Zajedničar = Fraternalist. [volume], June 25, 1958, Image 3

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
25. lipnja 1958.
0 RATNIH ZLOČINCIMA
Pavle D. Ostović
U toku prošloga rata počinjeni su toliki zločini, da je
donekle i razumljivo, da su ljudi zadojeni mržnjom izmislili
novu kategoriju zločinaca: "ratne zločince". To je, razumi
je se, bila pogrješka, jer neko jest zločinac, ili nije. A sam
rat je uvijek atentat na zdrav razum i zločin na čovječan
stvu. Kad bi ljudi bili ljudi, onda ratova ne bi bilo. Nema
koij se neda razgovo
brojne ustaške sramote stal
no ne potežu po novinama,
evo ima tomu već skoro tri
naest godina.
spora
rima ukloniti, pa makar raz
govori trajali desetke godina.
Ali, da se vratimo "ratnim
z o i n i a a s e e i n
mnogo zlorabio, naročito u
komunističkim zemljama, pa
je ratnim zločincem proglašen1 se njegove glave dokopa, pa
svatko koga je vlast htjela rasiplje po svijetu dolare, da
ukloniti iz djelatnog života.' svoj cilj postigne. Jugosloven
ski Informacioni Ured u New
Iza brave, ili pod zemljom,
protivnik, ili i najdobrona
mjerniji kritičar, nije opasan.
Razumije se, da je ratnih zlo
činaca bilo samo medju po
bijedjenima. Pobjednici su bi
li svi od reda sami and jeli.
Tako se otvorio i uzakonio
put eksrteminaciji čitavih na
roda u budućim ratovima.
Nas u tom pogledu u ovaj
čas interesuje samo Jugosla-
Ali, kako rekosmo, jugo
slovenska je vlada zapela, da
Yorku nema pametnijeg po
sla, nego štampa i rasturuje
diljem Amerike polupismene
brošure u kojima, tražeći iz
ručenje tog "ratnog zločin
ca", iz neznanja, ili namje
rice, vrijedja i ocrnjuje sav
hrvatsik narod i sije razdor
izmedju Hrvata i Srba. E evo
zašto i kako:
1. U očima obična čovjeka
vija. U Jugoslavijii su u ka-J Nezavisna Država Hrvatska,
tegoriju ratnih zločinaca bili osnovana po naredjenju Hit
uvršteni: ustaše, četnici, Ljo-,lera, bila je hrvatska država
tićevci, ministri kralj e v s k e
vlade u izgnanstvu u Lon-
Neki su "ratni zločinci" po
bjegli iz zemlje, pa je jugo
slovenska vlada tražila, da
joj se izruče. Negdje je u
spjela, a negdje nije. Sad se,
kako izgleda, napustilo traže
nje većeg broja "ratnih zlo
činaca". Traži se samo jedan.
A jugoslovenska vlada nemi
lice troši i prosiplje narodne
pare u dolarima da se
dokopa njegove glave. Nezna
mo, je li to planski, ili slu
čajno, ali činjenica je, da je
jugoslovenska vlada sve svo
je strijele ustremila na tog
jednog jedinog čovjeka, koji
je hrvatske narodnosti. Čet
nici i ministri ju ne zanima
ju. A tih "ratnih zločinaca",
čija se djela znaju, ima: Pr
vo, medju ustašama, koji su
progonili Srbe i druge. Dru
go, medju četnicima, koji su
progonili Hrvate islamske i
katoličke vjere i druge. Tre-
Koliko običnih ljudi zna, da
je to bila ustaška, a ne hrvat-
donu, a i mnogi drugi, koje ska, država, i koliki je napor
nećemo nabrajati. Sudilo se i potreban, da se ta dva poj
osudjivalo prave i krive, u
kratko sve nepoćudne, a raz
loge nije bilo teško izmisliti,
a i naći. Ko je bio nepoćudan
bio je kriv što je živ, jer da
nije bio kriv bili bi ga na
cisti, ustaše, ili četnici, ubili.
U Jugoslaviji se od vremena
na vrijeme i dalje sudi "rat
nim zločincima", iako je već
punih trinaest godina prošlo
od konca rata. Ima jedna
hrvatsko-srpska izreka: "Po
slije boja, kopljem u trnje".
Vrijeme je, da se u Jugosla
viji sjete te izreke, pa da se
s tim proganjanjima presta
ne.
će, medju ministrima izbjeg- ska ili srpsko-hrvatska
ličke vlade u Londonu, koji
su preko radio u Londonu
davali naredjenja koga treba
nja zaklati. Tih zaklanih ne- gurj
ma "ustaški" i "hrvatski" u
svijesti obična čovjeka točno
odijele jedan od drugoga, kad
je riječ o ustaškoj Nezavis
noj Državi Hrvatskoj, ili čak
i o samoj Hrvatskoj i Hrvati
ma. I ko će taj napor činiti,
kad je jednostavnije i lakše
sve Hrvate s tom državom i
s ustašama poistovjetiti? Mi
govorimo iz iskustva. Nema
tomu davno, da smo upoznali
jednog uglednog Kanadjanina
anglo-saskog porijekla. Pitao
nas je u razgovoru za porijek
lo. Odgovorismo: jugosloven
sko. A narodnost? Rekosmo:
hrvatska. Na to je on, kao iz
puške rekao: "A, Vi ste Hr
vati za vrijeme rata klali Sr
be". Dakle'— Hrvati a ne
samo ustaše. Objasnili smo
mu što je bilo na stvari i da
je klanje bilo medjusobno.
u o s o v e n s k i I n o a i o n i
Biro u New Yorku pomaže,
da se održi utisak, da su sa
mo Hrvati klali Srbe, i sa to
se troše državne pare. A po
maže, jer jednostrano, traže
ći glavu samo tog jednog čo
vjeka, opisuje samo ustaške
pokolje, a o četničkim po
koljima šute, kao zaliveni. I
stina je, ranije se službeno pi
salo i o četničkim pokoljima,
pa je Draži zato i skinuta
glava, ali odkad se traženje
"ratnih zločinaca" svelo samo
na to jedno lice, koje je hr
vatske narodnosti, odtada se
o četničkim pokoljima šuti.
A to ne smije biti u jednoj
državi, koja je hrvatsko-srp-
2. Pred nama je brošura
Jugoslovenskog Informa i o-
Biroa broj 34 od 18. ve-
no
staviti pod slovo "Z", biva ko- 1
jače (feb.), 1958, "Yugoslav
ga treba bez istrage i sudje-jpacts
dužnih ljudi ima na stotine. i(j0 slova ovo: "Under Artu
Zna sc, koji su ministri dava
li naredjenja, da ih se za
kolje, a zna se i koji su lju
di zaklani. To je išlo dotle,
Ali, da nas ko ne bi krivo
razumio, želimo, da naglasi
mo, da je nama sasvim sve
jedno, što će biti s tim "rat
nim zločincem", koji je hrvat
ske narodnosti, koga jugo
slovenska vlada tako uporno
i uz toliki trošak traži. Stvar
je pred sudom, a dok je stvar
pred sudom, o njegovoj kri-
an
tra. 2 piše od slova
na s
da je sam Sir Winston Chur- glasi: "Po Artukovićevim na
chill zabranio, da se radio
London upotrebljava u te ko
ljačke svrhe. (Dokumenti o
Jugoslaviji br. 10). Kako to,
da se jugoslovenska vlada ne
brine, da se dokopa ovih mi
nistara i nekih četnika, čija
su imena poznata, a i čije su
žrtve poznate. Jeli to zato,
što su ti ministri Srbi? I je
li to mjerenje istom mjerom
Hrvatima i Srbima?
redjenjima hiljade Zidova, Sr
ba, Cigana i hrvatskih gra
djana bilo je eksterminirano
(uništeno pobijeno)". Mo
limo čitaoca, da ovo tri puta
oprezno pročita. Prema ovoj
zlonamjernoj stilizaciji, koja
je svjesna i namjerna, jer i
mi nešto znamo o bizantici,
nije ubijen ni jedan jedini Hr
vat, iako ih je pobijeno na
desetke hiljada. Hrvatski je
gradjanin svako ko živi u Hr
vatskoj bez obzira na vjeru,
rasu i porijeklo, a pobijene
Zidove, Srbe, i Cigane, Jugo
s o v e n s k i I n o a i o n i i o
izdvaja iz hrvatskih gradja
na, oni su odnekud dovedeni
i pobijeni. A kad to ustašama
nije bilo dosta, onda su u
bijali i hrvatske gradjane, ra-
vici ili pravednosti nije do- zumije se, opet židovske, srp
zvoljeno u javnosti rasprav- ske i ciganske narodnosti i
ljati. Ali, ovoliko bismo ipak nijednog jedinog Hrvata. A
htjeli reći. Kad bi to lice, ko- ako oni, koji u Jugoslaviji ve
je se traži, imalo savjesti, i
patriotizma, bilo bi već odav
na nestalo sa lica zemlje, ili
dre i oblače, misle da to nije
bilo namjerice i svjesno, on
da neka malo pogledaju ko
u. džunglama Južne Amerike, im to sjedi u tora Informa
nt-aw a? zamete traf, da »e|Cioiiom Birou u New
OVO NIJE VISE NAGADJANJE
VEĆ ČINJENICA
Martin Krasich, glavni blagajnik
Medju više novih molbenica, koje stizavaju na glavni
ured, došla mi je pod ruku jedna, koja glasi na hiljadu do
lara osigurači je na Endowment at Age 85 "Single Pre
mium".
Ova molbenica me je zanimala, pak sam odlučio da istu
proučim i usporedim istu osiguraciju sa mjesečnim uplata
ma. Činim to sa svrhom da se što bolje uputi naše graditelje
i da im se na taj način olak-|
ša rad kod tumačenja naših
certifikata našem članstvu i
našim perspektivnim članovi
ma. U koliko je bolje naš
predstavnik Zajednice upućen
u toliko će lakše upisati no
vog člana a pogotovo na ve
ću osiguraciju.
Ovaj naš novi član star je
29 godina. Uplatio je odjed
nom svotu od $444.62. On vi
še neuplaćuje ništa bezobzira
kako dugo poživio. Ako bi
slučajno doživio 85-tu godiš
njicu svoga života, on može
đa^od Zajednice dobije svo
tu od $1,000. Do tog vreme-
koji ovakove stvari proti Hr
vata piše i štampa, i rastu
ruje.
Njemački nacisti pobili su,
poklali, i spalili, tridesetak
milijuna ljudi. Ali još nismo
godine u godinu podatke o
njihovim infamnim djelima, i
li da traže one, kojima je u
spjelo da se sklonu u inozem
stvu. Ne radi to iz prostog
razloga, što bi se to onda
stalno osvježavalo i odraža
valo na njemačkom narodu
kao cjelini. Ali Jugoslovenska
Vlada, odnosno njen Infor
macioni Biro, stalno štampa
i rasturuje po svijetu podat
ke o infamnim ustaškim dje
lima i tako ocrnjuje i sramo
ti Hrvate pred cijelim svije
tom, jer su ustaše, na žalost,
potekli iz redova hrvatskog
naroda. Ali ta ista vlada već
godinama šuti o četničkim
zlodjelima, ili ih bar na me
u n a o n i e z i i a o
svijetu ne rasturuje. U tom
istom pamfletu, Jugosloven
ski Informacioni Biro iznosi
jednu jezovitu pripovijest o
ustaškim zlodjelima, ali o čet
ničkim zlodjelima šuti. Ali
zbog budućnosti Jugoslavije,
i zbog sloge Hrvata i Srba,
0 tim zlodjelima ili treba pre
stati pisati, ili, ako se piše,
onda usporedo s us a k i
zlodjelima treba iznositi i čet
nička. I u zlu, i u dobru, tre
ba jednakom mjerom mjeriti.
U tom pamfletu opetovano
se citiraju riječi kardinala
Stepinca, koji je opetovano i
gromoglasno osudjivao ustaš
ka zlodjela i ustaške metode.
Ali on je i danas u zatvoru,
jer selo Krašić je malo pro
straniji zatvor iz koga ne
smije, da se makne, jer po
Titovim riječima to neda
ju Srbi. A ne bi li nam jugo
slovenska vlada mogla reći je
li kada i gdje ijedan srpski
episkop osudio četnička zlo
djela i infamije. Nije. Nikada
1 nigdje. Dapače i danas ih
slave. Gdje je tu ista mjera
za Hrvate i Srbe? I ne od
skače li u tom pogledu Ste
pinac, kao čovjek i kao du
hovni pastir, iznad svih njih,
pa ipak ga se drži u inter
naciji.
Konačno, Artukovića se tra
ži na osnovu nekog starog u
govora od 1902. godine iz
medju kraljevine Srbije i Sje
dinjenih Država, i tako se
s v e s n o i i n e s v e s n o e i
stvoriti utisak, da je Jugosla
vija samo proširena Srbija.
Kako to na Hrvate djeluje o
tom valjda netreba govoriti.
Tako se podkapaju temelji
Jugoslavije i produbljuje jas
izmedju Hrvata i Srba.
Čitajući taj pamflet Jugo
slovenskog Informacionog Bi
ro-a, čovjek se nemože oteti
utisku, da jugoslovenska vla
da, pod pritiskom srpskih šo
vinista, svjesno i namjerice
ocrnjuje hrvatski narod pred
svijetom. A ako ta nije tako,
onda je vrijeme, da se s ovak
vim nedostojnim radom pre
stane. Sloga Hrvata i Srba
preča je od kakve bilo ustaš
ke, četničke, ili ministarske
*kv«.
"ZAJEDNIČAR"
godina a ne želi povući $1,000
on može dobiti $112.52 i na
kon njegove smrti baštinici
primaju $1,000. Prehia tome
sva osiguracija, ako tako »du
go pozivi iako se posluži sa
svima pogodnostima, u stvari
njega bi stajala samo $167.10.
On ta kod jer za cijelo vrije
me članovanja neplaća od
sječne troškove, jer od nje
gove ukupne uplate, glavni u
red godišnje povraća odsjeku
$1.20 ili za svaki mjesec čla
narine 10 centi.
To je dobra strana ove o
siguracije, ali da se nebi ne-
na on će primiti u dividendi-1 tko sjetio i rekao da ukazuje
ma $165.00. Ako poživi do 85 mo samo na dobru stranu a
slabiju obilazimo, treba je i
staknuti i drugu stranu.
Slučajno da ovaj član umre
u ranim godinama, recimo
već prvu godinu ova osigu
racija njega još uvijek stoji
$444.62. Uplata se nepovraća.
čuli, da njemačka vlada štam- Ako bi čovjek znao da će u
pa, i rasturuje po svijetu izmrijeti u ranim godinama,
onda bi se svakako osigurao
na mjesečne uplate. Dobro je
ali to da nitko nezna kako
dugo će poživjeti i tako čo
vjek radi i živi kao da će za
uvijek živjeti a tako i treba.
Da je slučajno ovaj član
uzeo osiguraciju na mjesečnu
uplatu i doista poživio do 85
godina i poslužio se sa svima
pogodnostima o kojima smo
gore govorili, njega bi ova i
sta osiguracija stajala $926.
78. To je zaista velika raz
lika od svote koju će platiti
na Single Premium plan, jer
kao što smo rekli u prvom
slučaju, stajati će ga samo
$167.10.
Moguće i nije umjesno ra
čunati mjesečne uplate sve do
85 godina života, jer doista
mali broj svijeta doživi tako
visoke godine. U Zajednici
koncem god. 1957 imali smo
52 člana, koji su navršili 85
godina a 118 koji su prošli
85 godina svoga života. Isti
na, prosječni život čovjeka u
poslijednih desetak i više go
dina se je produljio ali to još
nije nikakova garancija da će
veliki broj doživjeti tako vi
soke godine. Prama tome ako
član, koji mjesečno uplaćuje
svoju članarinu nedoživi 85
godina, znači da će mnogo
manje uplatiti za svoju osigu
raciju.
Ovaj novi član se je osigu
rao na dobar certifikat, ali
ako bi mu ja prodavao osigu
raciju ja bih nastojao da se
on osigura na "Endowment
at Age 65" i da uplati od
jednom, naime na Single Pre
mium plan. On bi trebao u
platiti samo $59.63 više, cer
tifikat bi mu dozrio 20 go
dina prije i tako još uvijek
u muževnoj snagi u 65-oj go
dini on bi mogao da uživa
sam svoju osiguraciju. On bi
već tada mogao povući cijelu
osiguraciju od $1,000 a ako
mu to netreba, mogao bi po
vući $284.69 i ostati na dalje
do svoje smrti osiguran na
$1,000. U slučaju da se ne
želi poslužiti ni sa jednom ni
drugom pogodnosću on bi ta
da mogao dobiti certifikat u
iznosu od $1,398.00 a koji bi
bio isplaćen njegovim bašti
nicima nakon njegove smrti.
Bilo bi korisno za Zajed
nicu i za novog člana, ako bi
naši tajnici, ostali odsječni
odbornici, kao i svi graditelji
koji upisuju novo članstvo,
poznavali sve naše certifikate,
prilike prospektivnog člana i
onda upisali istog na onu vr
stu osiguracije, koja najbolje
o o v a a o i n o n o v o
članu. Svaki certifikat nije
najbolji za svakog člana, ali
za svakog pojedinog člana i
ma odgovarajući certifikat.
To ovisi -o starosti člana, nje
govom materijalnom stanju i
iznos osiguracije, koja mu je
potrebna.
Učimo, proučavajmo, upo
aaajmo se sa »vime što ima-
Steelton, Pa. Kako se o
ne reče putnice su u žepu, a
zdravlje Bogu u rukama.
Članstvu "Svetog Lovre" od
sjeka broj 13 H.B.Z. pružili
smo naše desnice i rekli
zbogom i dovidova! Jest. pr
vi put smo išli bez žena i bi
lo dugačko putovanje. Nu sa
da smo uzeli i žene za kraće
putovanje! Stoga evo naših
slika, neka nas vide naši znan
ci i prijatelji.
Našoj djeci zaželili smo
s v a k o o o i a a z e n a
zdravlje i na kuće. Što sada
treba .treba prositi Kralja ne
ba, zemlje i mora, neka po
šalje svetog Nikolu mornara,
neka bude medju nama, da
K U U N E
I G0Sp0PRSKE VIJESTI
IZ STAROG KRAJA
U Slavonskoj Požegi gradi
se moderna mašinska radio
nica, koja će imati sva po
trebna odjeljenja, te će moći
vršiti sve pa i generalne po
pravke svih motornih vozila.
Na otoku Lastovu gradi se
novi moderni vinarski pod
rum, koji će moći primiti za
sada 60 vagona vina, ali će
mu se kasnije kapacitet pro
širiti na 120 vagona.
U poznatom ribarskom se
la Kali (na otoku Ugljanu)
vrše se radovi na produženju
obale u sjeverozapadnoj luci.
U tu je svrhu Uprava pomor
ske oblasti odobrila iznos od
II milijuna dinara, dok će
grube radove na proširenju
luke izvesti sami mještani.
U Mecama (Baranja) puš
tena je nedavno u pogon no
va modrena klaonica i pogon
za preradu živadi. Time će se
znatno unaprijediti proizvod
nja peradarskog kombinata
"Kokingrad".
Naselje Homer, kod Loka
va u Gorskom Kotaru dobiva
ove godine vodovod. Već je
započeto s radovima na po
stavljanju vodovodnih cijevi,
a uskoro će biti dovršen i re
zervoar, pa će tako stanov
nici ovoga sela dobiti zdravu
pitku vodu.
Otok Vis dobio je ovih da
na svoj prvi autobus, koji će
saobraćati na cesti Vis—Po
špilje—Komiža i tako pove
zivati sva važnija mjesta na
otoku. Osim autobusa nabav
ljena su i sanitetska kola za
obilaženje bolesnika po otoku
i njihovo prevoženje u Vis.
Izmedju Valpova Belišćaj
(u S a v o n i i a s a i a s e e -j
sta, čime će se znatno olak-j
šati promet izmedju ova dva
mjesta, koja su se gotovo već
potpuno spojila izgradnjom
novih kuća.
U Babinom Polju (otok
Mljet) otvorena je osmogo
dišnja škola. To je prva ško
la takve vrste, koja će mno
go pridonijeti razvoju narod
ne prosvjete na otoku, jer su
do sada sva djeca, koja su
željela pohadjati srednju ško
lu, morala odlaziti u Dubrov
nik na školovanje.
demo, jer to je najbolji na
čin da upišemo što više novih
članova. Upisati člana na cer
tifikat, koji njemu i njego
vim prilikama najbolje od
govara, mi smo ne samo do
bili novog člana već i trajnog
prijatelja, koji će širiti dobar
glas za Zajednicu i na taj na
čin nama pomoći jačati našu
organizaciju.
Po drugi puta idemo u naš mili stari kraj Rasprava o pravilima iduće konvencije
ne bude na brodu kvara. E
tek onda ćemo moći viditi naš
stari dom, naše domare sta
re i mlade, naše sokake, naša
sela Dugi Otok Omišalj, otok
Krk i našu Dalmaciju, ko
ljevku Hrvata, i sve gradove
male i velike. Daj Bože da, bu
de ovako, da možemo viditi
naše mile i drage domare, te
da se od srca možemo polju
jbiti, jer može biti da je zad
nji.
Na 18. juna brod polazi iz
I New Yorka put Trsta. Još
jedanput, svima zbogom, a Va
jma urednice unaprijed lijepo
i hvala, i prosimo uvrstite ovo
i u naš Zajedničar.
Vaši Angelo i Katlierina
Petešić i Tomo i Amalija Ma
latestinić.
I I. Trulae, pisar.
Ivan Kovačić, ir.
Windsor, Ontario, Can.
Drago nam je javiti veselu
vijest, da se je odsjek 638
H. B. Z. povećao sa još jed
nim mladim članom, bratom
Ivanom Kovačić, koji je pro
šle godine u aprilu mjesecu
o a o i z s a e o o v i n e
k svomu ocu, Ivanu Kovačić,
Sr., koji se nalazi dugi niz go
dina u Kanadi. Mladog brata
Ivana ovdje sliku donosimo,
da ga vide članovi i prija
telji.
Godine 1956., njegov otac
dopremio je ovamo svoju su
prugu Anku i kćerku Ljubicu,
te odmah po dolasku istih u
pisao ih je u H.B.Z. kroz od
sjek broj 638. Prošle godine
dolazi iz stare domovine sin
mu Ivan i dao ga je upisati
u Zajednicu, i tako se cijela
obitelj Kovačić nalazi u na
šim redovima.
Mladi Ivan rodjen je 29-og
septembra, 1932. god. u mje
stu Vrhova Gorica, Bosiljevo,
Jugoslavija, u kojoj zemlji je
svršio i vojnu službu. On je
lijep, pristojan i prijazan mla
dić i lijepog izrasta. Vjeruje
mo da će se ipak, pa iako su
radne prilike dosta u ovo
vrijeme slabe, snaći u ovoj
novoj domovini kao gradjanin
po ocu i biti dobar gradjanin
Kanade, a i dobar član HBZ,
kao što mu je i otac.
Dobro nam došao u naše
redove, a roditeljima čestita
mo. S. Tuss, tajnik.
Lukemija i nuklearni
Pokusi
Dr. Hadalow s Instituta za
eksperimentalno ispitiv a n e
raka u Londonu tvrdi, da je
leukemija u apsolutnom po
rastu, zahvaljujući učestalim
nuklearnim eksplozijama. On
tvrdi da će broj oboljelih od
leukemije zauzeti katastrofal
ne razmjere za 20 godina, u
koliko se ne prekine s bez
umnim pokusima.
Radiotelefon u vlaku
Na pruzi Pariz-Lille uvode
se radiotelefoni, kojima će po
slovni ljudi moći dobiti vezu
s bilo kojom linijom u zem
lji. Signali će se primati pre
ko niza antenskih tornjeva
visine 40 metara.
East St. Louis, 111. U zadnjih par brojeva "Zajedni
čara" počelo se pisati o idućoj konvenciji naše Zajednice.
Prvi članak je napisao brat M. Grasha, upravitelj Pomlatka
H. B. Zajednice, što je lijepo ako se može izvesti. Drugi
članak je od brata Ivana D. Butkovića, bivšeg glavnog pred
sjednika H.B.Z., s kojim nastoji pobiti brata Grašu s legal
ne strane. Naravski svaki član Zajednice ima pravo da iz
nese svoje mnijenje kako sef
osjeća da bi bilo bolje za na- mo skratiti vremena I pri
predak Zajednice. šparati novca Zajednici. Dru-
Kako mi danas vodimo na-i8e organizacije imaju kon-
šc konvencije, ne će se vre
me skratiti dokle se mi drži
mo starog običaja. Napri
mjer, čitanje pravila točku
po točku na konvenciji, zašto
trošiti vreme" Tito je bolje
upućen u pravila nego Glavni
1 Upravni Odbor. Oni bi tre
bali pravila prirediti za kon
venciju, a članstvo i odsjeci
ako imaju kakove preinake,
neka ih šalju odmah na U
pravni Odbor, a ne čekati
zadnji dan pred konvenciju.
Svaki od nas mora priznati,
da Upravni Odbor s vrhov
nim liječnikom i pravnim sa
vjetnikom zna mnogo više.
što nam treba promijeniti u
našim pravilima, jer oni su
koji rade i upravljaju svaki
dan sa za jedničkim poslovi
ma. Kada pravila usavrše ista
bi mogli čim prije donesti u rnla^.iih da zastupaju svoje
"Zajedničaru", ili samo pro-1 odsjeke. Siguran sam da oni
mijene na uvid članstvu. Na
konvenciji ne bi trebalo tro
šiti vreme u čitanju i raspra
vi točku po točku, pošto i o
nako većinom ostane kako je
odbor ista priredio.
U pogledu biranja vodstva
konvencije, zašto ne bi na
bavili jednu ili dvije mašine,
kako to imaju danas za raz
ne izbore, postaviti imena
kandidata i svaki delegat ne
ka glasuje za koga hoće. Ja
sam uvjeren da bi s time
skratili puno vremena, a sud
cima bi bilo lakše rad dovrši
ti. Isto bi se moglo sprovesti
i kod biranja glavne uprave.
Dokle god se mi budemo
JABUKE KAO LIJEK
Još odavna su stari liječnici prepisivali voće kao lijek.
Jabuka napose nije samo ugodna za jelo, nego je vrlo ko
risna u liječenju mnogih bolesti. Ona sadrži mnoge vitamine
i soli. Od vitamina u jabuci ima BI, B2, B6, A i vitamin C,
kojega ima najviše. Od minerala se u jabuci nalaze kalcij,
fosfor, željezo, jod magneziji
klor i cink. Od kiselina ima
najviše limunske kiseline.
Sadržaj jabuke nema samo
prehrambenu vrijednost, već
taj sadržaj služi tijelu i za
normalno odvijanje fiziološ
kih procesa. Pored toga, ja-
buka je odavna priznata
Budući da su lako probav-
•Mi nurAfiniomo a AOAhlTA
medju životinjama, a osobito
medju psima, ali se ugrizom
bolesne životinje može pre
nijeti i na čovjeka. Bjesnoća
je poznata odavna, pa se i u
staro vrijeme znalo, da čo
vjek oboli, ako ga ugrize
bijesna životinja. Prvi znaci
bolesti javljaju se izmedju 14
dana do 2 mjeseca. Ugriz na
golu kožu opasniji je nego
preko odijela. Ako je rana bi
la malena, bjesnoća može na
stati daleko kasnije nego što
rana zaraste.
U nastupu bolesti, bolesnik
je potišten, ali može biti i bez
vidljivog razloga uznemiren.
Iza toga se povisi tempera
tura, dolazi do grčeva, boles
nik se guši i jako žedja, a
ne može da pije vodu.
Na životinjama, koje su
cijepljene protiv bjesnoće, u
stanovljeno je, da cjepivo da
je imunitet u razdoblju od
nekoliko mjeseci, godinu da-
Strana 8.
vencije, koje traju 3 do 4
dana. Zašto ne bi i mi ski
nuli rad sa 6 do 7 dana na
4 do 5 dana, a poslije na 3
do 4 dana. Sve se to može
napraviti sa malo bolje sloge
i manje nepotrebnih nateza
nja. Nažalost uvijek se na
dje delegata, koji hoće da nji
hova imena dodju u zapisnik.
To je samo častohlepnost kođ
nekojih delegata, kao i onih
koji bi se rado »vući u
od­
bor.
Braćo, vreme se mijenja te
bi i mi morali stupati napred
po novom sistemu kao i dru
gi narodi, te zaboraviti na
prošlost i stare običaje. Pu
stimo staru politiku 1 stupaj
mo napred kao i ostali na
rodi. Osobito bi trebali na
stojati, da što više dobijemo
ne bi vodili starokrajsku po
litiku na konvenciji. Oni su
više školovani nego mi i od
rasli su u slobodnoj zemlji.
Mi imamo takovih članova
dosta u našoj sredini, pa im
treba dati priliku, da rade za
korist Zajednice.
Zato braćo napred sa ra
lom za nova pravila za iduću
onvenciju. Želeći svima do
bro zdravlje i napredak na
šoj Hrv. Bratskoj Zajednici,
držali starih običaja, ne će- ge neugodnosti Šteta.
Tomo Franić, perovodja
i stari član odsjeka 33.
DUG JE LOSI DRUG. Pla
ćaj stalno svoje pristojbe, ti
me ćeš olakšati posao tajni
ku svog odsjeka 1 sebi mno-
na i do pet godina. Ako nije
sigurno da je pas bijesan, a
ugrizao je neku osobu, ne
smije se pas ubiti, već za
tvoriti i treba čekati znakov#
bjesnoće. Tek kad se znakoyi
pojave, ubije se pas i glava
kao
,stručno u laboratoriju prt-
lijek kod proljeva i raznih u- i gleda. To je važno, da bi
pala sluznice. Jabučni sokovi' moglo prosuditi, da li je u
neutraliziraju kiseline u krvi, grizenom potrebno cijepljenje
pomažu rad kod lijenih crije- ili nije.
va, zatim sprečavaju stvara
nje kamenca u bubrezima.
Rado se koristi u dijetalnoj
hrani kod visokog tlaka.
IM1NITET
Otpornost tijela protiv ne
ke zarazne bolesti nazivamo
imunitetom. Danas znamo, da
je svaka zarazna bolest uzro-
ljive, jabuke se preporučuju kovana jednom živom klicom.
kao hrana zdravima i boles
nima. Svježe jabuke najbolje
je jesti s korom. Dugo izlaga
nje jabuke vrućini uništava
korisne sastojke. Osobito sok
a s u i v a i a n e v i i v a
prostim okom, koja se u tije
lu čovjeka ili životinje lako i
brzo množe i izlučuju otrove
(toxime), koji izazivaju bo-
od jabuka sadrži djelotvorne, lest. Ali, često klice prodru u
tvari. i organizam, u njemu se raz
BJESNOCA množe, a čovjek ipak ne o
,. boli. To dolazi zato, što su
Ovo obolienie je poznato ... »,
,. .. ... klice možda slabe, neotporne,
7
pa ih organizam brzo uništi,
ili je pak organizam protiv
njih otporan. Tu otporno«!
organizam zahvaljuje speci
fičnim protuotrovima, k o ji
kolaju tijelom i koji ga štite
mjesecima i godinama, a ne
kad i kroz čitav život.
Takva otpornost (imunitet)
nije nikad univerzalna za svfc
zarazne bolesti, nego samo za,
stanovite bolesti. Kad bolea
nik preboli neku zaraznu bo
lest, kod njega se tada stva
ra imunitet od ponovnog
boljenja iste bolesti.
Primje­
njuje se takodjer takozvani*
zaštitno cjepivo protiv glav
nih zaraznih bolesti (velike
boginje, difterije, hripavca,
tifusa, tetanusa). Tako je na
umjetan način stvoren imu*
nitet bez ikakve opasnosti po
zdravlje i život. Cjepljenje
protiv tetanusa vrsi se uvijek,
kod ozlijeda gdje je rana za*
gadjena zemljom i prašinom. \n\n Views". U toj bro-
kovic's orders thousands of
Jews, Serbs, Gypsies and
Croatian citizens were ex
terminated". Ovo, u prevodu,
Na slici su Angelo i Ka
therina Petešić i Tomo i A
malija Malatestinić.