju sliku
ovdje donosimo.
Naša mlada sestra Manda
Brkić došla je u ovu zemlju
sa svojom majkom Maiijom
k svomu ocu Stjepanu Brkić
na 6. februara, 1953., iz sela
Vranik, pošta Lovinac, Lika,
Jugoslavija.
Odmah po dolasku iz sta
rog kraja počela je polaziti u
Community High $£&00i U
North Chicago, koju je svr
šila s odličnim uspjehom. Sa
da pak polazi Northern Illi
nois Teacher's College, gdje
uči strane jezike i već po
kaziva lijepe uspjehe.
Mi joj želimo najbolji u
spjeh u njezinim naukama.
kao i dobro zdravlje i sreću
u budućom joj životu, i da
bude na ponos svojim rodi
teljima i svima nama. Živila
mlada sestro Mande i dobro
n a o a u e o v e n a e
odsjeka i naše dične organi
zacije H. B. Zajednice.
Steve Krempotić, uprav.
gnijezda broj 519 HBZ.
Sa zlatnog pira
Supruga Klenović
Milwaukee, Wis. Ovime
javljamo radosnu vijest, da
su supruzi Viktor i Matilda
Klenović proslavili svoj zlat
ni pir, ili 50-godišnjicu svoga
bračnog života na 26-og no
vembra 1957. Oni su dakle
članovi društva "Roosevelt",
odsjeka broj 797 H. B. Z. u
Ricine, Wis., gdje i živu, ali
su slavu imali kod svoga ze
ta i kćerke, Emerica i Ma tilde
Dakich u Milwaukee, Wis.,
koji su za njih to i prepre
mili.
25a Viktora je ovo bila dvo
struka proslava, 50-a godiš
njica bračnog života i 50-go
dišnjica članovanja u H.B.Z.
Dočim njegova supruga Ma
tilda je samo 49 godina čla
nica u H. B. Zajednici.
Viktor je došao u ovu zem
lju kao mladić 1902. godine
iz Orahovice, Slavonija, gdje
je rodjen 1884. godine, a Ma
tilda je rodjena u istom mje
stu god. 1881. Viktor je ra
dio kod J. L. Case Co. u Ra
cine skoro cijeloga života u
ovoj zemlji, a pred 10 godina
otišao u penziju. U svojim
mladjim godinama Viktor je
bio članom pjevačkog druš
tva "B a 1 k a n" u Kenosha,
Wis.
Njihovoj slavi uz kćerku i
zeta i unučad, prisustvovala
je mnoga rodbina i prijatelji,
koji su ih počastili s lijepim
darovima.
Supruzi Klenović imaju
jednu kćerku i dva unuka
ijedan im je unuk učitelj u
Milwaukee, a drugi trgovac
kod Sligo Co. u St. Louis, Mo.
Živili naši svečari još za
mnogo i mnogo godina u do
brom zdravlju i veselju, to
im žene mnogi njihovi prija
telji i rodbina, ]ak njihova
kćerka, unučad i zet dolje
potpisani,
Emeric Dakich
MIRAZ ZA DJEVOJKU
Predsjednik Izvršnog Od
bora H. R. S. S. u domovini
Franjo Gaži (podpredsjednik
Vlade Hrvatske Republike)
donio je seriju članaka o svo
jim utiscima s puta u Kini.
On je napisao i ovu stvar pod
naslovom: "Utisci s puta po
NR Kini", sigurno je zapam
tio, kako tamo u Kini cijene
gnoj. U prilog tome njego
vom zapažanju donosimo to
čan prijepis iz članka Dj. Bo
gojevića, stalnog dopisni k a
"Borbe", a koji je članak iz
išao u nedjeljnom broju "Bor
be" od 26. siječnja o. g. na
strani 4. pod naslovom: "Ču
dan miraz".
"Djevojka ta živi negdje
u unutrašnjoj Mongoliji. Po
slije završene sedmoljetke
vratila se da radi u rodnom
selu. Tu se ovih dana i udala.
Umjesto ranije uobičajenih
miraza, otac joj je poklonio
dvije pletene košare za sa
kupljanje gnojiva. Miraz je
predao mladencima uz ove
riječi u stihovima:
Ove košare simboličan su
znak
miraza mojoj kćeri.
Nekad smo u miraz davali
sanduke i ormare,
a sad joj darujem košare,
jer mnogo gnojiva znači
mnogo ljetine.
Novine su objavile slike na
smijane nevjeste s košarom
u ruci.
U Kini je u toku akcija za
što brižljivije sakup 1 a n e
gnojiva, radi povećanja uroda
u poljoprivredi."
U istom broju taj naš no
vinar opisuje veliku akciju
kineskih ljudi i organizacije
Crvenog križa u borbi protiv
raznih štetnika, kojima je ob
javljen "rat do istrebljenja".
U toj borbi oisobito prednjače
gradjani glavnog grada Kine
Pekinga, da ga što prije pre
tvore u grad bez vrabaca, mi
ševa, muha i komaraca.
Zanimljivo bi bilo, kad bi
i kod nas netko izračunao ko
liko štete načine ovi paraziti!
OTAC SEDMERO DJECE
Thomas H. Balaban
Naš odlični član i bivši
pravni savjetnik brat Thomas
R. Balaban, danas First De
puty Insurance Commissioner
nedjelju, 2. marča, dobio je
sinčića, njegova supruga Mar
garet povila je evo sedmo
dijete, zdravo i čilo. Supruzi
Balaban sada imadu pet si
nova i dvije kćeri. Zaista jed
na lijepa i blagoslovena obi
telj. Uz dobre želje čestita
mo!
PUSTEN U POGON
A E K O V O
BIHAĆ-DONJILAPAC
Donji Lapac. Nedavno
je na svečan način pušten u
pogon dalekovod Bihać—Do
nji Lapac jačine 35 kilovata,
kojim će se električna ener
gija iz hidrocentrale "Slapovi
na Uni" kod Bihaća dovoditi
u istočnu Liku.
Dalekovod Donji Lapac—
Bihać, koji je dug 30 kilome
tara, spada u najveće pri
vredne objekte, koji,' su u o
vom dijelu Like izgradjeni
poslije rata. Električna ener-j
gija, dovedena ovim daleko
vodom iskoristit će se za eks
ploataciju vrlo velikih količi
na drvne mase u basenu i
stočnog dijela Plješivice. Dio
struje upotrebit će se na pre
gonskim pašnjacima na ima
n u o o i v e n o o a
Borieevac i u poljoprivred
nim zadrugama u općini Do
nji Lapac. Omogućit će, tako
djer, i elektrifikaciju osam
sela, a u perspektivi će se
elektrificirati i ostala sela.
Za izgradnju daleko voda
Narodni odbor dao je 130 mi
lijuna dinara iz investicionog
zajma, a dijelom iz lokalnih
izvora. Radove je obavilo
poduzeće "Dalekovod" iz Za
greba.
Mramorna Nemeiis u
Gazi
Mramorna statua grčke bo
žice pravde i osvete Nemezis
otkrivena je prilikom oranja
zemlje u primorskom selu Ge
zeru blizu Gaze. Ova gotovo
potpuno očuvana statua ima
lik grifona mitološkog bi
ća sa glavom i krilima orla,
tijelom lavice i zmijom umje
sto repa. Grifonove šape leže
na točku sudbine. Na posto
lju statue nalazi se natpis na
grčkom jeziku, u kome se
kaže, da je Merkurios, sin A
leksandra podigao ovaj spo
menik 552. godine. To je 522.
godina seleukidske ere, t. j.
210 godina naše ere.
hbz pol"1™
Čitavi Kontinent
Potpuno ime i prezime
Potpuna Adresa
Put u Jugoslaviju
NARODNO ZDRAVLJE I MEDICINA
STO NISTE ZNALI O TUBERKULOZI
Kad se čovjek nakašlje u ogledalu ili u prozorsko stak
lo, vidi se mnogo sitnijih i krupnijih kapljica, koje se kaš
ljanjem izbacuju. U tim kapljicama, kad bismo ih proma
trali povećanim do 1,000 puta, vidjeli bismo dosta klica.
Medjutim, u kapljicama, koje je iskašljao tuberkulozni bo
lesnik, opazile bi se neke klice u obliku štapića, koje zdravi
ljudi nemaju u svojoj pljuvački. Te se klice nalaze samo u
ispljuvku onih ljudi, koji bo-"
luju od tuberkuloze (sušice).
Zato se one i zovu bacili tu
berkuloze. Kad se pljuvačka
osuši, može ih vjetar podići
zajedno s prašinom u zrak,
gdje lebde kao male čestice
prašine. Čovjek ih tako mo
že udahnuti zajedno s pra
šinom.
Mjesto, gdje se te klice
mogu razmnažati, mora biti
tamno, vlažno i nježno. Tak
vo mjesto naći će klicc tuber
kuloze u plućima. Tim klica
ma prija toplina, upravo o
nakva, kakva je u plućima.
Dospije li mali broj klica u
pluća čovjeka, obrambena
snaga tijela savladat će ih i
uništiti. Ali snage čovječjeg
organizma nisu bez granica.
One su to manje, što je čo
vjek slabiji. Na onom mje
stu, gdje dospiju klice tuber
kuloze, nastat će malo za
gnojavanje, mali gnojni pri
štići, ili mali čvorić. Takav
čvorić nazvali su stari Rim
ljani tuberkulum, odatle i na
ziv tuberkuloza.
Nadje li se nekoliko čvori
ća na nekom mjestu plućnog
tkiva zajedno, oni će se u
će se izliti u kavernu, a ka-jhičkih smetnji, zato treba u
šalj će je izbaciti zajedno zimati lijekove za. umirenje
s trulim plućnim tkivom. Ta-j (luminal). Ishani treba do
da se kaže, da bolesnik iz-1 dati još i vitamina. Po
bacuje pjenastu krv. sebne lijekove prepisuje lijee-
Prije nego liječnik stigne nik prema svakom slučaju za
pružiti pomoć bolesniku, uku- sebno. Ako se basedovljcva
ćani mu mogu pomoći stav- bolest razvila u veoma tes
ljanjem mokre hladne tkanine kom obliku, ili ako je štit
na grudi (hladan oblog) i da
ti mu da popije čašu zasolje
ne mlake vode.
"Dag Je nemio drug"!
Zato nastojte podmiriti svoju
dugovinu čim prije ne
odlažite za drugi put, jer čo
vjek nikada nezna kad ga
nesreča može stići.
Jest, dragi brate, uplačuj
te redovno svoje pristojba,
da budete u redovima svi jes
nih zajedničara i kako se o
no kaže "Čisti računi du
ga ljubavi"
matrali su probleme
drveta i drvnih proizvoda iz ^.*"7^5 sa v»n
Dekleracija za glavnu nagradu u Kampanji
1958 -1959 Članske Kampanje Glavna Nagrada
Put u Jugoslaviji
Pošaljite mi Molbenica za odrasle Za Pomladak
NAPOMENA: Molimo Vas pošaljite nam svoju fotografiju za štampu u
Zajedničaru. Nemojte slati nejasnu sliku što u štampi nije jasno. Svu svoju
poštu adresirajte na
UREDNJSZVO "ZAJEDNIČARA
Strana 3
BOLESTI šTITNE
ŽLIJEZDE
Kod odraslog čovjeka štit
njača je teška oko 25 g.
Štitnjača je žlijezda s unutar
njim lučenjem, t. j. svoj hor
mon luči u krv. Oboljenje
štitne žlijezde primjenjuje se
u ranom djetnjstvu, kao i od
rasloj dobi.
Postoji povećanje i n a
žlijezde (struma), koje na
zivamo gušavost. Ima više ti
pova strume. Tako strumu
možemo naći u raznim kraje
vima svijeta, kod velikog bro
ja pučanstva. Uzrok je tomu
nedostatak joda u hrani i vo
di. Taj tip strume nalazimo
kod nas u Sloveniji, Medji
murju i Bosni. Budući da se
ovakva struma može razviti u
svako životno doba, najbolji
način sprečavanja bolesti je
davanje joda pučanstvu u
području gdje ima strume. Za
to je najzdraviliji način do
davanja joda u kuhinjskoj
soli.
Do strume može doći i zbog
povećanog lučenja hormona
množavanjem klica širiti i štitnjače u krv. Bolest ima
povećati. Tokom vremena će posebno ime basedow. Zna
še spojiti u jedan veći
čvor
poslije izbacivanja šupljina.
To je kaverna. Kroz nju se
provlače mnoge krvne žilice.
Kad klice tuberkuloze nagri
zu stjenku krvne žilice, krv
ci su: mršavljenje, nervozne
zagnojenog i trulog plućnog smetnje, ubrzan rad srca, br
tkiva. To će zagnojeno tkivo zo umaranje, pojačano znoje
bolesnik izbacivši kašijanjem nje, kadkad pojačano žeda
kroz kanale, u koje se duš- nje. Pojačan apetit uz gub
nik razgranao po čitavim plu- ljenje na. težini veoma je o
ćima. Na mjestima gdje je
k te bolesti. Oči takvih
zna
plućno tkivo propalo od tu-j bolesnika su velike i imaju
berkuloznih klica, nastat ćeiposeban
gtitnjača je u-
sjaj
manjeno povećana. Na vrije
me otkrivena bolest veoma so
uspješno liječi.
Bolesnik ima prilično psi-
njača osobito porasla, u tom
slučaju se bolesnik mora pod
vrći operaciji.
Hrvatske. Prema predvidja
njima, ovogodišnji će izvoz iz
naše drvne industrije iznositi
6,748 milijuna dinara, što
znači povećanje od 332 mili
juna prema ostvarenom iz-
Nemarni članovi zadavaju vozu u 1957., koji se računa
odviše posla i brige svojim
odnječnim tajnicima. To nije
lyepo nije bratski.
kao rekordan.
VELIKE SUME OD IZVOZA
DRVETA
Na sastanku u Sekretari- ihte hrvatski
jatU Za robni promet lzvrs-
KOLIKO IMA LIJEČNIKA
NA SVIJETU
Na osnovu statistike Svjet
ske zdravstvene organizacije,
u svijetu ima milijun dvje
sto tisuća liječnik?, i 628 me
dicinskih škola, iz kojih sva
ke godine izlazi 66 tisuća 700
novih medicinara.
I Početnim I čitanka r.a ikol«
1
rani«* n tvrđom kartonskom povrni, t!S
.. ri u stranica. 6x9 inča obima, maj*tor*UI
nOg Vijeća oaoora, preostav nrf djrna I Ileholim *lovini.i štampanu,
i.. „„„„„j,, j_ sa stotinama bn.jndi*anih slika, nn pr
nici pOdUZeCa za preradu dr- voklasnom pnpiru. I'rnktičnn udžbenik
...i-- :u /.a *ve koji jele nanciti Hrvatski. C'i
veta i izvoznih poduzeća raz- |^na &koIp gropr, 5 komad*
10 komada $10.00. uključivo po
1Z\OZa i ^jarjna. C'ijpnik inljn besplatno. Noiao
nf ialjf na KNJIŽARI* PAI,ANTAf1-
Odsjel \n\n aflca za ufe Insurance Co
Wet na Caribbean
8441 FORBES STREEf ... PITTSBURGH 13, PENNSYLVANIA, V.8JL
St.. Chicago 7. III.
Caribbean Izlet

Zajedničar = Fraternalist. [volume], March 05, 1958, Image 3
About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Connect with the Library

Find Us On

Subscribe & Comment

Download & Play

Questions

Zajedničar = Fraternalist. [volume], March 05, 1958, Image 3 About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Connect with the Library

Find Us On

Subscribe & Comment

Download & Play

Questions

Zajedničar = Fraternalist. [volume], March 05, 1958, Image 3
About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current