Zajedničar = Fraternalist. [volume], May 14, 1958, Image 3

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
14. svibnja 1958.
LETTERS FROM AMERICA WEEK
TJEDAN PISMA SVOJTI IZ AMERIKE
Umoljeni smo od rodoljubne organizacije "Common
Coucil For American Unity" da objavimo članak o tjednu
pisama iz Amerike svojti. Mi to i činimo iako nije nužno da
urgiramo na naše čitatelje, jedno pošto "Zajedničar" sva
kog tjedna odlazi u staru domovinu, kao v i e s n i k starih
iseljenika domovini i pošto su naši članovi lojalni gradjani
Amerike i vjerno joj služe.
Taj opis u cijelosti donosimo kako slijedi:
Američka poruka i njezino rasprostranjivanje u svijetu
Govoreći o našim nastoja-*
njima u borbi za ljudska srca najrječitija službena izjava.
Predsjednik Eisenhower je-j Obavještavanje svijeta o a
damputa je izjavio: "Ništa|meričkim ciljevima ne će u-
nije opasnije za našu stvar
nego ako očekujemo da će
svijet prihvatiti ili čuti po
ruku Amerike dok se mi u
isto vrijeme ne trudimo da o
vu našu poruku i pošaljemo."
Što je i kakova je poruka
Amerike i kako ona treba da
bude izražena?
Američka poruka sadržana
je u jednome smislu u ame
ričkoj svakidašnjici u o
pisivanju svakidašnjeg, naj
običnijeg života svakog po
jedinca, koja kada ju ispriča
mo, daje osobno značenje a
meričkom načinu života. Ra-
vijek ići glatko. Ako smo rea
listični priznati ćemo da su
neke nepovoljne stvari za ko
je u inozemstvu okrivljuju
Ameriku, rezultat pogrešnih
shvaćanja i neprijate 1 s k e
propagande.
Vjerovatno nitko med ju
nama ne vjeruje da su naša
zemlja i njezin način života
savršeni. Mi činimo pogreške
i imamo naše probleme. Ipak,
treba da učinimo sve u na
šoj moći da bi uvjerili svijet
da su neistinita slijedeća po
grešna shvaćanja:
Da je Amerika ratoborna,
zumije se, ovu vrst poruke da ju iskorišćuje "veliki ka
svi mi šaljemo u svojim pi- pital" da je u osnovi materi
smima rodbini i prijateljima i jalistična, da proganja crnce,
koji žive u inozemstvu. Ipak, da u njoj vladaju gangsteri i
potrebno je da ju neprestano da je to zemlja razvoda bra
ponavljamo. kova i razbijenih ognjišta i
U drugom smislu ame- domova.
rička poruka sadržana je u Zbog toga u skromnim
onome u što mi kao narod
vjerujemo i na ostvarenju če
ga radimo i kod kuće i u ino
zemstvu, i što bi moglo da se
nazove osnovom našeg demo
kratskog vjerovanja. Medju
ovim osnovnim postoje ne
koliko naročitih principa za
koje naša rodbina i prijatelji
onkraj mora i u stvari ljudi
svagdje u svijetu žele da bu
du uvjeravani da sačinjava
ju osnovne zasade američke
politike.
Ljudi svagdje u svijetu že
le da znadu da Amerika radi
za mir, da Amerika vjeruje
u slobodu, da Amerika po
država dostojanstvo i prava
čovjeka i da je Americi sta
lo do dobrobiti i prijateljstva
svih naroda. Važne točke kao
ove što smo ih nabrojili, sva
ki od nas može naglasiti u
svakom svojem pismu uprav
ljenom u inozemstvo. Naše
svjedočanstvo izraženo jedno
stavnim riječima učiniti će
daleko dublji utisak nego li
ali važnim razmjerima, svako
pismo koje pošaljemo u ino
zemstvo, može doprinijeti bo
ljim odnosima sa svijetom.
Prikazujući sliku Amerike, o
bavještavajući svijet o poruci
Amerike i ispravljajući krive
predodžbe o Americi, mi mo
žemo da govorimo u ime Sje
dinjenih Država!
Ovo je e a n i s a a iz
Amerike i to je baš pravo
vrijeme da posvršavamo na
šu korespondenciju sa ino
zemstvom sve u duhu izjave
Predsj. Eisenhowera, koji je
rekao: "Za vrijeme tjedna pi
sama iz Amerike naši će gra
djani biti upozoreni kolika je
snaga njihovih ruku i njiho
vih srdaca u izgradjivanju
jednog mirnog i miroljubivog
svijeta. Njihova pisma jesu
snaga koja će koristiti dobro
biti čovječanstva i ja se na
dam da će više Amerikanaca
pisati svojim prijateljima u
inozemstvu."
Malo o nagradama za školarinu
Benld, Hl. Čitajući zaključak Glavnog Odbora H.B.Z.
na prošlom zasjedanju od 24. pa do 28. marča, i na ovim
zasjedanjima bilo je preporuka i pretresanja o pojedinim
predmetima, tako je bilo i o školarini naših mladih članova
i članica.
Ja ću «e ovdje malo osvrnuti na zaključak o školarini.
Videći da Glavni Odbor nastoji i traži načina, kako i na
koji način bi se podigao fond,1
iz kojeg bi se moglo pomoći
većem broju mladog članstva
koji teže za višim naukama.
Prošle godine razaslane su
Božične Karte, u nadi da će se
članstvo zainteresirati i po
dignuti taj fond. Kako u sva
kom pokretu, tako i u ovom
bilo je članstva, koji su odo
bravali i pomogli. Ali je bilo
i prigovora Kartama, o čemu
ne ćemo dalje spominjati, po
što je Glavni Odbor došao do
zaključka, da se sa Kartama
prestane i pokrene dobrovolj
ni doprinos na nacionalnoj
bazi za Scholarship Fund.
Da li će članstvo pozdra
viti ovaj novi pokret, to će
nam budućnost kazati. Mol
ba dolazi na Glavni Odbor
sve više svake godine, pa ra
di toga i prošle godine mora
lo se odbiti preko 30 mladih
članova i članica zbog manj
ka u fondu. Medju ovima bi
la je molba mlade članice
mojega odsjeka, i to po dru
gi puta obavješćena da se ni
je moglo molbi udovoljiti, jer
nije više bilo u fondu. Član
stvo odsjeka je vidilo potrebu
pomoći ovoj mladoj članici, i
jednoglasno odobrilo iz bla
gajne $100.00. Članica se to
ga nije nadala i kad je pri
mila dar od članstva došla je
na sjednicu i pred članstvom
se zahvalila i obećala, da to
ne će nikada zaboraviti i da
kod bilo kakove odsječne pri
redbe će nastojati da član
stvu povrati, a to je a* mu­
zikom i pjevanjem, u čemu
napredjuje vrlo dobro. Dakle,
ovakovo mlado članstvo, koje
postigne veće nauke, ne će
zaboraviti svoje Hrv. Bratske
Zajednice, i kada prodje u
svijet biti će na ponos H. B.
Zajednici i našem narodu.
Kod mojega odsjeka izadje
pitanje sve više puta, da što
se radi za staro članstvo, na
ime za članove koji navrše 50
godina članovanja. Govori se
da bi takav član ili članica
trebao dobiti nešto bolju na
a u n e o s a o z n a k o
Hrvatske Bratske Zajednice.
Sve bi bilo lijepo i dobro na
graditi da je odkuda, ali ta
kovi fond ne postoji. Lijepo
je kada odsjek priredi tako
vu zabavu u počast svojih
starih članova, i od toga čla
na po mogućnosti nagraditi.
U ovoj naseobini je teško pri
redjivati bilo kakove zabave,
jer ovdje nema rada, sve su
a n e z a v o e n e v e e i i
godine i druge industrije ne
ma. Mladež se rasipala koje
kamo* za radom, i tako nam
je teško priredjivati bilo kak
vu zabavu. Po običaju održa
vamo po jedan piknik u lje
tu, i tu nam je teško dobiti
pomoći. Spremamo se da će
mo imati i ovog ljeta piknik
na 20-og jula, i već moramo
tražiti i pitati tko će pomoći.
Nu tako nije bilo prije, kad
smo imali dobar broj čla
nova, koji su uvijek bili
spremni da rade kod bilo kak-
Vafida Tomasich
Port Arthur, Or-i. CML
Ovime javljamo rados:iu vi
jest, da se je naše gnijezdo
Pomlatka broj 527 povećalo
s jednom mladom članicom,
Vandom Tomasich, čiju sliku
ovdje donosimo.
Naša mala članica Vanda
rodjena jc pred 9 godina u
Sisku, Hrvatska. Pred 4 mje
seca došla je ovamo sa svo
jom mamom k svomu djelu i
baki, Ivanu i Zorici Vukelić.
Njezin djed i baka su je o
sigurali na $1,000.00 na 20
Year Endowment.
Našoj mladoj članici želi
mo dobro zdravlje i svaku
sreću u budućem životu u o
voj našoj i sada njezinoj no
voj domovini Kanadi, a nje
zinom djedu i baki čestitamo,
što su je evo upisali u re
dove našeg gnijezda Pomlat
ka broj 527, koje je pod okri
ljem naše velike i dične u
stanove Hrv. Bratske Zajed
nice. Njezin djed Ivan Vu
kelić je forman u šumi, pa
kako sam čuo da mnogo na
ših ljudi radi za njega i da
ga svi vole, pošto da im jc
dobar, što je lijepo i hvale
vrijedno od njegove strane.
Našoj mladoj članici, Van
di Tomašić kličemo: Dobro
nam došla u redove našeg Po
mlatka gnijezda broj 527 H.
B. Zajednice!
John Zadro, upravitelj
gnijezda br. 527 HBZ.
Julija Babich polazi na
Posjete staroj domovini
scslra Julija Babich sprema
da posjeti svoju staru domo
vinu, koju nije vidjela za 32
godine.
Ona odlazi na 4. juna i že
li da još jednom vidi svoje
tri sestre, Katu, Jeku i Mil
ku, i jednog brata Marka,
kao i drugu rodbinu i prija
telje.
Njezin rodni zavičaj jest
selo Kamenica, kotar Brinje,
Z. P. Križ Polje, Lika. Od
svoje bližnje rodbine ovdje u
ovoj zemlji ima svoga rodja
ka, Nikolu Borića, gl. odbor
nika Hrv. Bratske Zajednice,
koji žive u Luzerne, Pa.
Članstvo društva "Jedna
kost", odsjeka br. 391 H.B.Z.
i članice "Majčinog Kluba"
žele sestri Juliji Babich sre
tan put u svoju staru domo
vinu, i da tamo za vrijeme
svoga boravka sprovede u
godne časove kod svojih mi
lih i dragih, sestara i brata,
kao i ostale svoje rodbine i
prijatelja, a zatim da se opet
zdravo, sretno i veselo po
vrati medju svoju obitelj i
svu svoju društvenu braću i
sestre ovdje u svojoj novoj
domovini Americi.
Mary C. Komes, taj.
odsjeka br. 391 HBZ.
ve priredbe, ali ovi su nas o
stavili i nisu više medju na
ma.
Kroz prošlih nekoliko go
dina dobro smo uspjeli sa
piknicima, i bilo nam je mo
guće pomoći dobre svrhe. Ta
kodjer smo platili za više na
ših članova, koji su u nuždi,
po nekoliko mjeseci njihove
mjesečne uplate. Pa ako će
mo da tako pomažemo i da
lje, onda je potrebno da se
svi, žensko i muško pobrine
mo, da nam piknik što bolje
uspije.
Braćo i sestre, u našem od
sjeku svaki član plaća u od
sječnu blagajnu za upravne
troškove po 15 centi na mje
sec, i to je za potroške od
sjeka. I iz toga se ne može
darovati, kako sam gore na
pomenuo mladima za škola
rinu i starim članovima, "koji
su nužni pomoći. Zato, kako
sam gore napomenuo svi
složno pa ćemo uspjeti.
Joe Trgovčić, predsj.
odsjeka br. 217 HBZ.
PRILIKOM STOGODIŠNJICE VELIKOG
AMERIČKOG CRNCA B. WASHINGTONA
Ovaj sam ćlanak u ožujku 1P56 poslao
Yorka, diže se Dvorana Slave ^ni
.tiaii ot *ame u
rikanaca. Otrag dvanaest go-
dina nizu slavnih imena bilo
je dodano ime i crnca Bookera i
'Primjedba. Ovaj sam članak u ožujku 1P56 poslao jotinom ..
zagrebačkom listu "za učitelje i profesore", držeći ga najpodesnijim
za tu priliku. Ali list nije donio članak. Onda sam ga u rujnu" 1956 znava S našom starom zem
poslao jednom srpskom časopisu. Ni on ga nije donio. Niti je u jugo- ljom i
slavenskoj kulturnoj štampi bila zabilježena godišnjica velikog pro- j- j.
svjetitelja. Od tada je danak spavao u mome stolu. Sada ga šaljem:1 na« 1 a 1 ljudi. rodjeni
Zajedničaru da ga on donese jer smatrani da će mu sadržaj i sada Amerikanci, da znadu otkud
su porijeklom kad dodju u
interesirati hrvatske iseljenike)
U godini 1856-oj bilo je rodjeno nekoliko velikih umova
Nikola Tesla, Woodrow Wilson, G. Bernard
Shaw
Washington.
Booker Washington bio je jedan od najzaslužnijih na
rodnih prosvjetitelja u ljudskoj povijesti. Možda najzasluž
niji. Amerika ima dva velika Washingtona: Georgea,
Oca domovine i Booker a,?
prosvjetitelja crnačkog na- nabavio knjige i učila, nabirao
i roda u Sjedinjenim Država-i fondove za uzdržavanje zgra
ma. I da i djaka. Glas o njegovom
Na jednoj visokoj hridi, u požrtvovnom radu širio se A
predjelu Bronx grada Newmerikoni
medJu c™im
i
Booker Wasington je bio
prvi i najveći prosvjetitelj cr
načkog naroda,u Sjedinjenim
Državama Amerike. Do neba
strši kontrast izmedju nje
gova rod jen ja i njegove smr
ti. Rodio se u prljavoj kolibi-
West Allis, Wis. Ovime
dajemo do znanja svima pri
jateljima i rodbini, da se cla
nica našega društva "Jedna
kost", odsjeka br. 391 H.B.Z.,jci, u bijedi i ropstvu. Ni kao
Za dan njegova rodjenja,
25. aprila, 1856., doznalo se
poslije njegove smrti iz jed
ne bilješke u staroj obitelj
skoj bibliji Jamesa Burrougha
vlasnika plantaže na kojoj je
njegova majka služila kao
kuharica. Prve pisane zna
kove primjetio je na drvenoj
buradi i zavolio ih. Majka, i
ako neuka, u ropstvu rodjena
žena, željela je i poticala ga
da nauči čitati i pisati. A on
je pohlepno učio. Kada se
s a k o e s e i o u a
Hampton on se upiše na on
dješnju višu školu, Hampton
Institute. Da bi zaradio uzdr
žavanje meo je dvorane i vr
šio službu vratara. Osjećaju
ći u sebi poziv prosvjetitelja
osposobi se za učitelja. Upra
va instituta, uvidjajući nje
gove sposobnosti ža učitelja,
imenuje ga "kućnim ocem"
1
svi.ictom.
za
kojoj
Pom°ć nailazili su na ra-
,mućnih
bila ropkinja a otac bijeli čo-1
njenih Država izdala je god.
Zapadne Virginije, i u istoj 1940. spomen-marku s njego
godini počeo pohadjati školu
vom
slikom. To je bio prvi
crnci su do tada već bili put da se na poštanskoj mar
oslobodjeni. Slušajući k'adajki S.A.D. pojavila slika jed
je učitelj počeo prozivati dje- noga crnca. God. 1946. bio je
cu primjeti Booker da svakoI iskovan spomen-novac od po
dijete odgovara sa dva ime- dolara s njegovim poprsjem.
na, a on je imao samo jedno A prilikom njegove 100-go-
Booker. Za momenat dišnjice bila je izdana druga
ime
se smete ali kada je red do- spomen-marka sa slikom ko
šao na nj, kao po nekom na- libice u kakvoj Booker Wash
dahnuću odgovori: Booker
Washington. Zapisujući nje
govo prezime učitelj, sigurno,
nije mogao ni u najbujnijoj
mašti zamisliti da će ime o
voga bijednog crnčeta jedno
ga dana u Dvorani Slave do
stojno sjati uz ime najslav
n i e Amerikanca, Georgea
Washingtona.
ington bio rodjen, i prvi eg
zemplar bio pušten u promet
u mjestu njegova rodjenja.
U aprilu predprošle godine
sva je kulturna Amerika ko
memorirala njegovu stogodiš
njicu. Pisalo se i predavalo*
Booker Washington je bio ve
liki um i veliki čovjekoljub.
A bio je tako skroman da se
je u svakoj potrebi prihvaćao
i teškog fizičkog rada za svoj
universitet i njegove djake.
I do svoje smrti je od svojih
,.
slavan čovjek nije znao dan
svoga rodjenja. A umro je,
godine 1915., kao počasni pro
fesor Hardvarskog universi
teta i brojnih drugih kultur
nih zavoda kao drug i prija
telj mnogih američkih i ev
ropskih učenjaka: kao dobro
došli gost u Bijeloj kući svih
američkih predsjednika kroz
vrijeme svoga velikog djelo
vanja.
v
djaka tražio da poznaju i cije-1 rj^
ne dostojanstvo fidčkog ra-LJih
da. Poticao i ie.-Naučite ko-1
liko možete više da budete
korisniji onima koji ne znaju.
Kada je Booker Washing
ton započeo svoje veliko dje
lo još su i previše žive bile
posljedice ropstva, gradjan
skog rata, mržnje izmedju
Sjevera i Juga. Rasna mržnja
nije mogla ni njega mimoići.
No sve teškoće i zapreke ni
su ga omele u njegovom ve
likom djelu, jer ga je svega
života vodila misao koju je
izrekao ovim besmrtnim rije
čima
"Nijedan, ni bijeli ni crni
čovjek, nikada me neće toliko
poniziti da me navede da ga
mrzim."
Booker Washington je u
dario temelje svemu kultur
nom a kroz kulturni druš
tvenom i materijalnom na
e k u n a k o n a o a u
S e i n e n i a v a a a
napredak potvrdjuju brojni
crnački universiteti stotine
visokih i stručnih crnačkih
škola desetci tisuća crnačkih
studenata tisuće crnačkih
profesora, inžinjera, liječnika
i advokata stotine crnačkih
književnika, novinara i umjet
nika veliki broj državnih či
novnika i znatan broj radnič
kih vodja, diplomata, kopne
nih momaričnih i avijatičkih
oficira. I svih prožetih sviješ-
sedamdesetorice svojih indi- ću čovječjeg dostojanstva po
nauci svoga velikog prosvjeti
telja.
janskih djaka, koji su bili po
nosni i prkosni, kao urodjeni
Amerikanci, i jednako mrzili
bijele i crne došljake. Ali Boo
ker Washington svojom bla
gom naravi, svojim zanosom
odgojitelja, osvoji njihovu
Zahvalan crnački narod po
dignuo je u Tuskegee-u do
stojan spomenik svome pre
poroditelju. Spomenik ga pri
kazuje kako skida zavjesu
ljubav i u svome radu postig-' s glave mladog crnca koji u
ne vanredan uspjeh.
Uspjeh s Indijancima do
vede ga na položaj upravi
telja pripravne škole za crn
ce u mjesto Tuskegee, u dr
žavi Alabami. Ali kada je do
šao u Tuskegee tu je škola
za nj kleči u pokretu ustaja
nja. Oko njih su jtoljodjelj
ska orudja i otvorena knjiga
s napisom:
o o k e W a s i n o n
1856-1915. On je skinuo veo
neznanja sa svoga naroda i
postojala samo u imenu, i o-1 pokazao put k napretku od
bećanju države da plaća uči-' gojem i radinosti". (He lifted
telje. Sve ostalo je trebalo iz the veil of ignorance from
ništa stvoriti. I on je stvarao his people, and pointed the
i podizao proseči i sabiru-1 way to progress through
ći od svoga siromašnog cr- education and industry).
načkog naroda i plemenitih
bijelih ljudi: izgradio potreb
ne zgrade i djačka konačišta,
Split.
Ivan Lupic-Vukić
(bivši iseljenik)
ISTINA 0 JUGOSLAVIJI
O našoj staroj domovini i
Jugoslaviji često se čuje u a
meričkoi javnosti. Važno ie
Se
svlJe^
i Booker
u
Hie-
Americi upo-
S
Jugoslavijom, tako
razgovor s Amerikancima o
Jugoslaviji.
Njegovi pozivi ,u-nu-n
1SKrcno
bijelaca. Tako je on
ustra.inim
u_
Washingtona. Majka mu je
P0^^11110 najveće i najuzor-
n^e
n a k o sveučilište na
svlJe^u-
vjely kojeg on nije nikada u-: U počast i priznanje njego
poznao. U desetoj godini'po-'v'm zaslugama vlada Sjedi
čeo je raditi u jednoj
solani
pošteno dcz
«van,„ n^a,\,T ve izvratanja istine i zlobe,
su na spomen-pločama ureza- ^nmjev an je i odaziv, i kod „„tvr
na imena najslavnijih Ame- siromašnih crnaca i kod i-
sto naa
Naručite čim prije!
POVIJEST HRVATSKIH
DOSELJENIKA U AMERIKU
O povijesti hrvatskih do-
seljenika imademo vrlo malo
pisanih podataka. Zadnje vri
jeme gosp. Stjepan Gazi na
pisao je knjigu na engleski
o a i a n I i a i o n o
Allegheny County" 1882 do
1914. Ova knjiga, je lijepi i
vjerni prikaz povjesnice na
ših starih doseljenika u Pitts
burgh i okolicu, zapravo u
zapadnu Pennsylvaniju. Pi
sana je iskreno i pošteno i
provjerena sa dokumentima.
Naš vrijedni suradnik. P.|^ P°^ uspješnom kontrolom*
D. Ostović, koji dobro pozna novih metoda i sredstava lije- lesnika i da
povijest našega naroda, na
pisao je zanimljivu i vrlo po
učnu knjigu engleski "The
Truth About Yugoslavia" Či
stina o Jugoslaviji. Knjiga je
pisana lakim engleskim je
zikom i prožeta dokumenti
ma i historičkim činjenicama,
lijepo tvrdo vezana, pisana je
iskreno i pošteno bez ikako-
eenja.
najbolji ljudi potvr
djuju.
Svaki bi naš čovjek trebao
da u svom domu imade ovu
knjigu radi sebe. svoje djece
i samih Amerikanaca da im
može reći istinu o Jugoslaviji
i svojoj staroj domovini.
Ovu važnu knjigu možete
dobiti uz sniženu cijenu za
samo S3. Novac možete po
slati jednostavno u kuferti
s naručbom na urednika Za
jedničara Philip Vukelich,
3441 Forbes St., Pittsburgh
13, Pa.
ivnosti
ftkt
Vrijedno je ovu knjigu i
mđti u svom domu radi se
be, svoje djece, pak i za bo
lje tumačenje svojim prija
teljima Amerikancima, da i
oni ispravno znadu što smo
i tko smo.
Cijena je knjigi jedan do
lar. Možete je naručiti kod
naše Zajednice ili pošaljite u
koverti jedan dolar sa ozna
kom da želite povjeBt Hrvat
skih Doseljenika. Naručbu ša
ljite na: Mr. Philip Vukelich,
3441 Forbes St., Pittsburgh
13, Pa.
U NEKOLIKO REDAKA
Da bi uštedjeli na velikim
hladnjačama za čuvanje za
lihe hrane, Svajcarci sada
najozbiljnije razmatraju mo
gućnosti pretvaranja izvjes
nih svojih uvijek zaleđenih
jezera u prirodne hladnjače.
Nedavno su u jedno jezero ne
daleko Ziiricha spuštene znat
ne količine namirnica ulja
i povrća zatvorene u me
talne posude.
Na gradilifitu nove hidro
električne centrale na Angari
u Sibiru otkopani su grobovi
ratnika iz kamenog doba, vr
hovi strijela čudnog oblika,
jedan nož od sileksa, jedan
luk i jedna grivna od kosti.
Vjeruje se da ti ostaci pri
padaju jednoj visokoj kulturi,
koja je tu cvjetala prije 5000
godina.
Iako britanski radio još ne
namjerava da novo otkriće
počne koristiti za svoje re
dovne emisije, ipak je prije
nekoliko dana počeo eksperi
mentalne emisije t. zv. tro
dimenzionalnog stereofonskog
zvuka.
Početkom januara na sje
veroistočnoj strani Etne, na
visini od 3,000 metara otvo
rio se novi krater. Iz njega
je izlazila lava, a vrh Etne
je pritom bio obavijen oblaci
ma.
potrebno
doseljenika, koji)mal°
starih
Hrvatskoj
su udaraIi (eme|j
Bratskoj Zajednici i hrvat
skoj rimo-katoličkoj crkvi i
župi. Tu se zrcale tegobe pr
vih dana doseljenika i nji
o v o z a a a n e i o a z a
svoja društvena, kulturna i
vjerska društva i ustanove.
NARODNO ZDRAVLJE I MEDICINA
NOVE METODE LIJEČENJU SRČANIH OBOLJENJA
Prije deset godina smatralo se da nema mnogo nade
da bi se srčana oboljenja mogla izliječiti. Danas u tome po
gledu postoje velike promjene. Izgledi za liječenje mnogo
su povoljniji i liječenje srčanih bolesti mnogo je uspješnije
nego je bilo'prije ciglih deset godina, šta više, izgledi za
liječenje najvažnijih i najrasprostranjenijih srčanih obolje
nja vrlo su dobri i daju nade da će uskoro ove bolesti bi-
i
koju dolari kao blagoslov u
hilj.de domova i porodica u
nici"
Pm znaci napretka poka-
zah su se sa dva najraspro-
stranjenija oblika srčanih bo-^^
les«. ovapnjenjc arteri-jovom
i kontrola ishrane kojom sc ljenjima?
priječi prekomjerno uzima- .....
e n o o n a v a n i i o
n ie soli i održava umierena,, .. ....
k n e a u n a n o v i i n a u n n n
tjelesna težina bolesnika —1
omogućili da se ujedno odr-
žava pod kontrolom v i so k i
k v n i a k o e i e z a
liječnika bilo često nemoguće
da postigne. Lijekovi "anti
koagulanti" sada se mnogo u
potrebljavaju da bi se sprije
i 1 o začepljenje koronarnih
arterija t. j. vrstu srčanog
napada, koji nastaje uslijed
stvaranja zgrušanih grudica
krvi u malim srčanim arteri
jama.
Ako gledamo na stvar sta
tistički, ovaj kao i drugi o
blici napretka u medicini sr
ca pridodali su mnoge godine
života pojedinim Amerikan-I«0 Podvostručilo od početka
cima. Mnoga žrtva srčane bo-lovoSa stoljeća. Do danas naj
lesti može se sada vratiti na
posao i zaradjivati što mu je
7'a
zlvot sa
ograničavanja njegovog
vremena i energije.
Sa. gledišta američke po-
80
da žive zajedno sa svojim bo-'du
VINOVODNE CIJEVI
Prije nekog vremena u gra-j
Straaa 3.
telji doživjeti da odgoje i da
Sve to predstavlja e n u se pobrinu za svoju djecu
od najčudnijih promjena mo- dok ne poodrastu.
dernog vremena promjena!
,tinl,
Medjl
borba w proliv
.0anih
R1
oboljcnja nastavlja
.01ljacj
,jiv0
u£
kojima postoje takovi boles-
mar
nastojc đa
pronadju u2rok( uslov( pod
kojima dolazi do visokog krv-
prj(jska ovapnjenja ar-
no2
tcriia poUušavajll da prtH
kakovu ju u
ja i \isoki krvni pritisak ko-1 ketni^ski spojevi koji pro
ji su u vezi jedno s drugim i izvccjenj požlijezdama kontro
od kojih boluje vrlo veliki jjra ju važne životne funkcije
broj Amerikanaca. ljudskog tijela: da li duševni
Bolesnici koji boluju od o- jelesni napor igraju ulogu
vih bolesti mogu se sada pod-
liječenja nego što je to bilo
ranije moguće. Novi lijekovi
j.
proccsu hornioni(
*rčanim oboljenjima i obo-
u
vrgnuti mnogo boljoj metodi: jieniima
or£rnna u savezu aa
Da li mast u ishrani
sroem?
.anim
iffra ulo?u pri 8rf
obo
istraživanjima srčanih obo
ljenja jeste činjenica da žene
prije menopauze mnogo teže
o o i e v a u o z a e i e n a
koronarnih arterija nego li
mšukarci. U stvari broj ova
kovih oboljenja kod žena iz
nosi tek možda jednu dva
desetinu broja oboljenja kod
muškaraca. Ova okolnost po
takla je naučenjake da vrše
svoja naučna istraživanja u
jednom novom smjeru, t. j.
da pronadju koju ulogu igra
ju spolni hormoni u ovapnje
nju arterija.
Trajanje života više se ne-
važniji činilac u ovoj promje
ni bila je uspješna borba pro
tiv infekcioznih bolesti. Ova
kav medicinski napredak
u
nedavnoj prošlosti zajedno sa
vrl°
,ntcnz,vnim 1
rodice ovaj napredak znači naučnim istraživanjima koja
da će mnoge porodice moći
produktivnim
nastavljaju. opravdava na­
da srf:ana
lesnim članovima kroz mno- takodjer biti uspješno kon
ge godine koje jc napredak.
tro^rana
Istraživači francuskih špi-1 Prcvodjenje na strane je
lja u oblasti Dordogne, pod|zlke ™ht,jeva n a po r. koji
vodstvom Abbe Glorya, ot
krili su u Villarsu nove na
laze predhistorijskog slikar
stva. To su crteži konja, ma
muta, medvjeda i jednog čo
vjeka, koji su bili prekriveni
debelim slojem kalcijeva kar
bonata. Smatra se da su ovi
crteži oko 30,000 godina, i da
oboljenja
i pobijana.
u medicini dodao životima bo-' Common Council
Novo otkriće u spiljama PREVODI 6,000 RIJEČI
Dordogne NA SAT!
mnogi učenjaci pokušavaju u
kloniti na taj način, što bi
čovjeka-prevođioca zamjenili
a i n o N a o o u s u
već i postignuti znatni uspje
si.
Medjutim, izgleda da je na
tom putu novu etapu obilje
žio pronalazak jednog sarad-
stilistički stoje izmedju na-lllika Washingtonskog univer
laza u špilji Lc Bugue (40,000
godina) i špilji Lascaux (15,
000 godina). I ove obje špi
lje nalaze se u oblasti Dor
dogne.
ziteta. On je konstruirao e
lcktronski mozak, koji će mo
ći za jedan sat prevesti 6.000
ruskih riječi na engleski, što
bi inače prevodilac-čovjek mo
rao raditi cio dan.
^OVI RADIO-TELESKOP
du Rolle, u Šviarskoj, sve-j Jedan predstavnik Univer
čano su puštene u promet pr- ziteta Michigan izjavio je ne
ve cijevi za dovod vina. Cije-1 ki dan, da će ovaj univerzitet
vi su načinjene od plastične početi u junn ove godine gr»
mase, a čitavi "vinovod" du- diti na vrhu Peach Mountain
gačak je 1,200 metara. Sma- orijaški radio-teleskop. koji
tra se, da će ovim cijevima će imati promjer od 25.5 me
moći protjecati godišnje oko tara i koji će po veličini doći
milijun litara bijelog vina od odmah za sličnim radio-tele
obližnjih vinograda do pod- skopom Manchesterskog uni
ruma u gradu. verziteta u Velikoj Britaniji.
"GOLD MEDAL" BRAŠNO
IZ NA6E ZALIHE NA RIJECI
nadimo uz cijena
100 LBS. DO RIJEKE $9.00 -DO ZADNJE STANICE ..$1100
Zatratite procjena u pakete po narudžbi, kao i naš aovi cijenik
PAKETA SLOBODNIH OD CARLNB U JUOOSLAVU1!
Šaljemo na zahtjev naš novi cijenik radio aparata,
frigidera, mašina za pranje, bicikala kao i ostalih
kućnih potrebština.
A I A I I N \n\n Common Council
Hall of Fame u koioi
radom u Tuskegee-
ce mnogi rodi-
35? West Mtfc St PE: S-89S5 New York 1. N. T.