Newspaper Page Text
Strana 2. Deptat Školarina RIJEČ JE O FONDU ŠKOLARINE. godine vrhovna uprava naše Zajednice, skoro od ujedinjenja zajednica, nastoji da bismo mogli izgraditi plan i način za podu piranje naših mladih članova u školovanju, koji polaze Sveučilišta i Koledže. Svaka u prava kroz preko trideset godina uzimala je pitanje školarine ozbiljno i u dobroj namjeri, da bi se ta pomoć ostvarila i da bi Zajed nicu postavili na takov stupanj kako bi bila u mogućnosti pružati veću pomoć našim stu dentima. O tom zbilja dostojnom nastoja nju ljudi na upravi svjedoče nam rekordi u "Zajedničaru" i zapisnici Glavnog Odbora i Konvencija. U suprot svih nastojanja nije se moglo ostvariti plan po kojem bi mogli sagraditi jači fond za školarinu. Mijenjalo se, prema iskustvu planove, da bismo ipak mogli u dovoljiti većem broju studenata i dati pri mjernu potporu za školarinu. Zajednica ne ma jakog fonda za tu svrhu. Nema dovoljno financijskih sredstava. Prošle godine došlo se na ideju, da bismo putom prodaje Božič nih karta čestitki mogli doći do potrebnih financijskih sredstava. Taj podhvat nije u spio jedno radi negodovanja članstva, da su karte za uplatnu cijenu slabe i da neodgo varaju svojoj svrsi današnjice. Drugo, naši dobri članovi plaćali su karte bez prigovora da time pomognu dobroj stvari, ali karte su pozobale skoro sav novac što je članstvo u platilo. Ukratko: članstvo se oglobilo i sko ro ništa se za školarinu nije dobilo. Namjera je uprave bila dobra, ali nije uspjela i mi osjećamo potrebu da se našem članstvu ispričamo, radi neuspjeha i da nam oprosti. Sada je Glavni Odbor usvojio ideju, da provedemo jaku akciju za dobivanje većih doprinosa od naših bolje stojećih ljudi, pro fesionalaca, trgovaca i t. d. U suglasju zaključka Glavnog Odbora, Izvršni je Odbor imenovao na čelo ovog no vog plana glavnog blagajnika, brata Kra sića za predsjednika, a engleskog urednika, brata Brkicha za tajnika. Oni su u tu svr hu izgradili proglas, koji je službeno usvo jen i donosimo ga u ovom broju na prvoj stranici, a na koji proglas svraćamo pažnju našeg članstva da ga podupru sa svojim na stojanjem i da svaki član, u koliko može agitira kod pojedinca za doprinos u Fond za školarinu. Ideja je u tome, da se povede živa ak cija za doprinose od članstva, odsjeka i i mućnih naših ljudi, a da bi sagradili jaki Fond u koji bi i Zajednica stalno doprinaša la, koliko može, iz Prosvjetno Sportske Za klade. Kad bi mogli izgraditi Fond od sto tisuća dolara i više, time bi udarili jaki te melj za ovu zakladu iz koje bi mogli izdaš nije i u većem broju pomagati naše studente. Za tu plemenitu stvar počimljemo kam panju i vjerujemo, da će se naše dobro član stvo i narod ovom pozivu odazvati. Naše plemenito članstvo stalno kolektira i pomaže svome rodnom zavičaju u podiza nju crkava i oltara, škola i bolnica. Pomaže razne narodne ustanove, pak bi trebalo da izdašnije pomaže u novoj domovini, ovdje, ovakove i slične pokrete. "HLADNI RAT" Vremena se mijenjaju i ljudi s vreme nom. Prije rekosmo, da se politika u Ame rici brzo mijenja. Pametni ljudi domišljaju i gledaju u budućnost. Veliki minuli svjet ski rat, čitavu američku naciju okupio je u jedno kolo i svi su gradjani radili, žrtvovali se jednako za dobiti rat i očuvanje američ kog načina života. Jedinstvo naroda je cva lo na sve strane i nije se pitalo tko je koje vjere ili nazora. Svi smo bili kao jedan u borbi za nezavisnost domovine. Nakon pobjede nastala je druga politika "Hladni Rat". Živa propaganda, da se medju lojalnim gradjanima traže žrtve, kao tobož neprijatelje države. Nastali su pro goni. Na vrh je dolazio ološ. Ljudski talog. Klevetnici i denuncijanti zlorabiše situaciju. Nevin svijet biva terorizan. Političke i stran čarske protivnike se krivo optuživalo. Mnogi i naši ljudi bijahu optuženi i stav ljeni pod optužbu, pa i naši članovi. Ovih dana smo vidjeli u američkim novinama jed nu dobru vijest, da je svršilo oduzimanje gradjanstva po nalogu našeg Pravnog Odje ljenja (Justice Department). Uz ostalo vi jest kaže, da je zabačena tužba protiv na ših članova Steve i Ane Devunić i drugih. Bili su krivo optuženi i sada su opet slobod ni. Drago nam je, da je pravica pobjedila. Oni pako nesretnici koji su svoj svijet op tuživali i denuncirali samo iz jala i svojih ličnih računa, neka se sada kaju, ako mogu. Službeno glasilo W.~ Official Organ of th* Hrvatske Bratske Zajednice Croatian Fraternal Unioa a Americi of America ae mte)a a nikojem atetejn. talja as Već adresa: Tjedan Fraternalizma I UNA MJESECA održati će se proslava Fraternal Tjedna počam od 8. do 14. ju na. Bratske organizacije Pittsburgha i oko lice imadu u predvidu da zajednički proslave taj tjedan zajedničarskog bratstva na do ličan način. Očekuje se da će taj tjedan Go vernor Pennsylvanije proglasiti Fraternal Week. Tako se očekuje da će i gradonačel nik Pittsburgha isto učiniti ili posvetiti je dan dan toga tjedna Fraternalizmu. Na svojoj sjednici 16-og aprila u Pitts burghu vodje Fraternal organizacije su o ovoj proslavi donijeli zaključak, da vodstvo svake organizacije naredne sjednice dodje sa idejom kako bismo što doličnije izveli o vu proslavu Fraternalizma. Vrijeme je krat ko i teško je organizirati nešto velikoga i značajnoga za jednu zajedničku proslavu zajedničarskog bratstva. Mi po tom imamo ideju, ako bi naišla na razumjevanje. Evo je: Da li bi bili u mogućnosti organizirati jednu lijepu, veliku i šaroliku paradu jedan dan toga tjedna, naime, pri koncu tjedna ocl svih narodnosnih bratskih organizacija, da bismo zajednički u svom narodnom obiležju i ruhu istupili u srcu grada u Pittsburghu i pod svojim narodnim*imenom. U tu svrhu bi trebali organizirati svoju omladinu, koja bi nastupila u lijepim slikovitim narodnim nošnjama, a što bi dalo posebno lijepu sli ku i obiležje svim bratskim organizacijama, koje su većinom složene od slavenskih na roda. Vjerujemo da bi takov nastup Fra ternalista publika s veseljem primila i po zdravila. Time bi, što i jest svrha, mani festirali Američki Fraternalizam zajed ničko bratstvo. Vjerujemo da bi uprava gra da u za tu paradu ili prošeciju bila na ruku Fraternalistima. Uzmimo za primjer Irce, koji svake go dine na dan Sv. Patrika, svoga narodnog za štitnika prirede takovu paradu po svim ve ćim gradovima Amerike, čime su došli* na glas i poštovanje. Nešto takovog bi, mogli da prakticiraju svake godine i Fraternalisti, tako mi mislimo. Svaka narodnost bi nastupala u svojoj grupi i pod svojim narodnim imenom. Tako bi i mi Hrvati. Hrvati bi se mogli lijepo pri kazati, ako bi se svi složili kako treba, a morali bi. Treba domišljati, da se Hrvate u Jugo slaviji pritište i dolje drži, da hrvatsko ime ne dolazi na površinu u vlastitoj zemlji, a još manje u svijetu. U novoj domovini smo slabo poznati. Trebalo bi nastojati, da se sami gradimo i dižemo i tako da se za nas čuje i zna. U tom nastojanju i radu svi bi morali da se zalažemo, radimo i žrtvujemo, da dodjemo u zajednici s drugim narodnosti ma do glasa i imena. U takovom rodoljub nom nastojanju ništa nas ne bi smjelo dije liti pa ni strančarstvo i politika, kao niti na zori pojedinaca, jer kad se radi o hrvatstvu trebali bi svi postupati kao jedan. U tome bi se trebali ugledati u Srbe. Ovdje nema posla separatizam, pak Se na ši ljudi jugoslavenske ideologije, ne bi smje li bojati, da će time biti povrijedjena ili za postavljena jugoslavenska ideologija sa stra ne Hrvata, koji su uvjek bili iskreni i naj jači pobornici te ideje, a da je ta ideja da nas na oko malaksala medju Hrvatima, raz log je činjenica, što se prema Hrvatima ne postupa po načelu ravnopravnosti i pravice u nacionalnom, gospodarskom i kulturnom polju. Uzmimo samo jedan primjer. Macedon sku grupu Tanec, pak srpsku, Beogradsko Kolo. Vlastodržci Jugoslavije su dozvolili i pustili u Ameriku 6ve dvije kulturne.grupe medju Hrvate i Hrvati su ih bratski i pa triotski primili, ali kad je došlo u pitanje da nas posjeti slična hrvatska grupa Lado iz Zagreba, postavljaju se kojekakove za prijeke da Lado ovamo ne dodje. Da li mo guće zato što Lađo predstavlja Hrvate? Nismo šovinistički zadojeni, ali kao na rod osjećamo, da smo Hrvati i borimo se protiv svega i svačesa,.tko nas nastoji zlo rabiti i u pozadinu potisnuti. Hrvatska Bratska Zajednica kao narod na i kulturna hrvatska organizacija ima u dužnosti da čuva i" promiče hrvatsku narod nu svijest, hrvatsko ime i hrvatsku kulturu, a time da nikom ne osporava niti bagatališe narode Jugoslavije u duhu naše uzrečnice Tud je poštuj, a svojim se dič|! Ljubav, sloga, Jedinstvo Je Bog sam, pa tko u ljubavi, slogi i jedinstvu ostaje, taj ostaje a Bogu, Bog Je u njemu. Biskup Strosmajpr 0. prosinca 1896 sjedinjenoj hrvatsko-srpskoj omladhrt. "ZAJEDNIČAR* Razvitak brodogradnje u Jugoslaviji New York Times od 2. aprila donosi ovaj članak: Rijeka, 1. aprila (Reuters). Prema svemu brodo gradjevinskom programu, Jugoslavija će izgraditi 75 bro dova za brodovlasnike iz 14 raznih zemalja u vrijednosti od 140 milijuna dolara. Pet jugoslavenskih brodogradilišta od kojih su četiri na jadranskom, a jedno riječko brodogradilište u Beogradu, izgraditi će 420,000 tona bro-f dovija kroz malo budućih go dina. Pet brodova biti će izgra djeno za brodovlasnike Sjedi njenih Američkih Država, de set za Burmu, osam za En glesku, osam za Poljsku, pet za Dansku, sedam za švicar sku, tri za Panamu, tri za Zapadnu Njemačku, tri za Li beriju, tri za Indiju, dva za Švedsku, dva za Norvešku, dva za Rumunjsku, jedan za Pakistan, a druge su naruč be stiglf iz Egipta i Indo nezije. Jugoslavenska su o o gradilišta prošle godine ispo ručila dva teretna broda od po 10,000 tona za Englesku, a četiri isto takova broda za v i a s k u a e a n e e n i brod od 12,800 tona izgradjen je prošle godine za jednog k a v a o 4 0 0 o n a z a Dansku, jedna teglevica od 1,000 tona za Bugarsku i jed na plivajuća dizalica za Tur sku. Jugoslavensko brodogradi- Ovaj teritorij se naselio od strane naših istarskih Hrvata i sjeverni od strane Slovena ca u *7. stoljeću. Za vrijeme vladavine Karla Velikoga 788, Istra podpadne pod Franač ku državu i ostaje pod baš tinike iste države do 1374, od kada zvladaše Habsbur govci i to bez zapadnih pri morskih gradova, koji su u 13. stoljeću potpali pod mle tačku vlast. Poslije propasti Istra spada medju naj atraktivnije krajeve Hrvat ske odnosno i cijele Jugosla vije. Njezino čuveno ljeto valište Opatija, sa svojim u dobnim hotelima i vanrednom klimom, poznata je po cijeloj Evropi. Ljeti Opatija, zajed no sa susjednim Lovranom, Ikom, Ičicima, Voloskim i Mošćenicom poprima medju narodni karakter. Tada na grnu ovamo stranci iz svih evropskih zemalja, da se na uživaju jadranskih ljepota, pa sva opatijska rivjera ključa kozmopolitskim životom, bru ji u svim mogućim jezicima svijeta. Od Opatije, uz samu obalu vodi lijepa nova automobil ska cesta, sagradjena nakon ovog rata, koja vodi k admi nistrativnom centru cijele Istre u Pulu. Zanimljivo je putovanje ovim prijedjelom, čim ste prošli Lovran i osta vili za sobom žagor modernih kupališta, ulazite u neposre dan kontakt sa veličanstve nim ljepotama prirode. Nad vama se visoko dižu obronci Učke, a odmah dolje pod VR ma puklo ažurno more, is pred koga ae s druge stra ne, dižu masivni blokovi oto ka Cresa. Cvrčci prate put nika svojom neumornom pje smom, a lcadulja ga zapanju- lište u Rijeci se nada da će kroz buduće četiri godine iz graditi dvadeset teretnih bro dova od 10,000 do 12,000 to na svaki, a osim*toga i jednu jahtu i pet tankera od 25,000 do 32,000 tona svaki. Brodogradilište u Puli izpo ručiti će u isto vrijeme stra n i v a s n i i a i e e n a broda od 10,500 do 12,800 to na, pet tankera po 19,500 to na svaki i deset-manjih bro dova po 350' tona. Brodogradilište u Splitu iz graditi će u isto vrijeme je danaest teretnjaka od po 12, 800 tona i dva tankera od 19,500 tona svaki. U Kraljevici će biti izgra djena tri broda po 400 tona i jedna teglevica od 1,500 to na. Beograd će izgraditi jedan riječki teretni brod od 3,200 tona i tri manja broda. Iz ovoga što prevedesmo iz N. Y. UPOZNAJMO ZAPADNI DIO HRVATSKE I S A Istra se nalazi na zapadnom dijelu Hrvatske i sačinja va trokutasti poluotok, izmedju Riječkoga i Tršćanskoga zaljeva. Poprište stoljetne borbe izmedju romanskog i german skog elementa s jedne strane i slavenskoga s druge, koja je konačno u prošlom ratu uz nastojanje naših naroda, rije šeno za uvijek u korist slavenskog naroda i priključena svo joj matici zemlji Hrvatskoj, te manji dio na sjeveru Julij ska Krajina Sloveniji u da našnjoj Jugoslaviji. Timesa se vidi da se brodogradnja u Jugosla,v i i lijepo razvija. Ostović je svojim mirisem. Idući pre ma Puli, cesta prolazi povrh Bršeća, rodnoga mjesta po znatoga hrvatskog romano pisca Eugena Kumčića, a on da se najednom zaokreće i u lazi u duboki Ploninski ka njon (klanac), iza kojega se otvara novi vidik, sivi bre *govi i brežuljci s gradićjina i selima i medju njima,se pro teže zelena oaza jflođfiog Ce pičkog polja. Nastavljajući put prema jugu, dolazi se u. raški bazen, gdje se nalaze naši najveći rudnici kamenog Venecije 1797, austrijska voj- uglja. Tu u blizini vidi se sli ska zauzela je i ostali dio.1 koviti Labin sa mnogim na Godine 1806 Austrija preda je Istru u Napoleonove ruke, seljima za radnike raškoga rudokopa. Cesta prelazi novo koju je 1809 prisajedinio s o- sagradjenu prugu Lupoglav stalom Ilirskom provincijom Štalije i odatle izbija u tala do 1814. Qd 1814 do 1918,! sasti kraj mediteranskog ra Istra se opet nalazi u sasta- slinstva, što se pruža sve do vu Austrije, kao i ostali naši rta poluotoka i prolazi se Me krajevi, zatim po svršetku! dulin i Kamenjak i stiže se u Prvog Svjetskog rata i sa administrativni centar Pula. propašću Austrije i po Ger- i mainskim ugovorom 1918. g., Istra podpadne pod Italiju, koja se nalazi sve do svršet ka Drugog Svjetskog rata, od kada je pripojena matici zemlji Hrvatskoj. Jedan od najinteresantnijih naših gradova u kojemu se e k a o u k a k v o u z e u kondenzirala gotovo 2000-go dišnja historija, od staro rim ske do naše današnje, kao arenom i današnjim moder nim brodogradilištem Uljanik. Odmah pokraj Pule izviruje iz mora zeleni morski perivoj Brijonskog otočja, a prema sjeveru vijuga pitoma, plod na obala zapadne Istre, na ko joj vinogradi i žitorodna po lja crvenice često počinju sa samoga žala. Po njoj se u ze lenilu vinograda razmjestili živopisni gradići i selašca, medju kojima se ističe naš drevni gradić Rovinj, centar istarskog ribarstva, i danas poznato kupalište, čiji šumo viti otočići privlače godišnje tisuće domaćih i stranih tu rista. Preko Limskog kanala što se je duboko zasjekao u istareko kopno, leži V s a r, sjeverno iza Mirne starodrev ni Poreč, nekadašnje sjedište Istarskog Sabora od godine 1862, što je bio odraz Hr vatskog narodnog preporoda. Vodje Hrviata su bili: M. La ginja, Vj. Spinčić, biskup Do brila, D. Vitezić i M. Trinaj stić. Gore prema Savudriji, najzapadnijem rtu Hrvatske je staro ribarsko naselje U mag, koji se danas već pre tvorio u industrijski gradić, gdje se nalaze tvornička vo zila i ribarskih potrebština. Unutrašnjost Istre ispunja va panorama bezbrojnih bre žuljaka i bregova s isto to liko dolova i plodnih polja, Martin Krasich, glavni blagajnik Sa- ovim stihom, iz vesele hrvatske pjesme, zaključio je veličanstveni koncert omladinski tamburaški-plesački-pje vački zbor "Sloga" n Farrell, Pa., nedjelju, 13. aprila. Kad sam stignuo u dvoranu, naime, Hrvatski Dom, isti je bio dupkom pun naroda. Pa kako i nebi bio. Trideset osam naših omladinaca na pozornici, sve do jednoga člailovi našeg Pomladka, a njihove ponosne majke, očevi, djedovi, bake, rodjaci i prijatelji te o-f stali vjerni članovi Zajednice napunili su dvoranu. Ova omladina svira tambu ricu, pleše razna kola plesove, iz svih krajeva stare domo vine i pjeva naše narodne pjesme, odjevena u krasno iz radjene narodne nošnje. Po nekad se preodjeva u nošnju pokrajine iz koje potiče Ko lo, da se time dade što sim boličniji prikaz iste pokra jine. Vrijeme prolazi i prošla dva sata neprestane pjesme, plesa i svirke i nikome nije dosadno. Svaka točka pro grama je burno pozdravljena po prisutnima i kao da svi prisutni žele da se program produlji. Zborovodja je brat Pratim ovaj zanimivi pro gram i pomišljam, gdje bi o vaj narod naš večeras bio da nema ovog koncerta? Gdje bi bila ova omladina da nije u članjena u naš Pomladak Gdje bi se svi ovako lijepo sastali i pozabavili da nema ju svoje dvorane? Gdje i ka da bi se mi svi sastali, po razgovorili i pozabavili da ne ma Hrvatske Bratske Zajed nice. Kod ovakovih misli re čem sam sebi, a još radje bi doviknuo cijelome svijetu da čuje, Vječna Slava Pionirima današnje Hrv. Bratske Zajed nice, koji su omogućili da se mi nakon 64 godine sastaje mo, medjusobno pozabavimo, o a z o v o i o u a e i n skom jeziku, slušamo našu djecu i našu unučad, kako nam pjeva, svira i pleše isto ono i onako kao što su i na ši djedovi na rodjenoj grudi činili. Da nema Zajednice svega toga nebi bilo. Zajednica je dobrotvorna organizacija, Koncert je održan pod po kroviteljstvom odsjeka 126 i gnijezda br. 190. Za ovaj od sjek kao i gnijezdo može se reći, da su u prvim redovima na polju društvene aktivno sti. U svakoj kampanji za ja čanje naših redova odsjek preko svojih odsječnih odbor- što se izmenjuju kaleidoskop skom raznolikošću. U naokolo rasula se naselja oko staro drevnih crkava i novih škola i domova kulture. U samom centru poluotoka skupio se Pazin, staro poznato sroe I stre, nekadašnja hrvatska ku la iz doba borbe materinskog jezika. Blizu Pazina nalazi se Beram, rodno mjesto pozna tog istarskog borca Vladi mira Gortan, glasovito i zbog svojih starih nedavno otkri venih fresaka. Sjeverno od Pazina leži opjevani Motovun i dalje prema Dragonji Buje, nekadašnji e nt a pitome Bujštine, koje svoje vodeće mjesto prepušta pomladjenom gradiću Umag. Južno od Pazina, prema Puli nižu se gradići: Kana fanar, Zminj, Vodnjan, a sje veroistočno, prema planini Ći ćariji, Buzet, Brest i Lupo glav, dok istočno od planine Učke, Kastavština, zavičaj mnogih istarskih prosveti telja. I tako sam završio opis na še starodrevne Istre, zapad nog dijela Hrvatske. No, sve su riječi blijede i nemoćne, da se barem donekle prikaže stvarnu istinsku sliku istar skih ljepota. Treba to sve proći, negdje pročitati nešto više i doživjeti od naše Istre ii nika dodje na javu. Njihov vrijedni tajnik, brat Michael Golub, je često pobjednik u našim kampanjama. Ako nije on pobjednik onda je pred sjednik odsjeka, brat Josip Džapo. Ali nije to rad samo njih dvojice, već veći broj članstva sudjeluje i pomaže u svakom podhvatu, kao na primjer upraviteljica gnijezda sestra Sophie Burnace upra vitelj sporta, brat John Pan dža pa brat Emil Bossick, koji posvećuje mnogo rada i brige o uspjehu mladog tam buraškog zbora "Sloga". Brat Bossick je rukovodio sa pro gramom na ovom koncertu. Ima jedna vrijedna stvar- Koss i vidi se na njemu da nost kod odsjeka broj 126. je ponosan sa svojom omla dinom. Odsjek broji 532 člana a gni jezdo broj 190 broji 563 čla na. Rijetki su to slučajevi da gnijezdo broji više članova nego odsjek iako bi to mog lo biti po mnogim mjestima. Kada bi sva naša gnijezda proporcionalno imala toliko članova naprama njihovim odsjecima, kao što to imade gnijezdo br. 190, naš Pomla dak bi brojio još 35,000 čla nova više nego što broji sa da, a to bi značilo da bi Za jednica imala preko 140,000 članova. Moguće je to ako bi se upravitelji gnijezda i o stali dali na živi rad. Jer ako gnijezdo u Farrellu može i mati više članova nego od sjek, a odsjek sam po sebi je brojno jak, zašto to nebi mog lo biti i po drugim mjestima. Ništa više se djeca neradjaju u Farrellu nego i po drugim mjestima. Mene je prisutnima pred stavio predsjednik odsjeka brat Džapo. Održao sam go vor kako se to pristoji na o vakovim priredbama. a k o djer je predsjednik predstavio drugog podpredsjednika Za jednice, brata Milana Vra neša, koji je takodjer u bira nim riječima pozdravio pri sutne. Prisutni narod nas je lijepo primio i pozdravio naše govore. o- na isplaćuje osmrtnine, bolnu potporu i odštete. Ona ispla ćuje osigurnine i živim čla novima, koji su osigurani na tu vrstu osiguracijc, ali ona je još nešta, što nije ni jedno trgovačko osiguravajuće pod uzeće. Ona je i narodno-kul turna sportsko prosvjetna i tako može da zadovolji sva koga i staro i mlado, i muš ko i žensko. Nakon programa dolnj & dvorana bila je puna naroda, koji se je lijepo zabavljao. Omladina naša plesala razna Kola, stariji se zabavljali u prijatnim razgovorima i tako je vrijeme brzo prolazilo. Mojoj suprugi i meni je bi lo drago da smo prisustvo vali ovom divnom koncertu, pak se zahavljujemo odboru i članstvu koji nas je pozvao i lijepo primio, čestitam od boru i članstvu na vrijednom radu i da bi tako nastavili. ZAGONETKA ALAZIJE Prošle godine francuska ar heološka ekspedicija koja vr ši iskopavanja na Cipru, a na čijem se čelu nalazi profesor Claude Schaeffer, došla je do interesantnih otkrića u obla sti drevne prijestolnice Ci pra Alazije. Članovi ekspedi cije su dosada proučili razne ostatke šest gradova otkrive ne u šest različitih slojeva. Tom prilikom su otkopane grobnice s velikim brojem va za starih oko 5,000 godina. Prema otkrivenim ostacima arheolozi smatraju da su sta novnici Alazije održavali bli ske veze s tadašnjim stanov nicima Sirije. Izgleda da su i* jednom.od redjenom periodu stanovnici drevne Alazije zakopavali u temelje svojih zgrada sve dragocjenosti kojima su ras polagali, da su u tom periodu i napustili grad. Učenjaci se pitaju, zašto su stanovnici drevne Alazije tada pobjegli iz grada i zašto pritom bije gu nisu odnijeli svoje drago cjenosti? A kada su ih već je damput ostavili, kakav ih je nepređvidjeni dogadjaj sprije čio da se vrate u svoj grad i da otkopaju i odnesu svoje i ranije zakopano blago ili da mile. J. A. Pranich se ponovno nastane u gradu? 23. travwjs 1958. I Dr. JOSIP H. PAVLIHAC Na glavni ured Ilrv. Brat ske Zajednice, pri zaključku ovog broja Zajedničara, stig la je žalosna vijest, da je u gradu La Salle, 111., naglom smrću u snu preminuo Dr. Josip H. Pavlinac u 58-moj godini života. Dr. Pavlinac bio je od go dine 1929. do 1948., dakle za punih 18 godiija, vrhovni liječ nič Hrvatske Bratske Zajed nice. Njegov otac, pok. Petar Pavlinac, kao jedan od uteme ljitelja Narodne Hrvatske Za jednice, bio je biran za gl. blagajnika na prvoj konven^ ciji septembra mjeseca 1894. godine. Pok. Dr. Pavlinac ostavlja iza sebe suprugu, majku Ma riju Pavlinac I sestru Mary udatu Golubić. Prema novin skim vijestima, mrtvo tijelo pokojnika biti će dovezeno u Pittsburgh i sahranjeno u o biteljskoj grobnici na hrvat skom groblju Svetog Nikole, North Side, Pittsburgh. Potankosti biti će objav ljene u slijedećem broju Za jedničara. Ucviljenoj supruzi, starici majci, sestri i ostaloj rodbini u ime glavne uprave i cjelo kupnog članstva Hrv. Brat ske Zajednice iskreno i dubo ko saučešće. Dru. Josipu H. a v i n u z a s u n o v a t s k o sinu znamenitih rodi telja, bratski Počivaj u Miru! Vjekoslav Mandić, glavni predsjednik. UMRLA KATA KRASIĆ) Prošli tjedan, petak 18-og aprila umrla je naša članica sestra Kata Krasić, članica odsjeka broj 134 u Kansas City, Kans. Rodjena je 15-og jula 1878. godine u selu Lupo glav, općina Božjakovina, ko tar Dugoselo, Hrvatska. Pristupila je u društvo "Sv. Ivan Krstitelj", bivši odsjek br. 60 Hrvatske Zajednice od IUinoisa u Kansas City, Kans. 15. februara, 1917. Pokojnom njenom suprugu bilo je ime Andro. Ona je sa svojim su prugom, bila odlična majka i zajedničarka, pak su zajedno odgojili dobru djecu i vrle zajedničare, vodje naše Za jednice. Najstariji sin Franjo Krasić jest tajnik Odbora Dječjeg Doma H.B.Z. Drugi sin Martin jest glavni blagaj nik Hrvatske Bratske Zajed nice i treći Tomo, najmladji, žive u Kansas City, Kans. Pokojna sestra Kata doživi* la je visoku starost, ali ipak majka je majka! Nešto što je čovjeku najmilije i ra stanak je sa majkom težak, vrlo težak! To je, dakle maj ka našeg glavnog blagajnika Martina Krasića i tajnika Od bora Dječjeg Doma HBZ Fra nje Krasića i njihovog mla djeg brata Tome. Namještenici iz glavnog u reda H. B. Z. poslali su lijepi vijenac cvijeća na odar po kojnice, takodjer, posebno gl. izvršni odbornici, časnici stal no u uredu namješteni u znak poštovanja ove čestite starice majke. Sinovima, snahama i unu čadi pokojnice naše srdačno žalovanje, a sestri Kati Kra sić: SLAVA! Uredništvo. Otkrivena statua Tz 4-og Stoljeća U oblasti Kazeruna, koja «6 prostire izmedju Širaza i o bale Perzijskog zaljeva, ot krivena jq nedavno ogromni statua cara šaphura II. iz di nastije Sasanida, koji je vla dao od 310. do 379. godine naše ere. Statua je vrlo do bro očuvana i gotovo neošte ćena. Visoka je 6 metara i cijeni se da je teška 25 torta. Suvremenik bizantijskog ca ra Konstantina, šaphur II. je vodio stalne borbe s rimskim armijama, koje je na kraju pobijedio poslije smrd Juli jana Otpadnika (poginuo*363. gOdinC). ft \n\n Izlaz! svake srijede. Izdaje ga Published every Wednesday by th* HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA CROATIAN FRATERNAL UNION SECOND CLASS MAIL PRIVILSOBS AUTHORXZBD AT PITTSBURGH, PHWNSYLVA-KTA Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar" 3441 FORBES STREET Phones: MIT 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA. "SRETNI BILI- BILI-