OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, May 28, 1958, Image 2

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-05-28/ed-1/seq-2/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana 2.
Stoibeno glasilo
Hrvatske Bratske Zajednice
a Americi
Islazi svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA
Anketa
-TORONTSKI hrv. list "Jedinstvo" otvorio
je anketu po pitanjima Hrvatske Brat
ske Zajednice. Mi smo tu ideju pozdravili,
jer se anketa (rasprava ili diskusija) vodi
u dobroj namjeri i želji u promicanju i jača
nju naše organizacije. Polazimo sa stano
višta, ne tko govori, već što govori, da li
dobronamjerno ili iz jala i opačine da op
tužuje, iskrivljuje istinu i kleveće.
"Jedinstvo" je naišlo na odziv i u tom
listu vidimo, kako se objektivni naši čla
novi javljaju i odgovaraju, naime, rasprav
ljaju, o svojoj Zajednici. Oni na to imadu
pravo i nama je drago čuti njihovo pozitiv
no mišljenje.
Nitko nije pozvaniji, da govori u ime na
šeg kanadskog članstva, nego baš naši čla
novi u Kanadi. Oni najbolje znadu svoje pri
like i neprilike. Drugi koji o njihovim pro
blemima govore, može izgledati da to čini iz
svojih motiva, da stječu simpatiju i potporu.
Ovdje dolazi dobra pouka po onoj našoj:
"Teško vuku po poruku". Naša braća u Ka
nadi trebaju sami biti na čistu, što žele, što
je za njih bolje i što mogu i na koji način
postići.
U pitanju je predstavništvo u Glavnoj
Upravi. I mi to želimo i nastojali smo po
stići, ali na konvenciji se poremetilo. Tko
pozna ljude i prilike može se dovinuti za
što? Ako ne može dobiti Petar neda se ni
Pavlu da pobjedi.
U Kanadi je naše članstvo podjeljeno na
dvije grupe, a sada se pokazuje i treća. Da
kanadsko članstvo bude zastupano ravno
pravno i po pravici, trebali bi se svi složiti
i na konvenciji bratski i složno zastupati da
svaka od dviju grupa bude jednako i pra
vedno zastupana, a ne jedna povrh druge.
Tako mi mislimo, a braća u Kanadi neka
prosude.
Braća u Kanadi trebaju domišljati, da
ne postanu na konvenciji ničija football, kao
što je pomoć našim starcima.
"Jedinstvo" u broju od 8. maja donosi
odgovore na svoju "anketu" od izvjesnih na
ših članova. Zanimljiva su ta pitanja i na
pomene i odgovori. Tako čitamo odgovor
tajnika jednog torontovskog odsjeka, na pi
tanje o pojačanju današnje članske kam
panje on veli: "Ne samo u Kanadi, već i u
Americi. Nagrade su male, treba ih podvo
stručiti, i još ni iz daleko ne bi bile koliko
neke osiguravajuće kompanije plaćaju svo
je agente".
Na gornju tvrdnju treba dati objašnje
nje, da se nebi dobilo pogrešno mišljenje.
Zajednica želi da što bolje nagradi svo
je zaslužne članove. To potvrdjuje činjenica
da je poprimila nagradu tajnicima godišnje
50 centi po članu, tako sada i upravitelju
gnijezda. Posebice daje nagrade za uzčuva
nje članstva u odsjeku i u gnijezdu. Držalo
se je da će se time tajnike i upravitelje
gnijezda potaknuti da življe rade za dobiva
nje novih članova. U stvari se nije mnogo
popravilo.
Zajednica ne može da radi kao trgovač
ka društva. Inšurinc kompanije imadu stal
no uposlene svoje agente, što je njihova pro
fesija. Agent kad upiše ili proda osigura
ciju pojedincu, on mora da ga uzdrži da stal
no plaća za isti ili da ga s drugim novim
prospektom nadoknadi. Drugim riječima: ni
je dovoljno samo prodati životnu osigura
čiju i zaboraviti, pak tražiti drugog. Nego,
treba nastojati da je dotičnik stalno osigu
ran i da stalno plaća svoje pristojbe.
Kod nas je poteškoća u tome, što mi ne
mamo stalno uposlenih agenata, da vode
brigu o upisanim članovima i da ih nastoje
stalno zadržati u organizaciji, ako koga iz
gube da ga s novim zamjenjuju.
Naši članovi dobi ja ju djecu ili odrasle
članove od znanaca i prijatelja. Da dobiju
nagradu nastoje da novi član bude u or
ganizaciji šest mjeseci dok on dobije od Za
jednice svoju nagradu. Poslije o njemu ma
lo ili nimalo vodi brigu. Bilo je slučajeva,
da se jedne godine dobilo člana za pol go
dine i ubralo nagradu, pak ga pustili. Dru
ge godine se istoga opet upisalo sa istom
svrhom za nagradu, a ne za članovanje.
U suglasju toga, kad bi mi plaćali velike
nagrade Zajednica bi po takovom poslovanju
gubila na kampanjama i kampanje, pa kako
uspješne bile, bile bi na štetu organizacije.
Ovo je jedan i važan razlog, koliko mi
snamo, da se nemogu davati veće nagrade
Z& upis novih članova, a ima i drugih.
Baš radi takovog našeg poslovanja u ja
čanju naše organizacije pred nama stoji važ
no pitanje da bismo uposlavljali stalne a
gente ili fieldmene. Do toga će prije ili po
slije doći. Čim prije tim bolje. I ovo bi pi
tanje naši razboriti članovi trebali suočiti
razumno i pozitivno u interesu organizacije.
Pet tisuća dolara
I IJEPA POJAVA. Zadnje vrijeme dobiva
mo nove članove, koji Uži miju životnu
osiguraciju za veće svote. Talio smo zad
njih dana primili nekoliko osigfuracija pO
$5,000.00 i to.:za djecu i za odrasle, pak
i na dvadeset godišnje osiguranje, koji certi
fikat dozrijeva za 20 godina i nakon te do
be je isplativ u potpunoj svoti osigurnine
ili se može prčma našim opcijama pre
urediti, da se djelomična svota isplati članu
i da nadalje ostane osiguran za istu svotu,
a da više ništa neplaća do života za svoju
životnu zaštitu. Ili pako da ostavi sav no
vac kod Zajednice u kojem slučaju dobiva
daleko veću osiguraciju za koju ne plaća.
Značajno je da i naš svijet postaje svijes
niji povodom životne osigurači je, to jest, do
lazi do razumjevanja kako je od velike vri
jednosti i značaja životna protekcija, ako se
uzimlje u većim svotama.
Osiguracija samo na $500, kalcove smo
prije prodavali, već nema značaja. Za ta
kove osiguracije mi i ne marirtio, jer je od
sitne vrijednosti i za člana i za' Zajednicu.
Danas je u modi najniže osiguranje kod nas
od $1,000.00 i više. što dalje to sve više do
lazi i dobivamo veći broj članova osiguranih
na $10,000.00 pa na $5,000.00 i tako redom.
Gospodarni ljudi znadu vrijednost život
ne zaštite ili osiguracije. Koji se svijesno
osiguravaju, tako, da se što bolje uz zaštitu
i protekciju koriste i gospodarski sa svojom
osigurninom, takovi pokazuju razum je
van je
i jaku svijest o vrijednosti svoje protekcije.
Rekli smo, da osigurnina za život nije
samo zaštita ili protekcija, već je dobra o
siguracija takodjer dobar uložak ili invest
ment kod Zajednice. Bolje nego u kojem
novčanom zavodu.
Evo zašto: Osiguranje na $5,000.00, još
bolje na $10,000, koji može na Single Pre
mium, da uplati na jednom i više ništa ne
plaća. Novac tako uložen nosi kamate od
prvog dana. Mi smo ovo tumačili, ali nikad
nije dovoljno dobru stvar prikazivati.
Uzmimo za primjer 20 Year Endowment
na tisuću dolara Single Premium za osobu I
25 godina starosti unapred se na jednom,
plati $668.25 za koju se svotu nakon 20 go
dina dobiva potpuno $1,000.00 i svake go
dine dividende, što se uzimlje kao kamati na
uloženi novac. Bolje je umjesto jedne uzeti
osiguraciju po ovom planu dvije tisuće do
lara. Evo zašto: Za prvu tisuću se plati,
kao gore $668.25. Za drugu tisuću se plati
manje, naime, $567.93. Za obje tisuće ($2,
000.00) osiguracije se plati unaprijed ukup
no: $1,236.18 i nakon 20 godina dobije se
ukupno za ovu uplatu $2,000.00 povrh toga
i kamati u formi dividenda. Za svaku nak
nadnu tisuću dolara se plaća jednako po
$567.93. Za $10,000.00 osiguracije bi se u
naprijed platilo $5,779.62. Za 20 godina čla
novanja Zajednica isplaćuje potpunu svotu
od deset tisuća dolara. Kad priračunamo i
uplaćene dividende, glavnica na uloženu svo
tu se u 20 godina skoro podupla. Taj višak
je profit na uložen novac. Baš zato je ovo
dobar uložak i ujedno protekcija, jer u slu
čaju smrti prije nego certifikat dozori u sva
ko doba Zajednica isplaćuje potpunu svotu
od $10,000.00!
Po Single Premium može se osigurati na
svaki naš certifikat. Ovaj je najskuplji po
što najbrže dozori. Drugi su jeftiniji.
NOVINARENJE ŠKOLOVANIH LJIJDI
Zanimljivo je kako hrvatski novinari u
iseljeništvu svi jednako gude po istoj žici.
To su školovani ljudi poratne emigracije, ko
ji se vole zvati politička emigracija. Veliki
nacionalisti. To ne znači da su veliki rodo
ljubi. Sve te novine i publikacije imadu ne
kako jedan pravac i pišu po jednom kalupu.
Protu-komunistički, ali na takov način da
im je sve crveno pred očima. Komunizam
im je glavna tema i sve svode i izrabljuju
za komunizam. Oni sve i svakoga bojaju
jarkom crvenom bojom. Tko neće i ne mo
že s njima, naravno, oni ga javno kleveću
i denunciraju s komunizma. U svojoj pre
tjeranosti oni svagdje gledaju samo komu
niste. Tko ne bi znao, mora misliti da su
im komunisti svagdje za petama. U stanu,
na radnji, pod krevetom, pak i na krevetu.
Oni propagiraju komunizam, jer ga stvara
ju jačim i moćnijim no što u stvari jest. Da
ih Tito plaća bolju propagandu za nj nebi
mogli činiti.
Svi su jednaci. Oni koji nisu ustaše u
sko su sa ustaštvom vezani. Nema tu neke
srednje linije i naprednjaka. Njima je na
rodna naša rodoljubna najveća ustanova
Hrvatska Bratska Zajednica i njena uprava
tobož komunistička.
Kad ne bi bilo komunizma oni bi ga mo
rali izmisliti.
Čudo od naše školovane gospode.
"ZAJEDNIČAR"
Naše mišljenje o školama i školarini
^Canton, Ohkj. i Sa, osobitim zanimanjem pratili smo
organiziranje i konačni lijepi uspjeh škole, za što bolje i
veće razumjevanje poslovanja u H.B.Z., priredjenoj po od
sjecima ehikaške okolice, a pokrenute potstrekom prvog gl.
potpredsjednika Hrvatske Bratske Zajednice, brata Josipa
Bazdarića i odsjeka broj 32 H«. B. Zajednice iz Chicago, 111.
Ovaj se pothvat za održa-f
vanje školskih tečajeva ne
može dovoljno procjeniti i po-
Mi danas u našoj H. B. Za
jednici imademo hiljade lije
pe i naobražene omladine, da
li smo joj toga mnogo, a na
ročito na polju sporta, u ko
jem ona izražuje ne samo lju
bav prema H.B.Z., već i svo
je društvene i kulturne za
htjeve. No to nije dovoljno!
Sama ljubav prema organi
zaciji, sportu i društvenosti,
ne će graditi, tumačiti i pro
davati H.B.Z. i njezinih cer
tifikata, ako nemamo upuće
nih ljudi i žena, koji će ih
znati tumačiti i prodavati.
Odsjek 514 H.B.Z. na svo
joj prošloj sjednici, a prema
preporuci potpisane, rasprav
ljao je ovu važnu i potrebnu
stranu poslovanja u H.B.Z. i
jednoglasno zaključio, da iz
razimo naše mišljenje preko
službenog glasila i pozovemo
odsjeke H. B. Z. u neposred
noj blizini Cantona, t. j. od
sjeke iz Akrona, Massillona,
Aliance i Brewster, Ohio, pa
da zajednički organiziramo
Naša žena Hrvatica, iselje-f
ninka od početka razvitka na
šeg društvenog života uvjek
je ukorak stupala sa ljudima
i pomagala, a u mnogo slu
čajeva tako širokogrudno i
predano da se njena pomoć
nije vidjela već općenito o
sjećala u napredku našeg kul
turnog i društvenog života.
Izgleda, kao da su ljudi se
bični, a nije tako, već u svom
naporu i zalaganju nisu na
ženu ni domišljali.
Trebalo bi, kad bi mogli,
ženi posvetiti više pažnje i o
dati joj zaslužnu čast. Jer ka
ko se kaže da žena drži tri
ugla kuće, moglo bi se to pri
mjeniti i na društveni život.
Ako svagdje nije baš tako
krivi su ljudi što nisu znali
ni marili da ženu podignu i
da joj dadu više ambicije i
poleta za rad.
Danas ćemo uzeti za pri
mjer jednu našu rodjenu A
merikanku, mladju ženu, se
stru Catherine M. Francis, ro
il jena Balaban. Vrijedna čla
nica odsjeka broj 72 u Union
town, Pa. Čestita supruga i
majka. Ona je dijete majnera.
2ilavih radnika u utrobi zem
lje. Rodjena je u Pennsyl
vanijskom gorju ugljanika od
roditelja Thomas Balaban, Sr.
u malom rudarskom naselju
Elm Grove, Penna., Franklin
Twp., kraj grada Uniontown,
Pa. Rodjena je u prvoj polo
vici aprila 1919. Njeni rodi
telji su doselili iz Hrvatske,
a imali su devetero djece, na
ša Catherina je bila najstari
ja i u pomaganju majci no
sila je od sve djece najteže
breme u kućanstvu. Stupila
je u odsjek 72, 1941. godine
i nakon par godina članova
nja došla je u odbor i u od-
školske tečajeve, preko kojih
bi se sami odbornici još više
i
trebu istih naglasiti. Naše je upoznali u poslovanju H. B.
mišljenje, da se sa ovakovim
radom trebalo početi davno
prije. Naše starije članstvo,
po prirodi hoćeš nećeš, pre
lazi u vječnost, a oni koji su
još u živofu, postaju nemoć
ni i pasivni, preživjeli su svo
je, a dali su svojoj Hrvat
skoj Bratskoj Zajednici sve
što su mogli i znali u nje
zinom poslovanju,, dok je o
na poslovala po načinu nji
hovih mlađih dana. Danas,
ali, kad ,H. B. Zajednica po
sluje modernim načinom, mo
dernim certifikatima u pro
davanju Osiguracije potrebne
sti nove sile, potreban je u
pućeni naš mladi naraštaj,
koji mora preuzeti poslovanje
naše H. B. Zajednice.
Zajednice, a naročito da po
zovemo naše mlado članstvo,
kojeg danas već svaki odsjek
imade u lijepom broju, kako
bi se to naše mlado članstvo
moglo što bolje upoznati po
slovanjem H.B.Z. i biti bar
donekle pripremno uzeti vod
stvo i odgovornost, koja ih
neminovno čeka. Braću i se
stre iz navedenih odsjeka mo
limo, da se ili preko službe
nog glasila, ili preko našeg
odsjeka 514 u Cantonu izraze
o ovoj našoj preporuci.
O ovom hvale vrijednom
predmetu smo takodjer ra
spravljali. članstvo odsjeka
514 drži da je preporuka bra
ta Mato Depeder, za 50 centi
godišnje od dividenda od sva
kog člana prenešenih u škol
ski fond veoma dobra, i kada
bi se usvojila bila bi na naj
lakši i najjednostavniji način
provediva, bez da bi se član
osjećao novčano okrnjen, a skog naroda se nemože više,
ugled naše H.B.Z. bio bi mno
go povećan kod naše omla
dine, a da i ne rečemo što bi
to značilo za njihovu naobraz
bu i njihov budući život. Iz
radjene papirnate vrbee, ko
je bi se mogle priljepiti na
kutije sa oznakom, C. F. U.
Scholarship Fund, i stavile
na vidljiva mjesta na našim
sjednicama i priredbama, veo
ma praktično zvuči i mogle
bi donesti dobrih rezultata za,
ovaj značajni fond.
Ovo su mišljenja našeg
članstva u odsjeku broj 514
H.B.Z., pa smo u nadi da će
nam, ako se usvoje, ^donesti
dobrih rezultata.
Za odsjek 514 H.B.Z.,
Theresa Martah
ZASLUŽNE 7FMF U MAŠIM UDOVIMA
U JAČANJU I PROMICANJU ZAJEDNICE
U našem društvenom životu često susrećemo vrijedile,
požrtvovne i napredne žene, koje se zalažu i svom snagom
pomažu podizanje našeg društvenog života. One to čine iz
posebne ljubavi, bez ikakove slave i časti. U mnpgo slučaje
va £eni se ne odaje zaslužno priznanje, već ju potisku
ju, pak nažalost i vrijedjaju sebični ljudi bez oprav
danih razloga, već za inat i iz jala, radi svoga ličnog hira.
ciji "Croatian Citizen Club".
Od tada živo radi i zalaže se
za svoj odsjek i svo^ja druš
tva u Uniontownu.
Catherine-a je blage naravi
i od prirode inteligentna. Pri
jazna i simpatična, pak se do
bro snalazi u društvu sa sva
kim. Vrijedna i poštena u ra
du. Njezini su računi čisti i
ima dobru volju za rad. To
pokazuje njen uspjeh u od
sječnom gnijezdu Pomladka,
kojega je upraviteljica od go
dine 1950. Kad je primila u
pravu gnijezdo je imalo 176,
a sada ima 236 aktivnih čla
nova.
Zadnjih godina, svake go
dine ona ima lijepu djevojku
za natječaj naše Kraljice po
pularnosti. Tako i ove godine
ima dražesnu curicu, pravu
e o i u i s s a o y n
Ann Mrowca, članica gnijez
da broj 32 pod pokrovitelj
stvom odsjeka 72 u Union
townu.
Prošle godine, u početku,
Catherine je i v o 1 o od
sječnih članova organizirala
"Mothers' Club", koga je Klu
ba ona predsjednica. Ove go
dine njezin "Mothers' Club"
imade oko 60 vrlo aktivnih i
vrijednih članica. Ona je od
bornica u Croatian Citizen
Club i vrlo aktivna u odsjeku
i odsječnom klubu, i svakom
društvenom radu, gdje nj
on a
pomoć treba i gdje se traži.
Udala se za brata Franka B.
Francetića (Francisc) i ima
du jednu kćerku Barbara Ann
o 14 godina, članica gnijezda,
koja polazi školu St John's
u Connellsville, Pa.
Catherine Francis dolazi od
jedne veće i vrijedne zajedni-
sjeku i u mjesnoj organiza- carske obitelji. Njene sestre
SUPILOVA PISMA FERREROVIMA
Napisao Bogdan Radića. Posebni otisak iz "HRVATSKE REVIJE"
Godina VII. Svezak 4.
"Na pomolu ovoga vijeka" piše Bogdan Radića
"zalepršala je visoka na nebu, koje se nadvija nad Hrvat
skom, Supilova zastava. Bio je to visok i ponosan stijeg
jednog osamljenog čovjeka, koji se borio za slobodu, ne
ovisnost i pravo svog malog naroda. Za njim nije bilo, kao
u novija vremena, organiziranih masa nije ga resilo ni bo
gatstvo, ni gospodsko porijeklo, niti formalni akademski na
slovi, nego genij, impuls i in«^
stinkt, koji je izbijao iz sva
kog njegovog nerva iz
svake njegove riječi", (što se
gospodskog porijekla tiče, a
ko se pod tim ima razumjeti
istaknuta loza, koljeno, onda
Šupilo jest bio gospodskog
porijekla, jer putem djeda,
s očeve strane, vuče lozu iz
vlasteoske dubrovačke poro
dice Zamagna. Mi to ne spo
minjemo zbog "gospodstva",
nego zbog. toga, što se, bio
loški gledano, mnoga svojstva
naslijedjuju. A Zamagne su
igrali vidnu ulogu u povijesti
dubrovačke republike).
"Bez stranke, s jednim li
stom, koji se tiskao u pro
vincijC'on je uspio" piše
nadalje g. Radića "na po
četku ovog stoljeća uzvitlati
jedan zaboravljeni i uspavali
narod do njegova budjenja i
uskrsnuća. To budjenje jav
u tom razdoblju, pa do za
vršetka prvog svjetskog rata
shvatiti bez života, misli i dje
la Frana Šupila. Ispred
dizanja pangermanstva, ko
me, kako on veli "vjerolom-
Prožet tim mislima, nadah
nut vjerom u uspjeh, i že
ljom, da spasi hrvatski narod
od prijeteće mađžarizacije i
germanizacije, da ga osovi na
vlastite noge i da ga ponos
na i slobodna uvede u kolo
evropskih, a u prvom redu
balkanskih slobodnih slaven
skih naroda, Šupilo se odu
ševljeno daje na posao. On je
idejni tvorac i Riječke Rezo
lucije i Hrvatsko-Srpske Koa
licije, od kojih je prva po
e s a e e i a a s u
škog carstva, a druga učinila
kraj eksploataciji hrvatskih
Srba sa strane Madžara, da
napakoste Hrvatima. S istim
ciljem pred očima posjećuje
Guglielma Ferrera, čuvenog
talijanskog sociologa i jav
nog radnika. A koliko se po
nosio sa svojim malim i siro-
i braća su aktivni u odsjeku
u zajedničarskim aktivnosti
ma. Njena mladja sestra Rose
Marie Balaban bila je dele
gatka Pomladka god. 1955. i
Kraljica Popularnosti odsjeka
broj 72, Ujedinjenih Western
Penna. Odsjeka H.B.Z. 1956.
godine, a danas je udata i
njen suprug po narodnosti
Poljak, čim se oženio stupio
je u našu Zajednicu, te je
član odsjeka broj 72.
O ovoj čestitoj i vrijednoj
zajedničarki i njenoj obitelji
mogla bi se napisati čitava
knjiga. Ona zaslužuje pošto
vanje kao graditelj Zajed
nice u prvim redovima. Sva
ki čestiti član i čovjek takove
sestre poštuje, a ima i tako
vih, koji ih zapostavljaju. Ali
takovi su ljudi.
Odsjek 72, uz svog požrt
vovnog dugogodišnjeg pred
sjednika i graditelja Žajed
nice, brata Mike Cindrića, i
made još j*ednu uzor-zajedni
čarku ženu, sestru Mariju Lu
lich, koja je vrlo aktivna u
odsjeku i vrši blagajničku
čast za dugi niz godina. Mi bi
željeli i o njoj reći malo više,
jer zaista svaku počast za
služuje, pa kad dobijemo po
datke to ćemo i učiniti.
Živjele naše vrijedne sestre
zajedničarke i majke djece
n a i e a pomladka, a našoj
vrijednoj Catherine M. Fran
cis, naše poštovanje i čast!
Uredništvo.
masnim narodom, prema ko
mu je povijest bila okrutna,
svjedoči činjenica, da se ne
poznatom Ferreru predstav
lja: "Ja sam Hrvat", a tek
onda, i kao sporedno, kaže
svoje ime: "Frano Šupilo".
Iako je Ferrero bio jako
zaposlen, iako se radilo o ne
poznatu čovjeku, primio ga
je, misleći, da će ga primiti
na pola sata. Ali, napisao je
Ferrero: "Nije bila dovoljna
jedna večer, jer je Šupilo bio
nosioc tolikih novih ideja, po
gleda i pojmova, nego sam
ga zamolio, da dodje i drugi
i treći i četvrti dan. Tada sam
po prvi put osjetio, da je Au
strija osudjena na smrt i da
ulazimo u dogadjaje, koji će
skrenuti razvoj našega svije
ta".
"Od toga vremena" pi
še g. Radića, a on je najvjero-
jalo se na pomolu velikih pro- dostojniji svjedok, jer je zet
jena i u Srednjoj Evropi i|Pok- S• Ferrera "Šupilo je
na Balkanu i povijest hrvat-
imao dubokog utjecaja ne sa
mo na Ferrera, nego i na vo
deće intelektualce sjeverne i
liberalne Italije."
Iz tog prvog posjeta raz
vilo se izmedju gosp. te go
spodje Ferrero i Šupila du
boko i iskreno prijateljstvo,
na i perfidna Austrija" služi {koje ih je do Supilove smrti
kao avangarda na evropski i vezalo.
jugo-istok, Šupilo, u svom
dalekovidnom močgu otkriva
slijedeću viziju: sjediniti, ili,
bolje, sporazumjeti Hrvate sa
Srbima, s Madžarima i s Ta
lijanima u jednom zajednič
kom idealu, koji bi trebao, da
ih, sjedinjene i sporazumne,
suprotstavi rastu pangerman
stva".
Austrija je brzo uočila, da
je Šupilo politički šahista pr
voga reda i nastojala je svim
silama, da ga predobije, da
ga uza se veže. Ali Šupilo je
potekao iz stare dubrovačke
republike, koja je svoju slo
bodu kroz hiljadu godina svo
jom pameću, svojom diplo
matskom vještinom i svojim
smislom za stvarnosti, čuva
la i sačuvala. Nije on padao
na lijepe riječi, niti su ga o
ne mogle zavesti, niti su ga
ponudjeni položaji, mogli ku
piti. On je ustao u obranu
svoga naroda, da mu u naj
manju ruku poboljša položaj,
a u najbolju, da mu izvojuje
slobodu. S tim ciljem pred o
čima, on nije vodio računa
ni o sebi, ni o svojim intere
sima. Videći, da ga nemože
ni predobiti, ni častima i po
ložajima kupiti, Austrija ga
je pokušala slomiti, ali je pri
tom slomila sama sebe slu
žeći se nečasnim sredstvima.
Na osnovu falsificiranih do
kumenata optužuje ga da je
srpski plaćenik, a Šupilo tu
ži i pred sudom dokaže, da
-u njegovi tužitelji falisifi
katori. To je bio tako zvani
Friedjungov proces u Beču o
kojem je cijela svjetska štam
pa pisala i po kojemu su se
i Šupilo i Hrvati pp cijelom
svijetu pročuli, a Austrija o
sramotila.
A kako je Šupilo oduševio
Ferrera, tako je, u toku pr
vog svjetskog rata, kad je ve
ćinom živio u Londonu, odu
ševio i britanske državnike.
Naš stari prijatelj H. Wick
ham Steed pripovijedao je g.
Radici: "Oduševljavo je sva
koga, i Lord Grey-a i sve
nas svojom priprostom iskre
nošću, nenamj^štenošću, tako
da je Grey volio s njim
razgovarati". (Lord Grey je
bio britanski ministar vanj
skih poslova). A pisac ovih
redaka zna, da su S^upilu bila
uvijek otvorena vrata britan
skog Ministarstva Vanjskih
Poslova, kad god je imao što
važna, da razgovara. Razumi
je se, da su Talijanima (a i
srpskoj diplomaciji) te Su
pilove veze bile zazorne, pa
su ga talijanski nacionalisti
tužakali, da je ni manje ni
više nego austrijski i madžar
ski agenat, iako se on cio
svoj život borio, da se austro
ugarsko carstvo razori. Tali
jani su ga mrzili, jer se bo
rio proti talijanskih planova,
da anektiraju Dalmaciju, a
neki srpski diplomati su ga
mrzili, jer je tražio dualistič
ko uredjenje buduće Jugo
slavije, i osiguranje potpune
jednakosti izmedju Hrvatske
28. svibnja 1958.
i Srbije u svakom pogledu.
Istina je, on je s oduševlje
njem pozdravio Krfsku De
klaraciju,. ali je veliko pita
nje je li on u to vrijeme, ra
zaran neizliječivom bolešću,
bio u posjedu svih svojih um
nih sposobnosti. Kratko vrije
me nakon Krfske Deklaracije
Šupilo se teško razbolio i u
malo dana bolesti podlegao.
Prijateljstvo izmedju Šu
pila i obitelji Ferrero urodilo
je zanimljivim dopisivanjem.
Neka pisma objavljena su već
ranije, odnosno kratko nakon
Supilove smrti u talijanskoj
reviji "Unita", koju je ursdji
vao Gaetano Salvemini. Neka
su objavljena u prevodu go
spodina Radice u "Obzoru" u
Z a e u a n e k a u N o v o
Evropi" u Zagrebu. U raspra
vi, o kojoj je riječ, g. Radića
je objavio neka pisma, koja
je nedavno pronašao u arhivi
obitelji Ferrero. Ta §u pisma
sada po prvi put objavljena.«
Rasprava g. Radice pred
stavlja vrlo vrijedan prilog
povijesti hrvatskog naroda i
povijesti ujedinjenja Hrvat
ske i Srbije, Jcao i upoznava
nju Frana Šupila za koga je
britanski publicista, povjes
ničar, i naš veliki prijatelj
pok. R. W. Seton-Watson na
pisao 1911. god. "da je naj
sposobniji živi hrvatski po
litičar".
Kako bi se Šupilo bio Od
nosio prema kraljevskoj Ju
goslaviji, da ju je doživio, to
se može samo nagadjati, ali
po onomu, što je pisao, što
je radio i govorio, može se
s priličnim pouzdanjem tvrdi
ti, da nikada i pod nikakvim
prilikama ne bi bio odstupio
od potrebe udruženja Hrvat
ske i Srbije, niti od dualistič
kog uredjenja jtigoslovenske
države. Tek iz zdravog, o
pravdanog i prirodnog duali
stičkog uredjenja, koje oprav
dava povijest i Hrvata i Sr
ba, kao i mnogi drugi fak
tori, možda se još *nože ro
diti novo i zdravo jugosloven
stvo, koje je kraljevska Jugo
slavija razorila i za dugo vri
jeme pokopala. Sva je prilika,
da ono može opet oživjeti,
ali mu dualizam mora pred
hoditi. Pavle D. Ostović
ISTINA 0 JUGOSLAVIJI
O našoj staroj domovini i
Jugoslaviji često se čuje u a
meričkoj javnosti. Važno je
da se svijet u Americi upo
znava s našom starom zem
ljom i s Jugoslavijom, tako
i naši mladji ljudi, rodjeni
Amerikanci, da znadu otkud
su porijeklom kad dodju u
razgovor s Amerikancima o
Jugoslaviji.
Naš vrijedni suradnik P.
D. Ostović, koji dobro pozna
povijest našega nr.rođa, na
pisao je zanimljivu i vrlo po
učnu knjigu engleski "Trie
Truth About Yugoslavia" Či
stina o Jugoslaviji. Knjiga je
pisana lakim engleskim je
zikom i prožeta dokumenti
ma i historičkim činjenicama,
lijepo tvrdo vezana, pisana je
iskreno i pošteno bez ikako
ve izvratanja istine i zlobe,
što naši najbolji ljudi potvr
djuju.
U
Svaki bi naš čovjek trebao
da u svom domu imade ovu
knjigu radi sebe, svoje djece
i samih Amerikanaca da im
može reći istinu o Jugoslaviji
i svojoj staroj domovini.
Ovu važnu' knjigu možete
dobiti uz sniženu cijenu za
samo $3. Novac možete po
slati jednostavno u kuferti
s naručbom na urednika Za
jedničara Philip Vukelich,
3441 Forbes St., Pittsburgh
13, Pa.
Naručite čim prije!
Zahvala
Milwaukee, Wis. Članice
Majčinog Kluba ovime se
najljepše zahvaljuju društvu
"Pathfinders", odsjeku 731 H.
B. Z. na daru od $25.00, što
su darovali u fond za pomoć
našem omladinskom tambu
raškom zboru.
Tako isto hvala i bratu
John Radulovićh sa Forest
Home Avenue, koji ima pra
unučadi u našoj kolo grupi i
koji je darovao za istu svrhu
$5. Mi ga svi zovemo grand
pa Radulovićh i hvala mu na
daru.
Mitzie Knaflić, predsj.

SECOND CLASS MAIL. PRIVTLDGBS AUTHORIZED AT PITTSBURGH, PENNSYLVANIA.
D«pM TT»te)a a nikojem stoteju. taljn »dresa:
Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar?:
3441 FORBES STREET Phones MU 8-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH 13, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Union
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
Scholarship Fund

xml | txt