Newspaper Page Text
If. studenog 1958. U KO NEĆE BRATA ZA BRATA.... Favle D. Ostovič "Hrvatska Zora", koja izlazi u Muenchenu, a Njemač koj, donijela je u svom broju za rujan-listopad (septembar oktobar) ovu vijest: "Austrijski list, "Sueđ-Ost Tagespost", ie Graz-a, piše u svom broju od 30. augusta o. g. o misterioznom umorstvu Hasana Spate. Kao što je poznato, Spata je bio albanski emigrant, koji se odlučio naf povratak u Albaniju iz Zapad ne Njemačke, a preko Jugo slavije. "Kad je stigao u Beograd, on je iznenada nestao, a 7. augusta o. g. jugoslovenske su vlasti objavile, da je u bijen prilikom pokušaja bije ga iz jednog sabirnog logora u blizini Beograda. Povodom ubistva Hasana Spate, alban ski su komunisti načinili či tav niz demonstracija, što je dovelo i do napuštanja Beo grada od strane albanskog poslanika. Prema pisanju au strijskog lista, izgleda da su Titove vlasti dobile priznanje od Spate, da su ga Sovjeti po slali u Jugoslaviju, kao svog agenta. Spata je navodno ta kodjer priznao, da Sovjeti i maju plan, da razbiju Jugo slaviju. Po tome planu, Hr vatska bi postala "nezavis na" država. Makedoniju bi podijelile Albanija i Bugar ska. Bačku bi dobila Madžar ska, a neke oblasti kraj Du nava dalo bi se Rumunjskoj. Crna Gora bi dobila dijelove Hercegovine i Bosne, kao i cio Sandžak, dok bi Slovenija i Srbija takodjer postale ne zavisne, ali umanjene". Toliko "Hrvatska Zora", a mi na brzu ruku dodajemo o •o: Jeli gornja vijest o Spati istinita, ili nije, neznamo. Ali ako jest, onda je to znak, da su se Rusi vratili na svoje staro stanovište, da Jugosla viju treba razbiti. Dok se ni je pojavila Hitlerova, naci stička, opasnost Staljin je bio «a razbijanje Jugoslavije. Ali onda, kad se ta opasnost po javila, Staljin je promijenio mišljenje iz svojih, čisto ru skih, računa. Poznato je, da je i carska Rusija bila proti osnivanja Jugoslavije, samo iz drugih razloga. Ondašnjoj pravoslav noj Rusiji nije išlo u račun, da se Srbija, kao čisto pravo slavna zemlja, udruži s kato ličkom i islamskom Hrvat skom. Svjedoci: Meštrović, Šupilo, Izvoljski i drugi. S druge strane, ruski posla nik na Crnogorskom Dvoru, g. Giers, držao je, da Srbiju i Hrvatsku dijeli ne samo cr kva, nego i mnogostoljetno sasvim drugačije kulturno i skustro, pa da bi stoga po grješno bilo te dvije države s tako protivnim iskustvima ujedinjavati, jer da to ne bi dobro svršilo. Po njegovom mišljenju zajednički jezik ni je bila dovoljno jaka veza za postignuće skladne zajednice. On je isto tako držao, da je razlika u mentalitetu izmedju Crnogoraca i Srbijanaca tako velika, da bi čak i ujedinje nje Crne Gore i Srbije bilo velika pogrješka. A ako se ne varamo od Giers-a potječe i plan, da se Crnoj Gori dodije li komad Hercegovine i Bos ne, gdje je pučanstvo, prema granici Crne Gore, pretežno pravoslavno, a mentalitet sko ro isti, te cijeli Sandžak. Sav ostatak Bosne i Hercegovine trebao je, ako se ne varamo, po tor.1 Giers-ovom planu, pri pasti Hrvatskoj. Činjenica je nadalje, da je sam Staljin ponudio Paveliću priznanje njegove Nezavisne Države Hrvatske uz uslov, da dozvoli prolaz ruskim trupa ma na Jadran ,da se ne veže a nijednim protivnikom So vjetskog Saveza, te da dozvoli nesmetan rad komunističkoj stranci u Hrvatskoj. O tom je postojao, a možda još i po stoji, pismeni akt potpisan od sovjetskog ambasadora Bogo moiova. Jedan naš prijatelj je taj akt u Pavelićevoj kan celariji Zagrebu vidio i či tao. K svem« ovomu valja do đati i vijest, koju je jedan čo vjek iz zemlje primio. Prema jtoj vijesti: "Hrvatski i srp ska komunisti se e w se gloie, a Srbijanci, kao i Pa aiMa ne rasumijii". s'asrjgi&t 1 Sve su ove vijesti dokazi, da jugoslovenska zajed n i a još uvijek nije na zdravim te meljima. Kad bi bila, ne bi drugi pravili planove što će s njenom kožom. A da nije, svjedoči i činjenica, da je na jednom sastanku partijskih rukovodioca razgovarano, da u o s a v i i i e i o a s n o s samo od Hrvatske. Doslovno tako gledala je na pitanje odnosa Hrvatske i Srbije i kraljevska Jugoslavija. Srbija je prigrabila vlast onda i sa da jer vlast sjedi u Beo gradu i sumnjiči Hrvate s nelojalnosti i optužuje zbog bunta, jer Hrvati neće, da bu du podanici, nego žele i tra že, da budu ravnopravni or taci sa Srbijancima. Kraljev sku Jugoslaviju upropastio je Beograd, a Titovu će po svoj prilici upropastiti, ako se na vrijeme ne opameti. Tomu stanju kriva je sta ra ljudska mana, da onaj ko prigrabi vlast neće, da ju dije li. Iz toga vuku korijen sve revolucije. A još više je kri va činjenica, da ljudi, najviše u dobroj vjeri, gube vrijeme na razgovore o apstraktnom jugoslovenstvu mjesto da u oče stvarnost. A stvarnost je ova: Hrvati i Srbi su došli na Balkan kao dva posebna naroda, svaki je od njih stvo rio svoju posebnu državu, Hr vatsku i Srbiju, od kojih sva ka ima iza sebe preko hiljadu godina svoje posebne povije sti. Ni Hrvati ni Srbi nemo gu to, kad bi i htjeli, a neće, tako lako zaboraviti, niti se te svoje povijesti i svojih tra dicija odreći. Dakle, dvoje su, a ne jedno. Jugoslovenstvo može biti nada, ideal, ali nije stvarnost. Osim toga, na ža lost, kod ujedinjenja je jugo slovenstvo postalo i do danas ostalo, u očima Hrvata, sim bolom srpske tiranije, laži i podvale, jer je srbijanska vla da juća klika upotrebljavala jugoslovensku krinku za svo ju velikosrpsku rabotu. A ta se krinka, u manje više istom obliku i danas upotrebljava u manje više iste svrhe. Hrvati su tu igru iskusili, vide ju, i nema ništa što ih toliko raz dražuje, kao govor o jugo slovenstvu, prosto zato, jer se iza toga krije laž i podvala. A budući da je Jugoslavija po naravi stvari hrvatsko srpska, ili srpsko-hrvatska dr žava, i budući da su Hrvat ska i Srbija njeni stupovi, tu nema druge nego tu činjenicu priznati, ako se želi zemlju postaviti na zdrave temelje. Kod razgovora o postavlja nju tih temelja netreba, a ni nesmije, se ni spominjati ju goslovenstvo, jer to odmah zasjeni srž problema, a srž problema predstavljaju od nosi izmedju Hrvatske i Sr bije, koje su do iskona dvije posebne države, a Hrvati i Sr bi dva posebna naroda s dvi je posebne narodne svijesti. Ali kako su Hrvati i Srbi dva srodna naroda, prirodno je i obostrano korisno, da se nji hove države udruže, te da pre ma trećima oblikuju jednu dr žavnu cjelinu, koja, u počet ku, treba da ima što manje zajedničkih poslova, kojima će upravljati, i to putem par lamentarnih delegacija, a ne putem zajedničkog parlamen ta. Netreba nikada smetnuti s uma, da su se, 1918. godine, Hrvatska i Srbija našle su čelice, kao dvije suverene dr žave, što i profesor Slobodan Jovanović bez okolišanja pri znaje. Na to se treba vratiti i onda ugovoriti medjusobne odnose. Mi nevidimo drugoga rješenja, da se hrvatsko-srp ska zajednica održi, ojača i uskladi. Može biti, da će se budućnosti jugoslovenstvo razviti u toj »tjednici, ali to će biti pitanje drugih gene racija. Kad Hrvatska i Srbija svoje odnose urede i usklade, onda neć« dolaziti nesvani,' Moj posjet U domovinu i Iz Havre sam putovao sa vla kom do našeg Zagreba, glavnog grada N. R. Hrvatske. Došavši i nevolimo. u Zagreb, ja to ne mogu opisati i koliko sam bio veseo, da se jed- Druga stvar me je začudila, mi se ovdje u Americi rado nazi vamo onim pokrajinama odkud smo se doselili, kao na primjer: Hrvat, Ličanin, Dalmatinac, Bo sanac, Hercegovac, Crnogorac, i Srbin. Nema toga onamo sad vi še. Već samo Jugosloveni i brat stvo i jedinstvo, to čuješ i ništa drugo, što se tiče narodnosti. Iz Sarajeva nastavismo put za Dubrovnik. Putujući za Dubrov nik mene je osobno veselilo, jer se sve bliže primičemo mome ro dnom zavičaju Dalmaciji. U Du brovniku smo pogledali Kneževu Palaču i druge uspomene Dubro vačke Republike. Pa zatim smo posjetili Split, Rijeku, Opatiju, Pulu i Ljubljanu i druga manja mjesta. Kud smo prošli, možemo iskreno reći, da je naš narod gostoljubiv, časti te pršutom, sirom, pa i pečenkom i svakovr snim pićem, i sa onim što ima, rado ti daje i nudi. Nakon svega ovoga putova nja, koje je uzelo 18 dana pod- da im oni, jednoj i drugoj, kapu kroje. Ali, ako se Hrvatska i Sr bija ne sporazume, i spora zumno, okviru Jugoslavije, prema stanju od mjeseca stu dena (novembra), 1918. go dine, ne razgraniče, onda 6e im se sigurno dogoditi po o norj narodnoj: Ko neće brata za brata dobiti 4e tudjina aa gospodara. nazad Najprije ću zamoliti brata Vukelića, urednika Zajedničara, i ako je moguće da ovo otiska u Zajedničaru, sa moga posjeta u do movinu ovog prošlog ljeta. Ja kao i mnogi naši stari doseljenici imao sam želju, da jed nom posjetim moje rodno mjesto (selo) gdje sam se rodio i našu hrvatsku domovinu. I nakon moga 46 godina boravka u Americi, ta moja želja mi se je i ispunila. U junu mjesecu ove godine* odputovao sam iz New York sa parobrodom za Havre, France. Vozeći se, sve mi se u glavi na metalo, što i kako ću i što ću naći u mome rodnom selu i uopće u Dalmaciji i našoj domovini Hr vatskoj. Meni su "ZAJEDNIČAR" U Ameriku jem gdje sam se rodio u moje se lo Vlaka, za samim Biakovom poviše .Makarske u Dalmaciji. Dodjem u selo i upoznado se »a mojim bližnjim mladjim rodom, jer stariji, koje sam poznavao, više ih nema, odselili su na onaj drugi svijet, gdje će mo i mi dru gi za njima odseliti, pa ako mi to 1 Po selu gdje sam nekad bos odao, i koze i ovce čuvao, gledam nom našao u domovini moga ro- raspitivani-o stanju našeg se djenja, za mene je to bilo nešto ljačkog naroda. Razgledavajući nezaboravnog. Prijavio sam se raspitivajući, vidim da se je i kod braće Matice Iseljenika Hr- seljački život promijenio. Narod vatske, i tu su me lijepo dočekali je pristojno obučen, nije nitko i moj dobri prijatelj. Wm. Ba-, g0i odrpan, a ni jesu ni gladni žant, kojeg neću i nemogu zabo-jni bosi, kao što od nas mnogi raviti za susretljiv sastanak. misle da jesu. Zadovoljni su sa Na 8-mog jula iz Zagreba po-' onim što imaju. U koliko sam o djemo na turneju za Beograd,! pazio, zadovoljni su i sa upra gdje su nas bratski pričekali i' vom. A i po selima narod veseo I počastili od Matice Iseljenika i pjesme se pjevaju. Srbije. Poslije malog odmora Iza ovoga odem da vidim i smo prošli po gradu i okolici, i Crnu Goru i Titograd i okolicu, pa onda opet nazad po Dalmaci ji i kud sam prolazio sve mi se je jako dopalo. Samo sam opazio i ovo, da je dosta sve mladi ljudi vidili mnogo toga što se je iz gradilo i još izgradjuje, poslije ratnog vremena. Nakon toga krenusmo put Sarajeva, sa pjes mama u veselju. U Sarajevu ljenčare i hladovini sjede, a je smo bili 3 dana i razgledali stare dni drugi se bućaju ili drugom igrom se zanimaju, a ženske mlade i starije rade kao crvi za življenje. To i ja se s time ne slažem, jer tko hoće da živi, taj mora i da radi. uspomene, pa nove gradjevine, i tvornice izgradjene poslije ra ta. Gledajući to, to nas je sve začudilo što je naš narod učinio u kratko vrijeme. Toliko tvorni ca, puteva, bolnica, škola i kuća, ne to samo u Sarajevu, već u svakom drugom manjem i većem gradu u Jugoslaviji. Slušao sam ovamo da su crkve zabranjene. To je čista laž. Veli ka je kazna da ako nekoga nago varaš da ne ide u crkvu, ili da ide, ali narod neće da ide u crk vu, jer da su popovi za vrijeme rata bili na strani neprijatelja (Fašizma). Tako su meni mnogi kazali, i ja kako kupio tako i prodao. A vidio sam da su male plaće radnicima, a porezi veliki, ali oni od poreza imaju badava bolnice i liječnike i lijekariju. Penziju od 55 godina starosti, a ženske penziju od 50 godina sta rosti, a kada ima za roditi i onda ima plaću 6 hiljada dinara i 3 hi ljade dinara za dijete do 16 go dina starosti. Kud sam prošao svega ima i svega se može kupiti i svega se pravi u Jugoslaviji, i kako reko i oni lijenčari bi trebali da rade, a manje da prigovaraju. Hrana nije preskupa sa našeg američ kog gledišta Reći ću i ovo. Oni naši koji miBle otići u posjet do movini, neka se obrate na Mati cu Iseljenika i tako oni će im u veliko pomoći u svemu i biti će zadovoljni sa njihovom pomoći. Pomogli u svemu, hvala Matici i svima prijateljima, jer su mi bili pri ruci u svemu da nijesu mogli bolje, jer sa njiho vom pomoći i uputama sam mno- Stan su političari potpuno go bolje i jeftinije prošao, nego zatajili, jer su se okamenili da sam putovao sam na svoju na starim shvatanjima. To svjedoči proteklih sedamnaest godina provedenih u izgnan stvu i potpunoj sterilnosti. Tito je, 1945. godine, učinio korak naprijed, ali nije išao do kraja. Može biti, da nije znao, ni razumio, u čemu je glavni problem. Priznajemo, da nismo ni mi, do nedavna, ovako jasno vidjeli srž proble ma, jer ime Jugoslavija i riječ jugoslovenstvo prosto čovjeka skrene na stranputicu, zasjeni srž problema, pa mu izmakne stvarnost, a stvarnost su Hr vatska i Srbija, Hrvati i Sr bi. Hrvatska i Hrvati nisu ni kada predstavljali zaprijeku sporazuma, zaprijeku su pred stavljali i predstavljaju danas, kao i ranije Srbija i Srbi. Ako to Tito uvidi i smogne snage, da Jugosla viju rekonstruira na jedinoj pravoj hrvatsko-srpskoj osno vi, sigurno je, da će naći j& ko uporište u narodu, udariti solidne temelje zajedni k o hrvatsko-srpskoj državi, pa kako se zvala, a onda će se lako odupirati tudjim presiza njima i planovima. Drugi će jugoslovenski narodi Slo venci, Makedonci i Crnogorci koji svi zajedno jedva predstavljaju dvadeset po sto cjelokupnog pučanstva Jugo slavije, lako naći svoj put ka koće se toj hrvatsko-srpskoj, ili srpsko-hrvatskoj, zajedni ci priključiti, to jest pod kak vim će uslovima i u kojem obliku njoj ostati. ruku Puno hvala Dr. Sremcu i s njima sam imao priliku da vidim Tita u Zagrebu na Velesajmu, to je jedna svjetska izložba i kad sve čovjek to vidi, pa i sam se čudi kako to da je čovjek to sve mogao izmisliti i stvoriti. Na posljetku reći mi je ovo. Onamo je sad u Jugoslaviji dru gi svijet, nego onaj što smo mi stariji doseljenici pred 45 i 50 godina ostavili, i ako ih rat opet ne zahvati za 10 godina, oni će biti u usporedbi sa drugim na prednim državama u svim po tre bštinama za življenje. Ako i 'polagano ali sigurno se kreće na prijed, i to je glavno. Unapred znam da se svi neće složiti sa o vime, i to je njihovo pravo, ali ja što sam vidio, ja i znam kako je, i ono je najbolji dokaz što čo vjek sam na svoje oči vidi, i to mu sam zahvalan. Sa ovime pozdrav svima, i hvala bratu Vukeliću na ovome, što mi je ustupio malo prostora u Zajedničaru. NOVE TVORNICE U Zadru je nedavno pušte na u pogon nova tvornica ko nopa i kudjeljnih prediva, či ji će godišnji kapacitet pre laziti brutoprodukt od 300 mi lijuna dinara. U Vrginmosta nalaze se u toku radovi na izgradnji no ve tvornice šper-ploča, koja treba da bude završena još tokom ove godine. U njoj će biti uposleno, kako se pred vidja oko 350 radnika. U Žitnjaku na periferiji Za greba gradi se jedna od na ših najmodernijih tvornica u lja u čijem će sklopu raditi hidrirnica, paviljon za desti laciju masnih kiselina, rafine rija i posebni pogon xa pro izvodnju margarina. Sada se vrše radovi na hidrirnici, gdje će hidrirati biljna ulja a godišnji će joj kapacitet iz nositi 750 tona masnoća. ZaJeMarsM mladenci Iz obitelji Belamarich Pittsburgh, Pa. Ovime javljamo radosnu vijest, da je na 23. augusta, 1958. stu pila u bračni život članica na šega odsjeka broj 4 H. B. Za jednice, sestra Gloria Bela marich sa svojim odabrani kom, Arthur Skoff. Vjenčanje je toga dana obavljeno u cr kvi All Saints, u Etna, Pa., po Rev. Fra. Gallagher. Mladenka je kćerka od do bro poznatih roditelja, te vri jednih i odličnih zajedničara, Mr. i Mrs. Krsto Belamarić, koji živu u predgradju Pitts burgha na adresi: 420 Lou ann Street, Shaler Township, Pa. Dakle, naš brat Krsto i ma dvanaest članova od svo je obitelji u odsjeku broj 4. On je vodio brigu da njegova djeca i zetovi budu članovi naše Zajednice, na čemu za služuje čast i priznanje kao dobri i vrijedni zajedničar. Mladenac je pak sin isto od dobrih i čestitih roditelja, slo venskog porijekla, Mr. i .Mrs. Jack Skoff, koji živu na Pearl Avenue, (Harmar Township) Cheswick, Pa. Kuma je bila sestra od mla denke, Mary Lou Belamarich, a djeveruša je bila Catherine Chesnik, a mladja djeveruša je bila mladenkina nećakinja, Diana Lee Schriver. Kum je bio Jack Skoff, mladenčev brat, a djever Jo soph Belamarich, mladenkin brat. Svadbeno veselje i večera se je održala u 7:30 u večer, u Undercliff Fire Hall, Glen shaw. Veselja uz dobro jelo i, piće bilo je do mile volje za svakoga, tko je istom pri sustvovao. Mladenci su pri mili lijepe darove, a kasnije u večer su otputovali na svo je bračno putovanje u Miami Beach, Florida. Nakon toga su se sretno povratili i sada stanuju na adresi: 216 Pearl Avenue, Cheswick, Pa. Mladneka je radila za West inghouse Electric Co., a mla denac je uposlen kod Cemline Corp. u Acmetonia. Roditeljima naših mlade naca čestitamo, a naročito Mr. i Mrs. Krsto Belamarić. našim dobrim zajedničarima na udaji svoje kćerke Glorije. a mladencima želimo svaku sreću u njihovu novom brač nom životu. Živjeli i sretni bi li i budite na ponos svojih roditelja i ostalog našeg na roda, kao i članova odsjeka broj 4 H. B. Zajednice. Prijatelj obitelji Krste Belamarić Hike Matanovich Mercoal, Alta, Can. O vim dopisom želim javiti ve selu vijest, da se je naš od- s jek broj 755 povećao s jed nim mladim članom, koji je prešao us gnijezda Pomlatka broj 486, a to je bratom Mike Matanovich, čiju sliku ovdje donosimo. Brat Matanovich je rodjen ovdje u Mercoal u od oca Ni kole i majke Ike, koji su pred kraće vrijeme izselili u Kam loops, B. C., gdje se i sada nalaze. Mladi brat Matanovich još i sada polazi školu, tako da za budući rad još nije odlu čen. U odraslom članstvu na lazi svoga oca i majku, bra ta i sestre. Tebi brate Mike želim do brodošlicu u redove. odraalo- ga članstva H.B.Z. i dobar u spjeh u daljnjem školovanju, a tvojim roditeljima čestita mo na tvome odgoju i da su se postarali da si ti članom još od rodjenja ove naše ve like Hrvatske Bratske Zajed nice. M. Krpan, upravitelj gnijezda br. 486 HBZ. Elaine Visher Tooele, Utah. Naš od sjek broj 406 H.B.Z. se po većava s novim članstvom iz Pomlatka. Ovaj put iz gnijez đn b^oi 218 u čiju sliku ovdje donosimo. Sestra Visher je posljed nja u obitelji, koja prelazi iz gnijezda broj 218 u odsjek br. 406. U odsjeku nalazi ro ditelje i jednu sestru. Elaine je rodjena ovdje u Tooele, Utah, od rodi e 1 a John i Lučile (Pezel) Visher. Sa izvrsnim uspjehom svršila je ovdašnji High School, a sa da polazi College of St. Ma ry of the Wasatch u Salt Lake City, Utah. Elaine je djevojka, pa je nade da će i veoma talentirana i pametna na daljnjim naukama tako proslijediti. Inače je vrlo ak tivna u svakom školskom pot hvatu. Naš odsjek je ponosan s o vakvom mladom članicom i želi joj svaku sreću i dobar uspjeh u njezinim daljnjim naukama, a njezinim roditelji ma čestitamo. D. Elich, izvj. Joseph Fehir Hamilton, Ontario, Can. Odsjek broj 644 javlja rados nu vijest sveukupnom čf-'n- Scvu, da se je pojačao s jed nom mladom silom iz gnijez da Pomlatka broj 397, a to je naš mladi član Joseph Fe hir, čiju sliku ovdje donosi mo. Naš mladi član se rodio u Val D'or, Que., Can., 3. de cembra 1941. godine. Sin je pokojnog Josipa Fehir, koji je još kao mladi čovi"'* sio čast predsjednika odsjeka broj 644 za više godina, i bio dobar član i u svom radu pot puno aktivan. Nu nadamo se, da će i mla di Joseph biti dobar i aktivan član, pošto već sada u mla dim godinama pokazuje svo je odlične vrline prama od sjeku, pa i ako je još sada školara'c i polazi u višu školu, naravno uz pomoć tetke An ka Rukavina. Ali se naš mladi Joseph na veliko posvećuje društvenom radu i dobar je muzikant na harmoniku, i imade svoj o mladinski zbor, koji se vrlo pohvalno izkazao ove godine u Welland, Ont., kada je bila proslava 100-godišnjice grada Wellanda, naravno na poziv bratskog odsjeka 617 HBZ. Odsjek 644 ponosi se sa o vako mladim talentom i da će imati svoj prvi tamburaški zbor od kada postoji, narav no uz pomoć drugih roditelja, čija se djeca nalaze u istom zboru, pošto su svi članovi odsjeka i HBZ. O njima ćemo pisati drugom zgodom, kada nam se prilika pruži, a tebi o s e u k i e o o o nam došao u naše redove od raslog članstva sa željom, da te prati dobra sreća i da po stigneš svoj željeni cilj u ško lovanju. Filip Zebić, tajnik odsjetka 644 H.BJS. UPOZNAJMO SVOJU 20. 21. 22. 23. 24. Koje vrsti osiguranja nudi odjeljenje Pomlatka? Što je Term certifikat? Na koji se iznos Term-certifikat može izdati? Što su mjesečne pristojbe? Ima li ikakovih povlastica u pogledu Term-pri- stojbi 25. 26. mlatka. 27. Da li se plaćaju ikakovi dividendi na dugoročna osiguranja? Koliko? Kada i na koji način? 28. Što znači "Payor Benefits"? 29.. Da li se traži posebna molbenica za "Payor Bene fits"? 30. Može li se "kupiti" stalni (dugoročni) certifikat Pomlatka na način da se isti odjednom plati (Single Pre mium) Da li gnijezda išta dobivaju za svoje upravne troš kove*? 31. Koliko iznose dividendi na jednokratno uplaćene certifikate (Single Premium Certificates)? 32.. Kratki opis Zajamčenih Vrijednosti (Guaranteed Values). 33. Može li član čiji je certifikat dostigao ovu vrijed nost biti suspendiran radi neplaćanja članskih pristojbi? 34. Može li član Pomlatka imati više od jednog dugo ročnog (permanent) certifikata? 35. Može li član postojeće osiguranje (certifikat) za mjeniti za drugi (drugu vrst osiguranja)? 36. Kada član Pomlatka može preći u odraslo član stvo? 37. 38. 39. Koje značajke posjeduje Term certifikat? Opis preostalih certifikata koje nudi odjeljenje Po- Može li član Pomlatka biti i članom odsjeka? Kako se prelazi iz Pomlatka u odraslo članstvo? Opis postupka prelaza člana gnijezda u odsjek ako odnosni član već posjeduje stalni (permanent) certifikat. ZAPISNIK Sjednice Fin an ri.jal nog Odbora održane 30. oktobra 1958. Glavni predsjednik brat V. I. Mandich otvara sjednicu sa bratskim pozdravom u prisustvu svih članova Financijalnog od bora. Glavni blagajnik podnaša slijedeće izvješće: Na 21. ovog mjeseca isplatili smo prije naručene "American Cement Corpora« tion 5% Sinking Fund Debentures due October 1, 1978". Ove boB^ dove smo isplatili iz triju zaklada. Iz glavne zaklade smo ispla tili za 37 bondova te za glavnicu smo platili $36.260.00 i za narasle kamate $102.78 ili ukupno $36,362.78. Iz zaklade Pomladka smo platili za 10 bondova. Za glavnicu smo platili $9,800.00 i za na rasle kamate $27.78 ili ukupno $9,827.78. Iz zaklade fonda Pen zije isplatili smo za 3 bonda. Na račun glavnice platili smo $2,940.00 i na račun kamata $8.33 ili ukupno $2,948.33. Za svih 50 bondova platili smo na račun glavnice $49,000.00 i za kamate $128.89 ili sveukupno $49,138.89. Ovi bondovi će nam nosltf 5.15cr kamate. Moody im daje "A" rating. Zatim brat Krasich tumači preporuku savjetujuće firme u vezi novog izdanja "The City of Montreal, Quebec, Canada, U. S. Pay Sinking Fund Debentures". Ovi bondovi su izašli na tržište po cijeni od 9834 nositi će kupon od 59r i prema tome yield na istima će biti 5.10r',. Moody im daje rating "A". Brat Bella predlaže i brat Grasha podupire predlog da se uloži $50,000 u ove bondove. Predlog se usvaja jednoglasno. Brat Krasich nastavlja: danas je izašlo na tržište posvema novo izdanje poznato kao "Grace Line, Inc. U. S. Government Insured Merchant Marine Bonds, Santa Paula Series, due 10-1-78". Ovi bondovi su toliko sigurni kao U. S. Treasury Bonds, kaie brat Krasich. Moody's ih je stavio u najbolju klasu i dao im je "AAA" rating. Bondovi su izašli na 4.20rć bazi. Nakon ovog objašnjenja, brat Grasha predlaže i brat Ovcarich podupire pred log da se uloži sve do $100,000.00 u ove bondove ako će glavni blagajnik biti u stanju da ih toliko dobije. Ustanovljuje se da se ovi bondovi vrlo brzo rasprodavaju. Predlog je usvojen jedno glasno. Na 23. ovog mjeseca prodali smo 45 bondova "Atlantic Re fining Co. 4l2c( Convertible Subordinate Debentures due August 15. 1987". Savjetujuća firma preporuča prodaju ovih bondova, kaže brat Krasich. Mi smo iste prodali po cijeni od 108*4 lesa '4 commission što iznaša $112.50 kao i less Federal Tax u iznosu od $22.50. Nakon što se odbiju ove dvije svote mi smo primili sa naraslim kamatima, koji iznašaju $382.50 svotu od $48.960.00. Pošto smo mi ove bondove pred godinu dana platili po cijeni od 100 ili na par, to smo na istima napravili profit u iznosu od $3,577.50. Bondovi su pripadali glavnoj zakladi. Brat Krasich obavješćuje odbor da je 5 dozrijelih bondova poslano na isplatu, naime "Cortland Equipment Lessors Inc., dUS November 1, 1958". Isti pripadaju glavnoj zakladi, kojoj 6« svota od $5,000.00 biti kreditirana. Sa time je dnevni red iscrpljen to glavni predsjednik brat Mandich diže ovu sjednicu sa bratskim pozdravom. Joseph Bella, glavni tajnik. Poznajete li Irak? Nova arapska republika Irak zaprema površinu od 371.000 kv. kilometara, te broji više od tri milijuna stanovnika. Samo tri iračka grada imaju stanovništvo veće od 100.000 ljudi. To je glav ni grad Bagdad, koji s predgra djima broji 731.000 stanovnika, zatim Basra sa 159.000 stanov nika i Mosul grad s glavnim nalazištima nafte sa 140.000 stanovnika. Stran« A- ZAJEDNICU PITANJA ZA ČLANSTVO POMLATKA Nastojte na slijedeća pitanja sami odgovorni, da pro* vjerite sebe koliko znate o našem Pomladku. Kad ste to tt činili okrenite na stranu 4 gdje ćete naći odgovor, pak ih dobro proučite i nastojte ih zapamtiti. 17. Da li djeca iz mješanih brakova, slavenskih i ne slavenskih roditelja, mogu biti primljena u naše članstvo? 18. Koje dobi mora biti molitelj da ga se primi u član stvo Pomlatka? 19. Ima li iznimaka od ovog pravila? Princ od Račinovaca Službenici općine Hrenovci "GOLD MEDAL" BRAŠNO IZ NAŠE ZALIHE NA RIJECI nudimo uz cijenu 100 LBS. DO RIJEKE... ».00 DO ZADNJE STANICE S12.00 Zatratite procjenu is pakete po narudžbi, kao i nad novi cijenili PAKETA SLOBODNIH OD CARINE 17 JUGOSLAVIJI! Šaljemo na zahtjev naš novi cijenik radio aparate* frigidera, mašina 1a pranje, bicikala kao i ostalih kućnih potrebština. ADRIATIC, INC. ne malo su se začudili, kada je u prostorije Odsjeka za opću upra vu došao poslom jedan mješta nin iz Račinovaca i na pitanje kako se zove, odgovorio: Princ Emanuel. Misleći da se radi o šali, pitanje je došljaku ponov 'jeno, ali je ustanovljeno, da je to njegovo pravo obiteljsko i ro Ijeno ime. \n\n George Radalj, Phoenix, Arizona Gloria i Arthur Skoff arr West m. PE: 6-8985 New York 1, N. T.