OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, May 14, 1958, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-05-14/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana z.
i
Naš Fraternalizam
RIJEČu
O
Ima ljudi koji se radije služe tudjicama,
nego sa izražajima u svom materinskom je
ziku, jer im se čini kao da strana riječ ima
de jače značenje od naše hrvatske. Nama je,
kao mnogim drugima, umjesto tudjice dra
ža čista naša riječ, kojom se isto tako lijepo
izražujemo. Naši pak članovi ovdje rodjeni
jesu protiv toga, da bi se naziv "Zajedničar"
izmjenio na "Fraternalist". Oni domišljaju,
da u Americi imade mnogo razgovora i pu
bliciteta o Fraternalizmu, na čemu ne osku
đjevamo, a malo na hrvatskom jeziku i i
spravno domišljaju da mi trebamo ostati
kod svoga narodnoga, jer to je ipak naš na
rodni osebujak.
Fraternalizam, dakle, znači bratstvo ili
jasnije zajedničarsko bratstvo. Kud će ljep
ši izraz nego što je bratstvo? U tome se
kaže i predpostavlja bratstvo i bratska lju
bav medju braćom iste krvi i istoga mesa.
Bratstvo prema pojedincu i prema svakom
narodu. To je najuzvišenija misao čovjeka.
Bratstvu i bratskoj ljubavi naučavao je naj
veći Učitelj svijeta, Gospodin Isus Krist. On
je više utjelovljavao svečovječansku ljubav
prema bližnjemu, bratu svojemu što nam je
svaki čovjek. Oživotvorena Kristova nauka
jedina može spasiti čovječanstvo, ali je čo
vječanstvo još prema svim znacima daleko
od njezinog oživotvorenja i prema tome i
od svog spasenja.
U suglasju nauke Isusa Krista i kršćan
stva, tako i katoličke crkve: "Treba tražit!
spas ljudi na zemlji ljubavlju". Na tom
uzvišenom načelu bratskoj ljubavi
čvrsto stoji Hrv. Bratska Zajednica, koja
stalno promiče i manifestira bratstvo.
Bratstvo u duhu dobre volje, medjusobnog
pomaganja i suradnje. Suglasno nas uči i
Američki Fraternalizam: "Svi su ljudi .jed
nako rodjeni na zemlji i imađu jednaka pra
va na život". Trebaju, dakle biti ravnoprav
ni, a ne čovjek čovjeku vuk.
Uzeli smo ovu temu za bolje tumačenje
bratstva i bratske ljubavi u našim redovima
u čemu smo svi dužni i obvezani, da treba
i moramo biti jedan prema drugome u od
nosima kao prava braća, a u duhu bratske
ljubavi i čovječnosti prema svakom čovjeku
i narodu. U tome se nalazi naša sreća, ple
menitost i čovještvo, jer u tome je spas ljud
stva na zemlji. Ljubav prema bližnjemu i
bratu svojemu i u duhu kršćanske nauke,
jer su svi ljudi djeca jednoga Oca, oni tre
baju i moraju, kao braća, da djeluju prema
toj uzvišenoj misli, bez razlike nazora, vjere
narodnosti.
Budimo, dakle, ljudi, budimo braća,
VOX POPULI VOX DEI
Nebojte se te strane latinske riječi, to je
stara riječ, koja po naši znači: "Glas na
roda glas Božji". To je drugim riječima:
Što narod hoće, to je volja Božja. Istina,
ako narod nije nemaran i zna što hoće.
Neka nam čitaoci oproste, što ćemo se
poslužiti ovim primjerom: U velikoj klaonici
u Chicagi, kažu, da ima ovan Juda. Njegova
je dužnost, kad dotjeraju ovce za mesarenje,
ovan ih ponosito dočeka. Ovce sa punim po
vjerenjem u njega slijepo ga slijede. Ovaj
ovčji Juda lijepo ih povede kroz klaonicu i
dovede do noža. Tu ovan mudro brzo za
okrene u drugi sokak. Ovce jedna za dru
gom, nesluteći zla, padaju pod nož i u smrt.
Ogromna većina ljudstva isto tako slije
de svoga "ovna" predvodnika, koji ih stalno
vodi iz zala u zlo i izrabljuje u svoju korist
nt štetu naroda.
U ovoj zemlji narod imade jaku riječ na
izborima i inače. Ovdje se narodna riječ po
štuje. Ali većina naroda nemari niti hoće da
se služi svojim pravom i snagom. Radi toga
stradaju krivi i pravedni jednako. Ispravno
se veli tko se ne bori za svoje pravo I slo
bodu taj je i ne zaslužuje.
Dolaze nam izbori i nalazimo se pred pi
tanjem, da li ćemo da glas naroda postane
glas Božji ili poput ovaca za svojim ovnom?
Jesmo li ljudska bića stvorena na sliku i pri
liku Bo&u ili ovce?l
Oaptot trofeja a nikojem »loft&ju. talju «e na adresu:
fraternalizmu, koje riječi doslov­
no hrvatskom jeziku nemamo. Ame
rički Fraternalizam je čisto američki termin,
pošto se Fraternalizam pred stotinu i nešto
više godina rodio u Americi. U Starom Svije
tu nije se razvio fraternalizam kao ovdje,
već posluje na drugačijoj osnovici. Naša Za
jednica osnovana je i djeluje od svoga po
četka po načelu Američkog Fraternalizma.
I zato su naši pioniri, oci Zajednice odmah
u početku za naš svijet pretočili Fraternal
izam u bratstvo, što u stvari znači isto.
Na primjer: "Zajedničar", glasilo Hrvatske
a s k e Z a e n i e e e n o a e i k i z n a i
"Fraternalist".
Pisma iz Amerike
ODOLJUBNA organizacija Common
Council Foi' American Unity već par go
dina (za vrijeme hladnog rata) propagira,
da američki gradjani stranog porijekla i ko
ji imadu svojtu u staroj domovini, pišu o
svjetloj strani Amerike. Mi se služimo s tim
pismima i preporukama, jer nam je na srcu
naša nova domovina, pak želimo da ju pri
kazujemo u Starom Kraju onako kakva jest
ili kakova bi, prema svome ustavu, trebala
biti.
Od minulog rata, oči čitavog svijeta, iz
svih zemalja uperene su baš na ovu našu
domovinu Sjedinjene Države Amerike, radi
njene plemenite potpore zaostalim narodima
i pošto je ona postala prvakinja i vodja slo
bodnog svijeta.
Sa našim pismima u staroj domovini na
ilazimo na teža iskustva. Naime, kad piše
mo kako je ovdje visoki standart života, da
imamo lijep svoj dom, televiziju, automobil
i druge stvari za udoban život, kao gradjani
i radnici da uživamo potpunu slobodu, bez
zaprijeke i strahovanja. Naši u staroj do
movini smatraju sve nas za neke bogataše
i traže stalno našu pomoć, kao da mi po
sjedujemo imetak na odmet.
To nije sve, kroz pisma i inu propagandu
o lijepom životu ovdje kod siromašna svije
ta u ekonomski nerazvijenim zemljama stva
ra se želja i čak fantazija, da bježe iz svoje
rodjene zemlje i nastoje doći pod svaki na
čin ovamo, a što nije lako i mnogi kad do
dju razočaraju se, pošto se suočuju sa stvar
nošću, što je protiv njihovog sna kako su
oni u svojoj mašti zamišljali, da će ovdje
naći raj zemaljski.
U svojoj đobr.oj namjeri "Common Coun
cil" medju ostalim veli
"Amerika podržava ljudsko dostojanstvo.
Mi vjerujemo da je svako ljudsko biće važ
no i vrijedno. Svaki od nas u cijelome svije
tu ima neotudjiva prava, kao na pr. slijede
ća: pravo na živež svojim vlastitim životom
prema vlastitom nahodjenju, da postigneš
kolikogod više možeš i da te sude i cijene
prema tvojim vlastitim sposobnostima i vrli
nama, a ne na osnovi tvoje porodične, vjer
ske ili rasne pripadnosti".
Istina, takovo je pravo ustavom zagaran
tirano ne samo svakom gradjanu nego i sta
novniku zemlje. Ali u stvari ipak se ne pri
mjenjuje na sve jednako, a trebalo bi. To
je ono što šteti našim diplomatima u stra
nim zemljama i lijepom ugledu ove pleme
nite naše zemlje. Trebalo bi da svi, ne samo
vlasti, čitava američka nacija vodi više ra
čuna o ravnopravnosti stanovnika i pravici
jednako prema svakome, za ugled Ame
rike i njenog cjelokupnog naroda. Treba i
I
mati na umu, da su na nas uperene oči čita- P^P*8** Jugoslavije ustaše
vog ljudstva, te nas sude, ne kako mi o sebi
govorimo, već i po tome što se medju na
ma radi i dešava. Pokazujmo što smo, ne
samo riječima, već i djelom.
DEPORTACIJA
Pisma i štampa iz Starog Svijeta spo
čitava nam, da ipak u Americi nema slo
bode. Bolje upućeni ljudi na višem stupnju
domišljaju, da ne može biti slobode u zem
lji, gdje nad gradjanima visi Demoklov mač
nad glavom, gdje vlada strahovanje, da radi
pukih kleveta i lažnog optuživanja gradjanin
dolazi u nepriliku i na sud da mu se od
uzimlje gradjanstvo. Što je još gore potom
ga se deportira u njegovu staru zemlju ro
djenja, nakon što je Americi dao svu svoju
mladost i muževni život baca ga se kao iz
cjedjeni lemun izvan zemlje.
Pod udar toga nehumana zakona dolaze
gradjani ne samo koji su ovamo došli u mla
dim godinama, već i one koje su donijeli ili
doveli kao malu djecu, pa neki od njih i ne
znaju da nisu gradjani. Nekima se čak i
niječe rodjenje ovdje radi stranog porjekla
njihovih roditelja.
Kad čitamo takova pisma i napise u
štampi dodje nam teško na srcu, boli nas,
da za ovakove neznane slučajeve zavidnici i
protivnici naše Amerike, takove stvari vje
šaju na veliko zvono i izrabljuju u svojoj
propagandi protiv naše zemlje.
"Nepltajme što sam bio, nego što sam
sada!" Ovo je stari zakon. Mnogi u mla
dosti učini kakovu nekorektnost i bedastoću.
Ali kad dorasle do zrele pameti postaje
svijestan i razborit. Osudjivati i progoniti
čovjeka za takove grijehe u mladosti, sva
kako nije ispravno, nije ljudski niti demo
kratski Ali ipak po nekim zakonima to se
ovdje čini. Na osnovi lažnih svjedoka i ne
dužne građjane nastoji se deportirati.
Ovakove akcije i postupci u stranom
svijetu štetuju našoj diplomaciji i ugledu o
ve velike demokratske države.
*AJEDNIČAR"
IZ HRVATSKE POVIJESTI
14
DVA SUDBONOSNA DANA
itIH
Pavle D. Ostović
Ima u hrvatskoj povijesti više sudbonosnih dana. Me
dju prve trebalo bi valjda staviti onaj dan kad su Hrvati
izabrali Madžara Kolomana za svoga kralja. Ali mi ćemo se
ovdje ograničiti samo na dva dana, i to idući unatrag, na
10. travnja (aprila) 1941. i na 29. listopada (oktobra) 1918.
godine. Prvi karakterizira mržnja, fanatizam, osveta, ne
trpeljivost i pljačka, a drugi pravna svijest, širokogrudnost,
dalekovidnost, idealizam i lju-f
skom Jugoslavijom nije ža
lio. Nama je jedan istaknuti
i uvaženi hrvatski Srbin 17.
travnja (aprila), 1941. god.,
bav. Oba ova dana donijela
su Hrvatima razočaranje. Pr
vi, jer je morao, budući da sc
ništa valjana i trajna neda, ..
e k a o a v e u o s a v i a i e
na mrznu izgraditi, a drugi, i ...
.i. I propala, a i zasluzila je, da
ier sami nismo bili dorasli si-1 j.
i i o a n e V i v a i s a l
tuaciji u kojoj smo se našli, i
.A_1 mate svoju državu, i pravo
i jer smo od prevelikog ideali
sanja zaboravili na stvarnost.
I.
10. travanj (april) 1941.
U kraljevskoj Jugoslaviji
Hrvati su bili opravdano ne-
zadovoljni. Borili su se duge
godine, da postignu ravno-
je, da ju imate. Trebali ste
s
pravnost izmedju Hrvatske i
Srbije. Nakon dvadeset i jed
ne godine političke borbe i
mnogih stradanja, ali i eko-
nomskog napredka na svim
Cvetković, 1939. godine,
rata
0S1-Jstaše
gurana ravnopravnost, ili ba
rem udaren kamen temeljac
punoj ravnopravnosti. Tu se
nije više moglo natrag, nego
samo naprijed. Dr. Maček, u
ono vrijeme jedini zaista za
koniti predstavnik hrvatskog
naroda, situaciju je potpuno
shvatio i svim svojim snaga
ma se je borio, da Jugosla
viju, a u njoj i Hrvatsku,
spasi od rata i ratnih stra
hota. Ispravno je bio uočio,
što Hrvate i Srbe čeka, ako
Jugoslavija u ono vrijeme u
dje u rat i propadne, kao što
je morala u ratu propasti. On
u svojim nastojanjima nije u
spio. Jedna sitna grupa srbi
janskih i srpskih oficira i
gradjana uvukla je Jugosla
viju u rat svojim prevratom
od 27. ožujka (marča) 1941.
godine. Jugoslavija se u stva
ri odmah preko noći raspala.
Niti ju je ko branio, niti ju
se moglo braniti, niti bi jed
na mala, slabo naoružana,
primitivna i nutarnjim raz
dorom razrovana zemlja bila
mogla, i pod najboljim pri
likama, odoljeti njemačkoj o
ružanoj sili.
Nastalo je opće rasulo. U
tom rasulu, a s blagoslovom
Hitlera i Mussolinija, jedna
sitna grupa hrvatskih fana
tika, ustaša, primila je iz
Hitlerovih ruku vlast u Hr
vatskoj i proglasila Nezavis
nu Državu Hrvatsku. Potpu
no je neistinito, da su kod
odigrali bilo kakvu spomena
vrijednu ulogu. Jugoslavija se
jednostavno srušila kao kuća
od karata, a Nezavisna Dr
žava Hrvatska proglašena je
10-og travnja (aprila), 1941.
godine, pod okriljem njemač
kog oružja i tek nakon što
su Nijemci ušli u Zagreb. Ni
je tu bilo nikakve spomena
vrijedne hrvatske revolucio
narne, ili druge, vojne sile.
Slavko Kvaternik, koji je na
radio stanici pročitao progla
šenje Nezavisne Države Hr
vatske, učinio je to pod nad
zorom i uz odobrenje njemač
kih vlasti. Dr. Maček, koji je
u ono vrijeme, kako smo već
spomenuli, bio jedini zakoni
ti predstavnik hrvatskog na
roda, nije kod toga učestvo
vao. Njemu su, prvomu,
Nijemci vlast ponudili, a on
odbio. Na to su Nijemci pre
dali vlast ustašama, koji su
predstavljali šaku fanatizira
n i n e z a o v o n i k a i n i a
drugo. Nisu, dakle, ustaše
Jugoslaviju srušili i vlast o
svojili, nego su jh. nacisti na
vlast postavili.
S druge strane, vrlo je vje
rojatno, da je većina hrvat
skog naroda, islamske i kato
ličke vjere, pozdravila osniva
nje Nezavisne Države Hrvat
ske. To bi se moglo reći, ali
u drugom obliku, i za dobar
dio hrvatskih Srba. Oni su
osnutak hrvatske države u
zeli na znanje i s tim su se
o i i i e o a s k i n a i n
vladanja i upravljanja bio je
i velikoj većini hrvatskih Sr
'ba dodijao. Niko za kraljev«
su, razumije se, ubili,
zato, jer je bio pravoslavne
vjere dakle Srbin. I da su
se ustaše na vlasti pokazali
kao ljudi, a ne zvijeri, vrlo
je vjerojatno, da bi-se hrvat
ska država bila održala i da
bi danas postojala drugačija,
konfederativna, Jugoslav i a
sa središtem u Zagrebu. Ali
za takav razvitak trebalo je,
da vlast bude u rukama ra
zumnih, humanih, idealnih, a
i realnih, ljudi, a svega toga
kod mržnjom zadojenih usta
ša nije bilo. U roku od sa
mih nekoliko nedjelja ustaška
se strahovlada narodu zgadi
la i on se te i takve države
odrekao. Ko vjetar Sije, buru
žanje. ,, ...-
Zasjevši na1 vlast, ustaški
su kaponje prvo potpisali
Rimske Protokole i poklonili
Talijanima čitavu Dalmaciju
Vsve hrvatske luke osim Se
nja i Dubrovnika. Pokazali
su se tako, da su ne samo
krvnici, nego i izdajnici. Od
njemačke manjine načinili su
gospodare te svoje krnje Hr
vatske, jer je ta manjina i-
mala kud i kamo veća prav#
i od samih Hrvata. Uzeli su
I Talijana za kralja i obvezali
i se na carinsku, valutarnu i
vojnu uniju s Italijom. U
kratko od te svoje "nezavis
ne" države stvorili su talijan
sku koloniju.
Osnovali su, ne jedan, nego
nekoliko koncentracionih lo
gora širom te svoje ustaške,
a ne hrvatske, države i u nji
ma pobili na desetke, ako ne
na stotine hiljada, nedužna
svijeta, sve samih hrvatskih
gradjana svih vjera i narod
nosti. Blatom su se nabaci
vali na sve naše, hrvatske,
prijatelje u Britaniji i u A
merici, i objavili rat i Bri
taniji i Americi. Našli su, na
žalost i dosta pomagača me-
ju imati još od početka, pa dju neprosvijećenim i zavede
nim svijetom, pa čak i medju
inteligenemijom, koji je po
vjerovao u nezavisnost, koje
se povezati sa Srbijom u ne
koj zajednici. Da se tako po
... čelo, ne bi do ove nesreće i
ipropasti biIo došlo Pokažite
vi gada kako pošteno yla
da upravIja) pa ćemo
^je
stvoriti bolju, ali
federalnu, ili konfederativnu,
Jugoslaviju." Jedno tri mje
seca poslije tog razgovora,
našli smo se opet obadva kao
taški sužnji, u zatvoru u
us
poljima, Hrvatskoj je na. o- Zagrebu. Tog nesretnog, vri
snovu sporazuma Maček-
čcstitog čovJeka
nije bilo, i koji, u svojoj o
gromnoj većini, nije ni znao
kakva mu se čeljad na gr
baču popela i kakvim se me
todama služi. Sramota, iako
je to bilo djelo šake pokvare
njaka i izdajnika, kojima ni
je hrvatski narod, nego na
cisti i fašisti, dao vlast.
I sad se još nadje Hrvata,
u emigraciji, koji slave 10.
travanj (april), koji je ovak
vim plodom, ovakvom sramo
tom, urodio. Dijele, tobože,
sam akt proklamacije neza
visnosti od svega onoga, što
je toj proklamaciji slijedilo,
kao da ono što joj je slije
dilo nije u očima cijela svije
ta neizbrisivo uprljalo i samu
uspomenu na taj dan i na tu
tobožnju "državu". Sam kar
dinal Stepinac gromoglasno je
odsudio rad i metode te i tak-
Kao što amo već javili u ovom liatu, ove godine naše iselje
ničke riiatice organiziraju u okviru "Iseljeničkog tjedna" Četiri
razne turneje kroz Jugoslaviju. Tako će naSi iseljenicl-turisti,
koji ovoga ljeta namjeravaju da posjete "stari kraj" imati mo
gućnosti, da izaberu koju hoće turneju i udobnim prometnim
sredstvima i uz vrlo povoljne cijene proputuju najljepše kraje
ve Jugoslavije.
1. TURNEJA MATICE ISELJENIKA HRVATSKE
Polazak iz Zagreba 8. srpnja (jula) ispred Matičinog
ureda, Gajeva ul. 2 a. Putuje se modernim autobusima,
preko Novske i Slav. Broda do Beograda, gdje se ostaje
dva dana, a zatim' preko banje Koviljače u Sarajevo, gdje
se ostaje 4 dana na završnim svetkovinama "Iseljeničkog
tjedna" (10.—14. srpnja). Pored bogatog kulturno-pro
svjetnog programa u čast iseljenika, priredit će se i po
sebni izleti u Zenicu, Ilidžu, na Vrelo Bosne itd. Iz Sara
jeva se put nastavlja autobusima preko Mostara u Du
brovnik, gdje se ostaje 2 dana, a zatim brodom uz čarob
nu dalmatinsku obalu do Splita. Iz Splita, u kojemu se
ostaje 2 dana, putuje se autobusima preko Šibenika do
Zadra, a iz Zadra opet brodom kroz Kvamersko otočje
do Rijeke i Opatije, gdje se ostaje 3 dana. Iz Opatije put
vodi autobusima u Pulu, a odavde preko cijele Istre do
Postonjske špilje, pa preko Ljubljane natrag u Zagreb.
Ovo putovanje traje 17 dana, a troškovi prijevoza,
noćenja i hrane u prvorazrednim hotelima, iznose svega
128 dolara.
2. TURNEJA MATICE ISELJENIKA SRBIJE
Polazak iz Beograda 8. srpnja u 8 sati ispred Mati
činog ureda Nušićeva ul. 4, otkuda se ide autobusima za
Smederevo i isti dan vraća natrag u Beograd. Iz Beo
grada autobusima preko Šumadije i Titovih Užica u Sara
jevo na završnu proslavu "Iseljeničkog tjedna" s izletom
u Zenicu. Iz Sarajeva preko Mostara i Trebinja u Dubrov
nik, a zatim preko Boke Kotorske i Cetinja u Titograd
i Nikšić. Iz Nikšića se put nastavlja preko Titograda i
Kolašina u Andrijevicu, Peć i Prizren, pa preko Kosova
polja i Vrnjačke banje u Kragujevac, a odavde u Beograd.
Cijelo se ovo putovanje obavlja udobnim autobusima.
Traje 18 dana, a svi troškovi prijevoza, noćenja i pre
hrane iznose 138 dolara.
S. TURNEJA MATICE ISELJENIKA SLOVENIJE
Prvi dio ove turneje obavlja se avionom, koji polazi
Ljubljane 8. srpnja, preko Zagreba za Beograd. Tu se
ostaje 2 dana, nakon čega se put nastavlja u Sarajevo,
gdje izletnici sudjeluju na proslavi "Iseljeničkog tjedna".
Iz Sarajeva autobusima za Dubrovnik s izletom u Budvu.
Povratak preko Splita i Plitvičkih jezera u Dolenske Top
Ijm, i odavde u Ljiljanu.
ve "države". Taj 10. travanj'I zar neznaju, da Hrvati za
(april) obilježuje početak ista imaju jedan lijep i svje
najžalosnijeg i najsramotni
jeg razdoblja u cijeloj hrvat
DOBIO PRIZNANJE OD PtfEDSJ. EISENHOWERA
U državi Washington, najsjevernijoj zapadnoj državi
američke Unije, ističu se Dalmatinci vještinom i uspjesima
u ribarstvu. Ribari su uglavnom s otoka Visa, Korčule i
Brača, a ima ih i iz šibenske, zadarske i dubrovačke oko
lice. Love uglavnom salmon (losos) a za ribom idu do
Alaske. U tim vodama ima mnogo ribara i drugih narod
nosti s kojima se naši takmiče. Medju svima je najistak
nutiji i najuspjeliji
i najuspjeliji nas čo
vjek, Pavao Martinis, rodom
iz Komiže. Pittsburški "Za
jedničar" o njemu javlja: On
je nastanjen u gradu Ana
cortes i na čelu je jednog od
najvećih ribarskih poduzeća
toga centra. Na prošlogodiš
njoj tradicionalnoj ribarskoj
svečanosti, kojoj su prisu
stvovali ribari iz bližih i da
ljih naselja, federalni senator
Loover, predsjednik gradske
općine i mnogi ugledni gra
djani, dodijeljen je Martinisu,
radi njegovih izuzetnih u
s e a u i a s v u n a s o v
oni hrvatski gradjani, koji su
pravoslavne vjere, dakle Sr
bi, slaviti taj dan, koji im je
toliko jado nanio. A ti gra
djani, pravoslavci, predstav
ljaju blizu trideset po sto pu
čanstva hrvatske zemlje. I
zar može postojati nekakva
skladna hrvatska država bez
njihove saradnje? I može li ih
se na saradnju skloniti slav
ljenjem tog nesretnog dana?
I nije li na dlanu, da će oni,
kad im se taj dan spomene,
pogledati gdje im je kakvo o
ružje, a gdje najbliža šuma,
da se spasavaju i osvećuju.
Gdje li je pamet tim slavi
teljima 10. travnja (aprila)
tao dan državnosti, a to je
29. listopada (oktobra) 1918.
skoj povijesti. Fanatici, ne- godine. Svi hrvatski gradjani,
znalice, slijepci, šta li su, ko-1 bez i jedne jedine iznimke,
ji taj dan slave, prikazuju ga
kao dan hrvatske državnosti.
A znaju, ili bi trebali znati,
da se na sam spomen toga
dana svakom poštenom hr
vatskom gradjaninu sledi krv
u žilama od žalosti i sramote.
Jeste, bila je to prilika, da se
pokaže kako se valjano vla
da i upravlja, pa što su u
radili? Od cijele su hrvatske
zemlje načinili zgarište i klao
nicu. I zar oni misle, da će i
s ponosom bi slavili taj dan,
jer su u njemu svi, a ma baš
svi, s ponosom i oduševlje
njem učestvovali. Taj dan, taj
29. listopad (oktobar), to je
pravi dan hrvatske držav
nosti, kad se je Hrvatska na
kon dugih vijekova potpuno
osamostatila, to je pravi dan!
s o o e a s v a a s k e
ljubavi i solidarnosti svih hr-
PLAN ISELJENIČKIH TURNEJA KROZ JUGOSLAVIJU
POSJET ISELJENIKA SLAVI ISELJENIČKOG TJEDNA
ĐfFORMACIJE NAŠEM SVIJETU, KOJI ŽELI POSJETITI RODNI ZAVIČAJ I SVOJTU
A SVOJU STARU DOMOVINU
14. svibnja 1956.
"kralja ribara na salmone".
Medju brojnim čestitkam,\
primio je naš Martinis i tele
gram od Predsjednika Eisen
howera, koji glasi:
"Član Kongresa, Jack West
land, upoznao me je s vašom
značajnom ulogom u ribar
skoj privredi države Wash
ington. Vi ste kroz 40 godina,
kao jedan od najbolijh ribara
na salmone, znali podići ne
samo svoju obitelj, nego i
prosperitet kraja u kojemu
živite. Vaš život je uistinu ti
pičan za američku povijest.
Meni je uvijek drago čuti za
napredak ljudi kao što ste vi,
koji ste došli u ovu zemlju,
podigli obitelj, radili ustraj
no, napredovali i uzeli učeš
ća u općim narodnim poslovi
ma. Primite moje čestitke i
najbolje želje Dwight D.
Eisenhower."
Naši ljudi na sjevernom
Pacifiku rade sa više od 100
motornih ribarskih brodova.
U San Pedru, u Kaliforniji,
rade sa mnogo više. A naj
v e ću tvornicu konzervirane
ribe na Pacifiku osnovao je
drugi Komižanin, pok. Mar
tin Bogdanović, koju dana«
vodi njegov sin. Malen je o
tok Vis, ali njegovi sinovi po
svijetu mu čine veliku čast.
Ova turneja traje 12 dana, a svi njezini troškovi iz
nose 117 dolara.
4. TURNEJA MATICE ISELJENIKA MAKEDONIJE
Polazak iz Skoplja 7. srpnja u 10 sati i 50 minuta sa
željezničke stanice, odakle se putuje spavaćim kolima do
Beograda, gdje se ostaje 2 dana. Iz Beograda se ide za
Sarajevo na proslavu "Iseljeničkog tjedna". Odavle se put
nastavlja autobusom preko Mostara, Dubrovnika, Tito
grada i Prizrena do Skopja, i dalje preko Mavrovskog je
zera do Ohrida, gdje se ostaje nekoliko dana. Iz Ohrida
povratak preko Oteševa i Bitole natrag za Skopje.
Ovo putovanje traje 17 dana, što željeznicom, što
autobusima, a svi troškovi s prehranom i noćenjem, iz
138.50 dolara.
Iseljenici-turisti! Koristite Matičine iseljeničke tur
neje, jer na njima uz sve potrebne udobnosti i umje
rene cijene imate najbolju priliku da upoznate svoju
staru domovinu!
ZANIMLJIVO OD TRANS WORLD AIRLINES
Ove godine je poduzeće Trans World Airlines pod
uzelo turneju po čitavom svijetu. Jedna od tih turneja
jest i za Balkan. Turneja jest iz New Yorka za Zagreb,
Jugoslavija. Odvija se 4. jula u 8:30 3ati na veče i stiže
u Zagreb 5. jula oko 2:30 sati poslije podne.
Za ovu turneju aeroplanom sada počima rezervisanje,
zapravo od 1-og maja, pak tko želi da se posluži s ovim
prekomorskim avijonima, neka si odmah rezerviše mjesto
da bude siguran.
Cijene su umjerene, za put tamo i natrag cijena je
samo $585.60. Ali tko želi može dobiti tiket na otplatu na
ovaj način: Na prvu ratu plati $59.60, a ostatak otpla
ćuje mjesečno po $29.60 za 20 mjeseci, što je lagano ot
plaćivanje.
Kad dospijete u Zagreb možete urediti preko Matice
i učestvovati na svečanostima Iseljeničkog tjedna, koje se
obdržavaju 10., li., 12. i 13. jula. Dakle za četiri dana.
Poslije ove proslave slijede turneje po zemlji kako si sa
mi odaberete.
Za rezervaciju ovim aeroplanima za Zagreb ili Beo
grad možete urediti turneju prema želji, a tako za po
vratak natrag. Svi se gosti sastaju rečeni dan u Hotelu
New Yorker. Poduzeće se stara za putničke tikete i vizu.
Tko želi može uzeti tikete samo za prevoz u Jugoslaviju
za ostati tamo dulje i da posjete druge zemlje u Europi.
Pišite za potanje infdrmacije ria T. W. A. Mr. Ci.arles
V. Baltic, 100 Farmers Bank Building, Pittsburgh 22,
Pennsylvania.
I.F.L.V.
Opaska. Ovu vijest je pi
sac poslao dnevniku u Splitu,
ali ovaj nije ju našao dovolj
no vrijednom ili interesant
nom da ju objelodani, pa je
poslao nama da ju objelo
danimo. Ona će, medjutim,
interesirati sve naše iseljeniš
tvo. Urednik.
DUG JE LOŠI DRUG. Pla-
tolno STOJC
mc
vatskih gradjana. Ali 0 tom svog odsjeka i sebi mno
u članku, koji slijedi. Ige neugodnosti i štetu.
P™tejbe,
°la^šati posao tajni-

r,. II _i !1. r_ li AMtiJ.1 A.~. .4 ik.
Slnibwio glasilo W~" ,3^y Official Organ of the
Hrvatske Bratske Zajednice Croatian Fraternal Unio«
a Americi of America
Izlazi svake srijede. Izdaje ga Published every Wednesday by the
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA CROATIAN FRATERNAL UNION
SECO?ro CLASS MAIL PRTVTLBGJ&S AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA
Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
"KRALJ" SALMONA KOMIŽANIN
PAVAO MARTINIS

xml | txt