Zajedničar = Fraternalist. [volume], June 18, 1958, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Strana 2.
4\iloži
a
Shiibemo glasilo
Hmtake Bratske ZaJeđnlM
n Americi
Izlaz] svake srijede. Izdaje ga
HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA'
Rezolucija
TRENING ŠKOLA U Croatian Center
I Pittsburgh poprimila je konstruktivnu
rezoluciju, kojom čestita instruktorima i
pripremi za školu, te se sa istom izrazuje
želja, da je potrebno sa treniranjem ovako
nastaviti što je u korist Hrvatske Bratske
Žajednice i njenog članstva. Prijedlog za
rezoluciju došao je iz redova učesnika škole.
Prijedlog je podnio John Bronić iz odsjeka
broj 248, Clairton, Pa. Predsjednik škole,
naime i Croatian Centra Josip Rukavina
imenovao* je tri učesnika škole da sastave
režoluciju: Joseph A. Keber, odsjek broj 423,
Aliquippa, Pa., Michael Milanovich, odsjek
633, Mather, Pa. i Matt Zoretich, odsjek
194, Monessen, Pa. Oni su sastavili rezolu
ciju na engleski, koja je jednoglasno u školi
poprimljena, a sva trojica su naši mladji i
vrio aktivni članovi u svojim odsjecima.
Rezolucija je štampana na engleski, koju
donosi engleski urednik, brat Brkich.
Rezolucija je značajna i radi toga jer se
sa istom odobrava ovaj podhvat o trenira
nju odsječnih odbornika i upravitelja gni
jezda, a čime se vrše zaključci naše minule
Konvencije i Glavnog odbora. Članstvo, da
kle, odobrava podhvat Izvršnog našeg Od
bora i priznaje da je ovo važan i značajan
podhvat da se na ovako zorni način pruža
dobra prilika svakom da se što bolje upozna
sa svojom Zajednicom.
Škola je važna i radi toga, jer se time uči
i potiče članove kako trebaju i kako mogu
da prodavaju nečlanovima životnu osigura
ciju Zajednice, te kako pojedinci mogu da
kod nje ulažu svoj novac u sigurno i na u
nosnu uštednju (investment).
Nastaju vrući ljetni dani, pak nije po
desno priredjivati trening škole u zatvore
"nim dvoranama, ali treba da se čine dobre
pripreme za narednu jesen kad nastanu hlad
niji dani. Naši Središnji Odbori i odsjeci već
ođ sada mogu da rade na toj pripremi.
U suglasju rezolucija o ovom podhvatu
treba se time nastaviti i iz traniranja koris
ti što bolja korist. Ovo je u novije doba je
dan od najboljih podhvata Zajednice i jedan
•golemi korak u njenom progresu.
"U slozi je moć!"
I JEČ je o članskoj kampanji. Dobar us
pjeh kampanje ovisi u prvom redu o ra
•Jii naših požrtvovnih članova, svijesnih i ak
tivnih graditelja Zajednice, o članovima koji
su prožeti bratskom ljubavlju i koji traže
i promiču slogu medju našim narodom, član
stvo od svoje uprave traži i želi da u vrho
"vima Zajednice vlada sloga, suradnja i brat
"ska ljubav. Uprava Zajednice mora da pred
"hjači u svemu što je lijepo, bratski i čovje
čji. članstvo sa punim pravom to zahtjeva
i traži, *na osnovi načela fraternalizma i na
še lozinke "U slozi je moć!"
Samo sa složnim radom možemo dobro
'napredovati i polučiti veće uspjehe, jer ako
jedni "vuku kola naprijed, a drugi natrag ne
može se daleko doći. To naše članstvo zna
de i u tom razumjevanju radi za napredak
•'svoje lijepe i velike organizacije.
Dobra volja, sloga i čovječnost glavni
"sti uvjet i za uspjeh današnje članske kam
panje. Pored toga ima i drugih uvjeta. Da
llas nije vino pošto je lani bilo. Vremena
'se mijenjaju i ljudi s vremenom. Razboriti
čovjek nastoji da koraca usporedo sa vre
menom. Kao što se neda plivati protiv stru
tako se ne može koracati protiv progresa
života, jer će ga progres pregaziti, kao i
onoga koji pliva protiv struje, voda će ga
udaviti.
Mi ne možemo tražiti od naših vrijednih
-članova da rade badava u kampanji, kao što
se je to nekoć radilo. Trebamo da nagrađju
jemo zaslužne članove. To je razlog da se
vrijednim članovima davaju liberalne nov
čane nagrade za upis novoga članstva i nove
osigurači je.
Ujedno i naša Zajednica danas ima, kao
trgovačka društva, dobre certifikate i do
Hre uslove za životnu osiguraciju. Uz pro
tekciju daje i dobar uložak (investment).
-Kod Zajednice se može dobiti dobar uložak,
%aime, dobra dobit na uloženi novac, ako se
na njene unosne certifikate na veće
i svote.
U prošlom broju na ovom mjestu smo
aiokazali, da se kod Zajednice prave uložci
ta centima, ona isplaćuje u dolarima. Dok u
banci ulažete dolare da dbbivate cente. Ovo
£reba znati ^i domišljati zašto je tako i iz
kojih razloga je kod Zajednice uložak unos
niji, pak tako i drugima tumačiti.
Ako u banku uložite veliku svotu dobivate
veće kamate i veću pričuvu. Kod Zajedni
ce možete uložiti manje svote, a da ćete pod
fetare dajjfi dobiti veliku u&tednju.
Šovinizam i rodoljublje
pRIJE SMO REKLI, da je jedan od naj
ljepših uresa svakog člana svakog na
roda rodoljublje. To znači nastojanje da se
pod okolnostima učini za narod koliko je
moguće dobra za napredak i blagostanje to
ga naroda. Rodoljublje uvijek stoji na bra
niku svojeg naroda, ali nikada ne omalova
žuje, a još manje kleveće ili napada susjedne
narode. Dapače, razumni rodoljubi nastoje
da se što bolje upoznaju sa svojim susjedi
ma, da tako mogu s njima doći do zajed
ničkog rada za napredak i blagostanje svoga
naroda.
Radi toga svijesni rodoljubi uvijek po
dupiru nastojanje drugih, koji svojim ra
dom doprinose napredku i probitku svoga
roda. Rodoljublje stoji pod vodstvom zdra
vog razuma, koji uvijek računa na to svojim
radom da nesebično pomogne svome narodu.
Šovinizam u drugu ruku jest stranačka
pretjeranoet i zaslijepljenost, koja niti vidi
niti hoće da vidi što drugi rade za svoj na
rod, nego radi svoje uskogrudnosti napada
ju svakog onog javnog radnika, koji nije
član njihove stranke. Takova stranačka za
slepljenost ne može da donese narodu ni
kakove koristi. To nam najbolje dokazuje
historija. Svaki narod (naročito Madžari,
Nijemci, Talijani i t. d.) za naših dana kada
su se podali vodstvu šovinizma, zaveli su
svoj narod u neizbježiv rat, koji je urodio
potpunim porazom i šovinizma i toga naroda.
Dakle, šovinizam jest proždrljiva ratna
neman, koja uvijek lišava milijune ljudi nji
hovih života, a bez ikakovih rezultata ili ko
risti svome narodu. Naš narod je u skorćj
prošlosti prošao kroz takovu školu šoviniz
ma, pa baš zato bi pametniji ljudi našega
naroda morali upozoravati narod na štetnost
šovinizma, pa propovijedati razumnu poli
tiku, koja će voditi do sloge naroda i time
do mira u svijetu.
Dok šovinizam uvijek ovisi o vodstvu jed
nog čovjeka ili klike (Hitler, Mussolini i
t. d.) dotle rodoljublje slijedi razum i kao
demokratska ustanova je voljna uvijek čuti
mišljenje drugih, jer samo kroz izmjenu mi
sli i ideja razum može doći do zaključka
što je najbolje i najshodnije za boljitak na
roda.
Šovinizam u drugu ruku ne dozvoljava
javno raspravljanje ikakove ideje, a naročito
ne raspravljanje svojih za narod pogubnih
podhvata. Pa kad razumni rodoljub zapita
šoviniste kako će oni izvesti svoje ideje, oni
ga odmah napadaju kao izdajicu svoga na
roda, a ma da sami dobro znadu, da su nji
hove ideje neostvarive. A često su puta ti
šovinisti u očitoj5 službi neprijatelja.
šovinizam se raspirivao u staroj Jugo
slaviji povodom česa je došlo do bratoubi
lačkog rata i životom je postradalo nebro
jeno nevina svijeta. Upropastilo se zemlju
i narod.
Danas trinaest godina nakon rata jugo
slavenska vlada raspiruje šovinizam radi
jednog čovjeka u Sjedinjenim Državama
Amerike. Traži glavu jednog "ratnog zlo
činca" i to Hrvata, a druge dokazane takove
zločince pušta u miru. Da li valjda zato što
su Srbi?! Znamo da za izvjesne četnike, ko
ji su gori od Artukovića. Za koje se zna
koga su i gdje zaklali. Njih se ne traži. Na
kon trinaest godina vrijeme je da se 8 "rat
nim zločincima" prestane.
Posebno je ružna i strašna stvar što su
zadnjih dana izdali brošuru "This is Artu
ković" sa strahovitim slikama tobož zločini
ustaških glavešina. Tu se knjigu raspačava
na daleko i na široko u Americi, koju ras
pačava firma "Gaffney, Starcevic, McHugh
and Staff". Adresa Box 2313 Grand Central
Station, New York 17, N. Y. Tko stoji iza
ove infamne propagande možemo misliti kad
Jugoslavenski Informacioni Ured u New
Yorku štampa i raspačava kroz Ameriku
slične brošure.
Mi ne branimo zločinstva, već smo ih u
svoje vrijeme osudili, ali sa ovom pretjera
nom propagandom vrijedja se i ocrnjuje sav
hrvatski narod i sije se razdor izmedju Hr
vata i Srba, kao da netko priželjkuje da opet
dodje do strahota, koje su se dogodile pro
šlog rata u Jugoslaviji?
Protiv takove ružne i štetonosne rabote,
mi dižemo svoj glas ogorčenog prosvjeda i
osude. A dižemo ga u obranu časti i obraza
svoga hrvatskog naroda.
Ako će se još i danas tražiti ratni zlo
činci u suglasju toga treba da se jednako
donosi optužbe protiv srpskih četnika, kao
i hrvatskih ustaša, jer su zločinstva činjena
na obje strane. Ovako izgleda, da jugosla
venska vlada pod pritiskom srpskih šovini
sta namjerice ocrnjuje hrvatski narod. Slo
ga Hrvata i Srba prečana važnija( je nego
bilo čija ustaška ili četnička glava.
"ZAJEDNIČAR"
TRANING ŠKOLA POUKA 0 POSLOVANJU
I ZNAČAJU HRVATSKE BRAT. ZAJEDNICE
Uvodni govor održan po glav. blagajniku Martinu Krasiću
prigodom prve škole u Chicagi 26. i 27. aprila 1958.
Nastavak II.
POVIJEST NAŠE ZAJEDNICE nam kaže, da je po
trebu osnivanja jedne Hrvatske Bratske Zajednice najprije
pokrenuo mladi novinar po imenu Zdravko V. Mužina. Nje
gova slika izlivena od bronza i danas krasi glavni ured
Zajednice i on nosi čast kao otac prvobitne Hrvatske Za
jednice,
koja tri godine kasnije mijenja ime u Narodna
Hrvatska Zajednica a zatim godine 1925 mijenja ime pod
kojim i danas posluje, naime,?
u ime Hrvatska Bratska Za- pili u Zajednicu već po godi
nama starosti godine 1925. Ali
to je bilo potrebno da se Za
jednicu stavi na jednu mo
dernu i sigurnu bazu.
jednica.
Prva konvencija održana je
2. septembra 1894. godine i u
to vrijeme brojila je 600 čla
nova i ukupna imovina izna
šala je $42.52. Prvi predsjed
nik bio' je Ivan Ljubić, koji
je bio i ustrojitelj današnjeg
odsjeka u Benwood, W. Vir
ginia, koji i sada nosi broj 2.
Početak je bio vrlo težak,
ali na vodstvu bili su spremni
i odani veliki hrvatski rodo
ljubi, pak su se žrtvovali u
interesu našeg malog čovjeka,
koji su najvećim dijelom sti
gli ovamo sa naših sela sa vr
lo ograničenom naobrazbom i
nikakovom spremom za ustra
janje svojih pomoćnih orga
nizacija.
Po samim uplatama prvih
dana može nam biti jasno, ka
ko se je počelo sa vrlo malim
i skromnim uplatama, samo
da se ispočetka okupi što veći
broj našeg naroda, koji je ži
vio pod teškim uslovima i o
bavljao najteže i najopasnije
poslove.
U početku svaki član je
plaćao 60 centi mjesečno i od
toga ostajalo je u odsječnoj
blagajni 50 centi iz koje svo
te je odsjek plaćao bolnu pot
poru i odštete svojim članovi
ma. Ostalih 10 centi išlo je
u glavnu blagajnu Zajednice.
Član je bio osiguran na svo
tu od $300.00 ali u slučaju
smrti raspisan bijaše raspo
rez na sve članstvo da se mo
že isplatiti osmrtnina.
Od konvencije do konvenci
je u koliko se je Zajednica ja
čala, činjene su promjene i
tako na jednoj ranoj konven
ciji osmrtnina je podignuta
na $400.00 zatim kasnije na
$500.00. Godine 1900 osmrt
nina je podignuta na $600.00
a godine 1902 na $800.00 tako
i danas još imademo priličan
broj naših starijih članova,
koji imaju $800.00 certifika
te.
Godine 1918 Zajednica je
učinila oveći korak unaprijed,
jer je na toj konvenciji done
šena odluka da se član može
osigurati sve od $200, $400,
$800 i $1,000.
Godine 1926, stvoren je za
ključak da se može član o
sigurati sve od $500.00 do
$3,000.00, svakako ovisilo je
o doba starosti člana.
Danas eto molitelj se može
osigurati sve od $500.00 do
$10,000.00 na različite certi
fikate o kojima će biti ras
prave kada vrijeme dodje. Pr
vih 18 godina poslovanja Za
jednica nije poslovala na si
gurnoj bazi (legal reserve
basis). Od konvencije do kon
vencije činjene su razne pro-
Uvadjanjem ovog moder
nog načina poslovanja, naime,
uvadjanjem stručnjačkih ljes
tvica omogućeno je da se član
stvu isplaćuju godišnji divi
dendi. Godine ranije to se je
činilo oproštajem rasporeza a
sada se to čini na znanstve
noj bazi. Zajednica je na o
vaj način povratila svome
članstvu nešto oko $6,000,-
U 64 godine Zajednica od
600 članova narasla je na
109,000 članova. Imovina od
$42.50 narasla je na $27,000,
000.00. Zar je uopće potrebno
isticati da je naša Zajednica 000.00. Kako dolazi do toga
od prvih dana gradjena na da Zajednica isplaćuje divi
tvirdim temeljima i da je nje
zin opstanak osiguran tako
dugo dok će biti potrebe za
bratske organizacije. Od jed
nog malog žira, zasadjenog
po našim slavnim pionirima
narastao je ogromni hrast,
koji je proširio svoje moćne
grane po svim dijelovima ove
velike zemlje, susjedne Ka
nade a takodjer jedna grana
dosiže do daleke Alaske.
dende svome članstvu i to u
mnogo većim svotama nego
mnoge druge bratske organi
zacije i insurance kompanije,
to ćemo u koliko se vi zani
mate potanje objasniti tokom
naše rasprave.
Danas Zajednica posluje po
najnovijoj i najmodernijoj
ljestvici poznatoj kao "Com
missioners Standard Ordina
ry" ili skraćeno CSO. Pošto
su svi naši certifikati bazira
ni na CSO ljestvici, to kada
dodje vrijeme mi ćemo pota
nje takodjer objasniti ovu
ljestvicu.
Rečeno je da smo počeli sa
osiguracijom od $300.00 u ra
nim početcima bez ikakove
ljestvice. Danas Zajednica iz
daje 7 certifikata na životnu
osiguraciju i tri certifikata
na bolnu potporu i odštete.
Prvih 5 certifikata izdaje
Zajednica u odraslom odjelje
nju. Druga dva izdaje odje
ljenje Pomlatka. Povrh toga
odjeljenje Pomlatka takodjer
izdaje dva certifikata, koje
izdaje i odjeljenje odraslog
članstva, naime "20 Year En
dowment" i 20 Pay Endow
ment at Age 85".
Mi ćemo uzeti u rasprave
svaki ovaj certifikat posebno,
ljestvice, kao i Automatic
Premium Loan (Reserve)
Cash Loan, Cash Surrender
Value, Paid-up Insurance, Ex
tended Insurance, kao i poje
dine Applications za nove
članove, te razne tiskanice,
kojih ima nešto preko 30 na
broju i mnoge zadaju glavo
bolju tajnicima, pak u koliko
će trebati objašnjenja to će
biti učinjeno.
Odjeljenje Pomlatka Hrvat
ske Bratske Zajednice
Za ovo važno odjeljenje u
našoj Zajednici na prvome
mjestu ide priznanje četvrtom
predsjedniku Narodne Hrvat
ske Zajednice (1912-1921)
Josipu Marohnićn. Pomladak
je ustrojen godine 1915 i pr
vih dana mjesečna uplata bi
la je 10 centi, a osmrtnina je
iznosila $100.00. Godine 1918.
usvojena je ljestvica po kojoj
se je plaćalo 20-25 i 30 centi
mjesečno, već prema godi na­
mjene na bolje i sigurnije po- ma člana, a osmrtnina bila je
slovanje, ali tek godine 1922
usvojena je ljestvica na znan
stvenoj bazi i tada je usvo-
pomična sve od $34.00 do
$350.00. Ovaj certifikat je po
znat kao "Term Certificate".
jena "American Experience Danas je ovo najjeftinija osi
Table of Mortality na 4% ba-j guracija, koja se ne može ma
zi. Istina, tada se je sve do- bilo gdje dobiti jeftinije. Mje
tadanje članstvo ratiralo po sečna uplata jeste tek 25 cen
godinama u kojima je bilo 30- ti bez razlike na godine dijete
dine 1925. Mnogi stariji čla- ta. Za ovu neznatnu svotu di
novi su prigovarali, jer su od jete je osigurano na svotu od
tada morali plaćati članarinu $600.00, koja se isplaćuje u
ne po godinama luđa su stu- slušaju smrti Samo u slučaje­
vima ako dijete umre prije
nego navrši 6 mjeseci života,
isplaćuje se jedna četvrtina,
što znači $150.00.
Povrh toga već vam je svi
ma poznato da se već niz go
dina oprašta rasporsz za
mjeseci svake godine i tako
roditelj zapravo plati tek ne
kih 11 centi mjesečno za osi
guraciju od $600.00. Kažem
takove osiguracije se ne mo
že nigdje dobiti osim kod Hr
vatske Bratske Zajednice.
Ima i drugih raznih pogod
nosti o kojima će biti riječ,
kada se otvori rasprava.
Povrh ovog Term Certifi
kata, Pomladak izdaje i dru
ge stalne certifikate o kojima
je bila prije riječ i to od
$500.00 do $10,000.00.
Godi.ne 1916, dakle, godinu
dana nakon što je Pomladak
ustrojen isti je brojio 3,398
članova sa imovinom od
$327.07. Koncem godine 1957.
Pomladak je brojio 37,325
članova sa imovinom od
$1,751,659.04.
Nemoguće je definitivno
dokazati, ali je vjerojatno da
polovica našeg članstva u od
raslim redovima je došlo iz re
dova Pomlatka.
Nikada i nigdje nesmijemo
podcjenjivati važnost našeg
Pomlatka, jer to je naš glav
ni izvor za jačanje Zajednice.
Uopće nebi smjelo biti nika
kovog izgovora što i zadnje
dijete, onog časa kada je do
šlo na oyaj svijet od roditelja
naše narodnosti, nije odmah
učlanjeno u naš Pomladak.
Bolna potpora i odštete
Od prvih dana ustrojenja
Zajednice, bolna potpora bila
je važni faktor za članove Za
jednice. Sve do godine 1925,
odsjeci su plaćali bolnu pot
poru. Taj način isplaćivanja
bolne potpore nije se pokazao
praktičan, jer dok su veći od
sjeci bili u stanju da plaćaju
bolnu potporu, manji odsjeci
nisu mogli udovoljiti istim
potrebama. Tako je godine
1925. nakon mnogo rasprave
sprovedena centralizacija i od
toga doba Zajednica plaća
bolnu potporu i odštete.
Do godine 1929, svaki član
JSajednice se je morao osigu
rati na bolnu potporu i od
štete ako je želio biti članom
Zajednice. Nakon rečene go
dine mogao se je novi član
osigurati samo na doživotnu
osiguraciju a isto tako i sva
ki dotadanji član mogao je
napustiti bolnu potporu i od
štete ako je to želio.
Rekli smo prije da odjelje
nje bolne potpore i odšteta
danas izdaje posebno tri raz
na certifikata. Svaki novi član
osiguran na bolnu potporu
bilo na klasu A ili dobije
certifikat. Oni koji su bili osi
gurani na ove zaklade prije
godine 1951. ne posjeduju o
ve certifikate.
Certifikat se takodjer iz
daje za odštete po novom pla
nu, koji je stupio u krijepost
1. januara 1952. godine, na
ime, nakon osme konvencije
godine 1951.
Godine 1954. uveden je po
svema novi certifikat, poznat
kao "Income Defender" po ko
jem se plaća osiguranome
$100.00 mjesečno i $200.00,
ako se nalazi u bolnici.
Mnogi naši novi članovi se
ne osiguravaju na bolnu pot
poru i odštete kod naše Za
jednice, ali u tome griješe, jer
i ako potpora i odštete nisu
visoke, ali treba imati na umu
da su uplate vrlo niske.
Nama izgleda da Income
Defender nije dovoljno poznat
našem mladjem članstvu, jer
ako bi bio, mnogi bi se na
istog osigurali, jer uplate nisu
pretjerane za sve ono što se
dobije u slučaju nesreće.
I ovaj fond je danas mili
junerski, kao i fond našeg
Pomladka. Na bolnoj potpori
imademo osigurano 38,260
članova, a na odštete 46,974.
O ovoj strani poslovanja
Zajednice biti će rasprave ka
da dodje na dnevni red, i ako
bilo što nije jasno, bilo ko
me od vas, mi ćemo rado ob
jasniti.
Naši odsjeci za sve svoje
društvene radove valja da se
obrate na tiskaru Hrvatske
Bratske Zajednice. Naše član
stvo podiglo je tiskaru, da
ivimft služi.
O A V I E S
U suglasju zaključka Glavnog Odbora od marča mje
seca i naknadno Izvršnog Odbora, odazvao sam se pozivu
odsjeka broj 374, Rock Springs, Wyoming, da budem po
časni gost i glavni govornik na proslavi 50-godišnjice op
stanka njihovog odsjeka, koja će se proslava održavati kroz
dva dana, to jest, na 28. i 29. juna.
Izvršni Odbor je zaključio, da upotrijebim ovu prigodu
putovanja na zapad za posjetu drugim našim većim naseo
binama u tom predjelu Amerike. Tako ću pod konac ovog
tjedna biti dva dana sa našom braćom u Port Arthuru,
Ontario, Canada, a nakon toga proslijediti za Montanu i
Wyoming.
U ponedjeljak, na 30. juna, krenuti ću iz Rock Springs,
Wyoming, za Denver, Colorado, gdje su braća rezervirala
društvenu dvoranu za sastanak iste večeri.
U utorak krećem iz Denvera ia Des Plaines, HI., gdje
ću na godišnjem pikniku Dječjeg Doma na 4. jula održati
pozdravni govor.
U glaynom uredu ću, daj Bože zdravlja, biti u ponedje
ljak, na 7. jula, do kojeg vremena molim sve naše članove
i članice, koji će mi pisati, da se strpe za moj odgovor.
Povodom mojeg članka o predstavništvu kanadskog
članstva u glavnoj upravi Zajednice dobio sam lijepi broj
pisama i upita, na koje ću takodjer odgovoriti preko Za
jedničara nakon mojeg povratka sa putovanja.
Uz bratski pozdrav cjelokupnom članstvu Hrv. Bratske
Zajednice, Vjekoslav Mandić, glavni predsjednik.
VAŽNOST SREDIŠNJIH ODBORA ILI
UJEDINJENIH ODSJEKA U H.B.Z.
Mi imamo lijepi broj Središnjih Odbora u našoj Zajed
nici, u našim većim naseljima, gdje imamo više odsjeka i
gnijezda Pomlatka. Ovi odbori ne idu svi pod jednakim
imenima, jer neki se zovu Središnji Odbori, neki Ujedinjeni
Odsjeci, Središnji Prosvjetni Odbori i Središnjice, što je u
stvarnosti jedno te isto. Svi oni igraju vrlo važnu ulogu u
svojim kolonijama, kako za svoje mjesne odsjeke i gnijezda
Pomlatka, tako i za Hrvatskuf"
Bratsku Zajednicu uopće.
Dakle, ono što ne mogu u
činiti pojedinačni odsjeci u
svojim kolonijama, to mogu
učiniti Središnji Odbori ili U
jedinjeni Odsjeci, naročito
kad se nešto radi i priprema
na većem obimu, kao prire
djivanje konferencija za član
ske kampanje, te drugih raz
nih većih zabava, koncerata,
skupština, proslava, Zajedni
čarskih Danova, Hrvatskih
Danova, i t. d.
Kad ne bi imali ovakvih or
ganizacija kao što su Središ
nji Odbori i Ujedinjeni Odsje
ci, dvojim da bi se još održa
la prva škola Hrvatske Brat
ske Zajednice u Chicago, 111.,
a druga u Pittsburgh, Pa. O
ve škole su od velikog znača
ja za našu Zajednicu, jer se
kroz njih upoznava naše od
sječne odbornike i najaktiv
nije članove o certifikatima
i raznim drugim pogodnosti
ma, koje Hrvatska Bratska
Zajednica daje svojim člano
vima.
Ovdje vi državi Pennsylva
niji imademo tri slične ova
kve organizacije, Ujedinjene
Odsjeke Zapadne Pennsylva
nije, Ujedinjene Odsjeke u če
tiri kotara i Odbor Hrvatskog
Dana, kojeg sačinjavaju en
glesko poslujući odsjeci naše
Zajednice u Pittsburjfhu ih
kolici.
Naši Ujedinjeni Odsjeci u
Zapadnoj Pennsylvaniji su ra
nije priredjivali samo jedan
veliki program godišnje. Na
tim programima smo imali
najbolje talente u glazbi i pje
smi, ne samo iz naše okolice,
nego i iz daljih mjesta i kra
jeva. Na istima smo krunili
naše djevojke za Kraljice Za
jedničarskih Danova. Tako
djer na istima smo imali od
lične govornike, kao U. S. Se
natore, gradonačelnika Pitts
burgha, podgovernora države
Pennsylvanije, i t. d. U zadnje
vrijeme imamo više takvih
većih priredbi, koje su od ve
likog značaja za Pittsburgh
i okolicu. Ovi naši Ujedinjeni
Odsjeci takodjer su popunili
jednu veliku prazninu ovdje
u Pittsburghu, kupili su Hr
vatski Centar, kojeg nadogra
djuju i poljepšavaju, koji će
služiti i koji već služi svim
našim odsjecima i ostalim or
ganizacijama u »Pittsburghu
i okolici. Bez Ujedinjenih Od
sjeka ovo se nikada ne bi mo
glo postići, jer pojedinačni
odsjeci to nisu bili u stanju
učiniti prije, niti bi ikada mo
gli učiniti poslije.
Odbor pak Hrvatskog Da
na već dugi niz godina prire
djuje Hrvatske Dane u Ken
nywood Parku, s lijepim i bo
gatim programima, na koje
dolazi svake godine na deset
ke hiljada našeg naroda iz
svih krajeva ove zemlje.
S južne strane Pittsburgha,
organizirali w Ujedinjeni
18. lipnja 1958.
Odsjeci iz četiri kotara pred
nekoliko godina. Oni takodjer
priredjuju svake godine svo
je Zajeđničarske Dane, kojih
prije nije bilo. Ovi odsjeci su
pokrenuli i svoj radio sat, s
kojim rukovodi i upravlja
Bernard M. Luketić iz Coke
burga, a koji se zove glas Hr
vatske Bratske Zajednice. Da
ova braća nisu organizirala
svoje Ujedinjene Odsjeke, o
ni nikada ne bi imali svoj ra
dio sat, niti bi mogli održa
vati svoje Zajeđničarske Da*
ne.
Naši svi odsjeci i članovi u
gradu Cleveland, Ohio, tako
djer priredjuju godišnje svo
je Zajeđničarske Dane s lije
pim programima, krune svoje
djevojke za Kraljice, te se
pripremaju da od prihoda od
ovih svojih priredbi kupe po
godno zemljište, gdje će svi
odsjeci moći održavati svoje
piknike, i t. d.
Naši svi odsjeci i članovi u
onim mjestima, gdje imamo
Središnje Odbore ili Ujedinje
ne Odsjeke, treljaju sa istima
suradjivati, jer oni ne rade
lično za sebe, nego za dobro
bit svih naših odsjeka i gni
jezda Pomlatka, kao i za do
brobit naše Zajednice.
Ivan Bronić
TV iz Londona vidjena u
Australiji!
Neki australski televizijski
pretplatnik iz Melbourna iz
vijestio je telefonski Radio
London, da je nekoliko minu
ta promatrao televizijske sli
ke željezničke nesreće u istoč
nom dijelu Londona na ekra
nu svog televizijskog apara
ta. Slike su bile emitirane iz
Londona u okviru specijalnog
programa u 12:30 sati 6. de
cembra, a Australijanac je
telefonski pozvao BBC u 17
sati istoga dana.
Jedan predstavnik Radio
Lonđona kaže, da je ovo prvi
izvještaj o prijemu slika lon
donskog programa na jednom
televizoru na suprotnoj Zem
ljinoj polutci na daljini od
19,312 kilometara!
U posljednje vrijeme Radio
London dobivao je izvještaje
o prijemu svojih slika na
televizorima u Južnoj Africi.
"Dag Je nemio drug*!
Zato nastojte podmiriti svoju
dugovinu prije as
odlafite sa drugi put, jar Co
•Jak nikada nema kad ga
nesreća mole stići.
Nemarni članovi zadavši
ođvBe posla i brige svojim
odsječnim tajnicima. To nije
HJepo nije bratski.
Jest, dragi brate, up***
te redovno svoje pristojite,
da budete u redovima svfjMh
nih zajedničara i kako ae o
no kaže "Cisti raćufll
ga ljuba-** \n\n SDCOND CLAB8 MAIL PRIVILJ50B8 AUTHORIZED AT PTTTSBUROH, PENNSYLVANIA
DopM mm mtmja a nikojem atataja. flalja n w edreee:
Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar"
3441 FORBES STREET Phones: MU 2-4470—MU 2-4471 PITTSBURGH IS, PA.
Official Organ of the
Croatian Fraternal Unioa
of America
Published every Wednesday by the
CROATIAN FRATERNAL UNION
Svi naši certifikati na ži
votnu osiguraciju su "Endow
e n e i i k a i i & k a k o
slijedi:
1. Endowment at age 83
years..
2. 20 Payment Life Endow
ment at age 85 years.
3. Endowment at age 65
years.
4. 20 Year Endowment.
5. Family Life Plan.
6. Educational Endowment
at age 18.
7. The Term Certificate.