BROJ (NUMBER) 44
Tako i sada, prigodom iz
bora čvrsto stojimo protiv
propozicije right to work
koja će propozicija biti na
a s o v n i i i z v e s n i a v a
(state), što propagira i ame
rička štampa i našto zastup
nici velekapitala troše silne
pare, da bi se ta propozicija
usvojila. Na oko right to
work izreka izgleda sim
patična, kao da bi svak imao
pravo na rad. U stvari je po
sve obratno, jer je upereno
protiv radničkih unija da ih
se potkopa. Svaki svijestan
radnik zna ovaj trik. Ima ih
koji moguće nemaju posebi-l
ce žene, koje se malo ili ni
malo bave unijskim pitanjem.
Radnici ne samo da se po
z i v a u 4 a s u u o i v
right to work nego mora
ju nastojati upućivati svoje
prijatelje i znance pa da i it
ni glasaju protiv istoga. Za-
Banket će se održati u su
botu, 8. novembra o. g., u
Crkvenoj Dvorani Sv. Nikole
na 24 Maryland Ave., u Mill
vale, Pa. Večera će se početi
servirati u 6 sati u večer. U
laznica za večeru je samo $2
po osobi, a dobrovoljni rad
nici će imati besplatno.
Dakle, ovaj počasni banket
se ne priredjuje samo za one
radnike, koji su se doboro
voljno žrtvovali i radili za
Hrvatski Centar, nego se pri
redjuje i za ostali naš narod,
kao i za članove naše Zajed
nice mjesta i okolice. Oni rad
nici koji su radili za Hrvatski
Centar će se osjećati, da su
dobro počašćeni samo tako,
ako veliki broj našega naroda
dodje na ovaj banket.
a o s o n o i s i a e
mnogo lakše doći ne samo na
Jedan, nego na više banketa,
hego svake subote skoro pre
ko cijelog ljeta raditi u Hr
vatskom Centru. Ovako treba
đa misle i oni članovi naše
Žajednice, kao i ostali naš na
jrod mjesta i okolice, pa doći
iia ovaj banket u Sto većem
broju.
Hrvatski Centar je usta
Siova našega naroda, koja slu
J|i našim narodnim organiza
cijama Pittsburgha i okolice.
Po sada su sve naše organi
zacije, koje su imale svoje
ike ili bilo kakve prired
u Hrvatskom Centru, ma
terijalno i moralno se koristi
le, a vjerujem da će tako i u
fcuduće. Stoga dužnost je na
tega naroda, ne samo da do
li je na ovaj banket, nego da
toprinaša svemu onome, što
te ovaj Centar unapredjivati
tac um«* or eoHORESS
I O
GLASUJTE NA DAN IZBORA 4. NOVEMBRA
ZA KANDIDATE RADNIČKE PRIJATELJE
Naš je zadatak u suglasju načela naše Zajednice
učvršćenje i razvijanje demokratizma u radu glavne uprave
S naših odsjeka, a na osnovi ravnopravnosti i jednakosti
svakog člana i čovjeka, da ima jednako pravo i jednaku
slobodu.
Naš je zadatak, da se borimo za radnička prava u nji
hovim unijama, & protiv svega što je ili bi moglo biti pro
tiv radničkih interesa i pra-f
to pazite na ovim izborima 4.
novembra, prvo, da za stalno
glasate, a drugo da glasate za
kandidate prijatelje radnika i
naroda, pak nećete pogriješiti.
va.
Zajednica od svoga postan
ka uvjek je bila na strani rad
ništva i uvjek je podupirala
radnike za njihova prava.
Jedna od najsjajnijih stra
nica u povijesti Hrv. Bratske
Zajednice je njeno ustrajno i
neprekidno podupiranje svih
napora američkog radništva
da poboljša svoje radne i ži«
votne prilike. To je stranica
s kojom se svi mi danas s pu
nim pravom možemo i mora
mo ponositi.
To je staza, koju su posta
vili naši pioniri, vodje Zajed
nice, tom stazom i danas ide
mo i u buduće trebamo ićij.
U tome Zajednica imade sja
jan rekord u svojoj povijesti
kao bratska organizacija, za-
rastućom 8vijcgti
svoga članstva, koja nam svi
jest jamči da ćemo nastaviti
i u buduće podupiranjem or
ganiziranog radništva u nje
govim naporima da poboljša
svoj život.
Svi na izbore 4. novembra!
BANKET U POČAST DOBROVOLJNIH
RADNIKA CROATIAN CENTRA 8. NOV.
Pittsburgh, Pa. —_ Odbor Ujedinjenih Odsjeka H.B.Z.
priredjuje banket u počast onih radnika, koji su sa svojim
dobrovoljnim radom prošlog ljeta mnogo doprinesli Hrvat
skom Centru. Oni su sagradili novu pozornicu i mnogo šta
drugoga učinili oko pozornice i na Centru. Za svoj rad nisu
tražili niti jedan cent, pa za
to im se priredjuje ovaj po
časni banket.
i činiti ga ljepšim i privlačni
jim.
U to ime ja pozivam čla
nove naše Zajednice, naročito
članove Ujedinjenih Odsjeka
H.B.Z. u Zapadnoj Pennsyl
vaniji i sav naš narod iz bli
žih i daljih mjesta, da dodju
na ovaj banket i time iskažu,
da znadu i razumiju cijeniti
rad naših dobrih radnika, ko
ji su mnogo i teško radili u
poljepšavanju našeg Hrvat
skog Centra.
Da ste svi zdravo i do vi
djenja na banketu u subotu
večer, 8. novembra.
Ivan Bronić, član odbora.
Glavni predsjednik, brat V. I. Mandić, u
paljnje svijeću na kolaču rodjendana za vri
jeme svečanog banketa održanog u Statler
Hotelu, Washington, D. C.t na 17. septembra.
Josip Starčević"
Brat Starčević ovo već tre
ći puta pruža lijepu pomoć.
Srdačna mu hvala!
I dok ovo pišemo stiže nam
drugo pismo iz daleke Mon
tane, koje pismo glasi:
"Štovani brate uredniče Za
jedničara. Priloženo šaljem
o o z a o a i a n e n e
Hrvatske Bratske Zajednice.
Darovatelji jesu kako slijedi:
Mr. Stjepan Blazina i fami
lija $5.00 Nikola župan
$1.00 Anna Jelich i fttmi
lija $10.00 John Naglich
i sin $4.00 John Kersich,
UMON
Zaslužne i vrijedne članice Ženskog Kluba Ujedi
njenih Odsjeka Hrv. Bratske Zajednice u So. Chicago,
Illinois, koje su stožer uspješnog rada u pripremi 5-go-
ZA CROATIAN CENTER U PITTSBURGHU
PROČULO SE NA DALEKO I NA ŠIROKO
Naš dobri svijet zaista je primio k srcu ovu svoju na
rodnu ustanovu Croatian Center pak je od srca po
maže. I takova ustanova za koju narod stoji imade buduć
nost i zajamčen napredak.
Radi kišnih vremena minulog ljeta napravila se velika
šteta u Croatian Centru odronivanjem zemlje. Zatražili smo
pomoć od našeg dobrog svijeta i ta nam pomoć, pomalo, ali
stalno dolazi. Prošli tjedan^
primismo lijepi dar od našeg
starog prijatelja i čestitog
člana, brata Josipa Starčevića
iz Pittsburgha. On nam piše:
"Dragi brate Vukeliću, evo
Vam šaljem ček od $50.00 za
pokriće troškova u Croatian
Center. Mislio sam da ćete
već do danas dobiti dovoljno
novca da namirite onu štetu
što vam je kiša porušila. Tre
bali bi bolje stojeći naši lju
di pomoći ovaj lijepi naš park.
Moj pozdrav svoj braći, koji
se izdašno zauzimlju za naš
Croatian Center.
$2.00, Zora Klarich $1.00.
S
bratskim po
zdravom Zora Klarich, bla-
GLASILO
Uvijek na strani radničkih prava i njihovih unija
U-
kupno smo sakupili $23.00.
"Štovani brate Vukeliću
molim Vas da izjavite u na
šem Zajedničaru tako da čla
novi, koji su dali, vide da je
novac u vrijeme poslan komu
je namjenjen.
gajnica odsjeka 483 u Redlnuti Republikanci napose nji
Lodge, Montana." Jhovo desno krilo izrazili za
Sestrama i braći u Montani
srdačna hvala na lijepom da
ru u ime Ujedinjenih Odsjeka
HBZ. Philip Vukelich, taj.
Ovako lijepo o Croatian
Centru govori narod dobra
srca i plemenitih osjećaja. Mi
se s takovim svojim narodom
ponosimo, jer zbilja dobar
je moj narod!
Do sada ukupno primljeno
$571.50.
Brbljav, ništav čovjek mož
da se bude rugao drugima,
protivio im se, prezirao ih:
ali onaj, koji ima imalo po
štovanja prema samome se
bi, izgleda da se je odrekao
prava da misli loše o drugi
ma. Goethe
Glavni predsjednik je bio službeno imenovan
po governoru države Pennsylvanije, g. Geo.
M. Leader-u, da zastupa država na svečano
stima "Dana Ustava" u Washingtono.
primjenu ovog načela. Pred
sjednik Eisenhower zauzeo je
stanovište, da bi s v a k a dr
žava za sebe trebala odlučiti
0 ovom pitanju. Svi radnički
prvaci, makar u mnogo čemu
ne misle jednako, ustali su
svom odlučnošću protiv "right
to work". Nema sumnje, da
oni naslućuju koje bi poslje
dice po organizirani radnički
pokret u Americi mogao pro
uzrokovati ovaj princip jed
nom uzakonjen u industrijski
razvijenim državama Unije.
Od ishoda izbora u Kalifor
niji mnogo će zavisiti hoće li
1 u drugim državama "right
to work", prije ili kasnije, po
stati zakonom. Jer, ako ve
ćina u Kaliforniji kaže "yes",
a ta je država druga po bro
ju pučanstva u Americi, ne
ma dvojbe da će uzduž i po
prijeko zemlje "drive" for
"right to work legislation"
dobiti novi zamah i teško će
se biti oduprijeti referendu
mu ili kojoj drugoj proceduri,
koja će ići za tim da se od
nosni princip učini zakonom.
Kao i u našem svojedob
nom napisu "Razmislimo o
izborima", tako i ovom pri
likom, naglašavamo da član
stvo Hrvatske Bratske Zajed
nice sačinjavaju u glavnome
radni ljudi, kojih se i te kako
mora ticati "right to work"
pitanje. Oni o tome moraju
znati malo više od onoga što
se u dnevnim novinama mo
že naći. Zato, i ovi redci.
Dakle, prije svega, što zna
či "right to work"? Koja mu
je svrha, ili, što se tim za
konom želi postići?
Mi bi hrvatski rekli "pravo
rada", ili pravo na rad, ili još
ljepše "svatko mora imati ra
da". Nema dvojbe, da se do
ove točke svi slažu, ali sada
dolazi ono što razdvaja, jer
tako zvani "right to work"
V
SVI ZA JEDNOG-JEDAN ZA SVE
HRVATSKE BRATSKE
ZAJEDNICE
U
dišnjice opstanka Ujedinjenih Odsjeka Hrvatske Brat
ske Zajednice, koja se održava u subotu, 29. novembra
1958., s banketom i prigodnim programom.
"RIGHT TO WORK"
Božidar Vučković
Koju god novinu čovjek ovih dana otvori pogled će mu
se susresti s ove tri riječi: "Right to work" "Pravo ra
da", kako bi mi rekli, je u nekim saveznim državama već
postalo zakonom, a u nekima se nastoji sada uzakoniti. To
je slučaj u Kaliforniji, gdje je zakonska osnova "right to
work" najglavnijim predmetom oštre izborne borbe izmedju
senatora Knowlanda, koji odlučno zagovara taj predlog, i
e o k a a k o i s u o i v
"right to work" zakonodav
tva. Američka javnost je,
kod jer, pod jel jena u ovom
pitanju, te ako smijemo pro
sudjivati na temelju novin
skih informacija, čini se, da
je ogromna većina Demokra
ta (iznimku čine oni na ju
gu) protivi načelu "right to
work", dok su se mnogi istak-
AMERQ
PITTSBURGH, PENNSYLVANIA, SRIJEDA 29. LISTOPADA (WEDNESDAY, OCTOBER 29th), 1958. GODINA (YEAR) UQ
zakoni sadrže odredbe prema
kojima članstvo u uniji ne
smije biti uvjetom da netko
dobije posao, ili ako* ga ima,
da ostane na poslu. Drugim
riječima, poduzeća bi imala
pravo u poslu držati ne samo
one koji su u sindikatu (uni
ji) nego i one koji su izvan
unije.
Razmotrimo u kratko, što
kažu zogovornici "right to
work". Oni, prije svega isti
ču, da je "pravo rada" za
garantirano ustavom Sjedi
njenih Država drugo, da se
slobodan svijet u zadnjem ve
likom ratu borio za ovo pra
vo (rada) dalje kažu, da
"right to work" predstavlja
jedno od temeljnih prava gra
djana. Ti isti naglašuju "da
pravo na život uključuje i
pravo rada", i, da prema to
me "pravo rada" mora biti
zaštićeno od bilo kakvih o
graničenja. No. Carolina je,
na primjer, zakonom odredi
la, da se nikome ne može za
nijekati pravo rada za to što
nije članom radničke unije ili
sličnog društva.
U najnovije vrijeme, na
ročito od kada je posebni se
natski odbor, kojemu je na
čelu senator McCIellan, otkrio
mnoge nepravilnosti u poslo
vanju i vodjenju nekih rad
ničkih unija i izložio korum
pirane i neskrupulozne po
jedince, zagovornici "right to
work" nastoje radničkom
svijetu prikazati ovo načelo
kao sredstvo, da se radnički
sindikati oslobode od nepo
željnih ljudi s jedne strane,
a same radničke organizacije
demokratiziraju radnici oslo
bode straha "bossova" i slo
bodnije izraze svoje mišlje
nje.
Do sada je 19 država Unije
usvojilo "right to work", i u
činilo ga ili dijelom ustava
države ili proglasilo zakonom.
Značajno je, da je od tih 19
država, 11 tako zvanih juž
nih, a od preostalih 8, samo
se jedna može smatrati indu
strijskom.
Općenito je poznato, da su
najživlji zagovornici "right
to work" zakonodavstva Na
tional Association of Manu
facturers i United States
Chamber of Commerce.
Ovo gibanje i ova mobil
nost pučanstva jesu naročiti
američki fenomen. Rodjeni u
zemlji, koju su stvorili do
seljenici gradjani Sjedi
njenih Država većinom su ne
mirna duha, optimistični i u
v e n o o a n i z a n o v i
mogućnostima.
Statistički ured izvještava
da je prirast pučanstva od
1950. godine nadalje, u ne
koliko država iznosio više od
30%. Ovamo spadaju Nevada,
Arizona, Florida, Delaware i
Kalifornija.
Čini se da su od svršetka
drugog svjetskog rata Ame
rikanci sve više davali maha
svom instinktu za promjenom
i selidbom. Ipak, seleći se o
ni su slijedili davno utrte pu
teve.
Glavni tok migracije odav
na je tekao prema zapadu i
prestajao je u Kaliforniji. Od
dana potjere za zlatom ve
ličina Kalifornije, njezina sun
A s a a a a z o i o i
drugu stranu ovog problema.
Da su radničke unije potreb
ne, kako radnicima, tako i
poslodavcima, ne treba do
kazivati, i prema tome je ra
zumljiv zahtjev radnika za
obvezatnim članstvom u uni
ji, ili kako se engleski kaže
"compulsory unionism", ko
jim se želi postići sigurnost
zaštita unije "union security".
I zato u svakom kolektivnom
ugovoru (collective bargain
ing), prva stvar koju radnič
k i e s a v n i i z a z e e n i
stolom traže jest to, da se u
nesu u ugovor takovi propisi
koji će ojačati položaj unije,
i to kako prema poslodavcu,
tako i prema drugim unija
ma i neorganiziranim. Tako
zvani "the closed shop", "the
union shop", "the preferential
shop" itd. predstavljaju prak
tičnu primjenu načela "ob
vezatnog pripadništva uniji",
što je, dakako, protivno na
čelu "right to work".
Organizirani radnici, odnos
no radničke unije, nastoje po
većati svoje članstvo i pro
širiti svoj upliv, dijelom i ra
di svoje vlastite obrane i za
štite, nu, zar nije li zaslugom
U RADU JE SPAS
TRAFFORD U POČAST SVOJE KRALJICE
PRIREDJUJE BANKET NA 15. NOVEMBRA
Drago nam je zabilježiti da je naša odlična zajedničar
ska naseobina u Trafford, Pa., odlučila da priredi počasni
banket svojoj "Miss Croat Center IV" odnosno našoj Kra
ljici Croatian Centra, koja je stekla ove godine ovu čast i
uspjela u natječaju popularnosti, da je na proslavi Croatian
Centra, 14. septembra krunjena za našu Kraljicu. Dražesna
i lijepa djevojka, koja je tek navršila 15 godina, Mary Do
boš, uspjela je u natječaju ove godine i postigla ovu lije
pu čast. Ona je četvrta Kraljica Croatian Centra.
Svakako je pohvalno od našeg odsjeka i gnijezda u
Traffordu, da na ovako odlični način časte ovu svoju za
služnu mladu članicu.
Banket njoj u čast održat će se u odsječnom Domu o
subotu, 15-og novembra, na koji banket se pozivlju svi čla
novi odsjeka i gnijezda, tako i ostali naš svijet, jer ovo je
posebna slava braće i sestara zajedničara u Traffordu, ko
ju slavu nebi smjeli prepustiti kad se časti i izražuje pri
znanje našoj omladini, da time stječemo privreženost naše
mladeži i s njom jačamo svoje zajedničarske redove.
AMERIKANCI PTICE SELICE
Svake godine svaki se peti Amerikanac seli. Većina
njih pokupe porodično pokućstvo i pse i mačke, ako ih ima
ju, i sele se u neku drugu kuću u istome gradu ili u bližoj
okolici. Medjutim oko 10 milijima Amerikanaca (a to je
više nego cjelokupno pučanstvo Belgije) prekidaju veze sa
svojim dosadanjim obivalištem i sele u neku drugu državu.
Svaka država primila je uf"
najmanju ruku 10% svojega
pučanstva iz drugih država.
Više od polovine pučanstva u
sedam zapadnih država i u
Floridi i Distriktu Columbia
jesu doseljenici.
čana klima 1 njezina šara|»
likost dale su joj glas bajop*
slovne obećane zemlje. Tu
e n a k o n u n k u a o n i
drugu: žito, željeznice, citruf$
ko voće, petroleum, razna
seljena industrija i dva svjet
ska rata doveli su milijune
novih stanovnika.
Godine 1900. Kalifornija i
mala je svega 2% stanovniš
tva Sjedinjenih Država. Da
nas je ona na drugom mje
stu po broju stanovništva. U
ciglih pedeset godina njezinf*
je pučanstvo poraslo za 61#
procenata.
Drugi tok migracije tekao
je od juga na sjever. Medju
tim, ovaj je tok bar djelo«
mice bio obrnut velikom se
lidbom industrije na jug.
Treći tok migracije jeste u«
pravljen od farma u gradove.
Dok je 1950. godine 25,000pi
000 Amerikanaca živjelo n%
farmama danas ih tamO
živi svega 20,400,000.
Da bi upotpunili sliku, tre
ba još spomenuti da se u no
vije vrijeme veliki broj gra
djana seli iz gradova u pred?
gradja.
Primamo i preporučamo
Pri zaključku ovog list%
primismo telegram iz Port*
land, Oreg., od brata zajednfc
čara, koji glasi:
"Oregon State. Braćo za
jedničari i prijatelji, na 4-ojf
novembra (na izborima) gl^
sujte za novog governerjifc
Oregona Mark Hatfiled-fc
koji je oženio našu za jedni*
čarku sestru Antonet Kuzm%
nlch. Mark is the best mail
for governor. Zajedničar
HBZ."
Tako nam kazuje telegran||
a mi preporučamo našima
ijj|
Oregonu da tako glasuju, pi
đa se i putem ženidbe odnoq|
no udaje dižemo na važnf^
mjesta pojedinih saveznih d|j
žava. Svoj za svoga!
baš organiziranog radništva
ova zemlja med ju prvima v
koliko ne i prva na svijetli
u socijalnom zakonodavstvu?
Nisu li programi društvenog
osiguranja: staračka penzija
osigurnina za slučaj nesreći
radnička odšteta, osiguranjf
za slučaj nezaposlenosti i
stali zakoni zaštite radnika^
(Nastavak na 2. strani)
ALL FOR ONE-ONE FOR ALL
OFFICIAL ORGAN OF THE CROWN
FRATERNAL
Common Council