OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, November 12, 1958, Image 3

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1958-11-12/ed-1/seq-3/

What is OCR?


Thumbnail for

If. studenog 1958.
U
KO NEĆE BRATA ZA BRATA....
Favle D. Ostovič
"Hrvatska Zora", koja izlazi u Muenchenu, a Njemač
koj, donijela je u svom broju za rujan-listopad (septembar
oktobar) ovu vijest:
"Austrijski list, "Sueđ-Ost Tagespost", ie Graz-a, piše
u svom broju od 30. augusta o. g. o misterioznom umorstvu
Hasana Spate. Kao što je poznato, Spata je bio albanski
emigrant, koji se odlučio naf
povratak u Albaniju iz Zapad
ne Njemačke, a preko Jugo
slavije.
"Kad je stigao u Beograd,
on je iznenada nestao, a 7.
augusta o. g. jugoslovenske
su vlasti objavile, da je u
bijen prilikom pokušaja bije
ga iz jednog sabirnog logora
u blizini Beograda. Povodom
ubistva Hasana Spate, alban
ski su komunisti načinili či
tav niz demonstracija, što je
dovelo i do napuštanja Beo
grada od strane albanskog
poslanika. Prema pisanju au
strijskog lista, izgleda da su
Titove vlasti dobile priznanje
od Spate, da su ga Sovjeti po
slali u Jugoslaviju, kao svog
agenta. Spata je navodno ta
kodjer priznao, da Sovjeti i
maju plan, da razbiju Jugo
slaviju. Po tome planu, Hr
vatska bi postala "nezavis
na" država. Makedoniju bi
podijelile Albanija i Bugar
ska. Bačku bi dobila Madžar
ska, a neke oblasti kraj Du
nava dalo bi se Rumunjskoj.
Crna Gora bi dobila dijelove
Hercegovine i Bosne, kao i
cio Sandžak, dok bi Slovenija
i Srbija takodjer postale ne
zavisne, ali umanjene".
Toliko "Hrvatska Zora", a
mi na brzu ruku dodajemo o
•o:
Jeli gornja vijest o Spati
istinita, ili nije, neznamo. Ali
ako jest, onda je to znak, da
su se Rusi vratili na svoje
staro stanovište, da Jugosla
viju treba razbiti. Dok se ni
je pojavila Hitlerova, naci
stička, opasnost Staljin je bio
«a razbijanje Jugoslavije. Ali
onda, kad se ta opasnost po
javila, Staljin je promijenio
mišljenje iz svojih, čisto ru
skih, računa.
Poznato je, da je i carska
Rusija bila proti osnivanja
Jugoslavije, samo iz drugih
razloga. Ondašnjoj pravoslav
noj Rusiji nije išlo u račun,
da se Srbija, kao čisto pravo
slavna zemlja, udruži s kato
ličkom i islamskom Hrvat
skom. Svjedoci: Meštrović,
Šupilo, Izvoljski i drugi.
S druge strane, ruski posla
nik na Crnogorskom Dvoru,
g. Giers, držao je, da Srbiju
i Hrvatsku dijeli ne samo cr
kva, nego i mnogostoljetno
sasvim drugačije kulturno i
skustro, pa da bi stoga po
grješno bilo te dvije države
s tako protivnim iskustvima
ujedinjavati, jer da to ne bi
dobro svršilo. Po njegovom
mišljenju zajednički jezik ni
je bila dovoljno jaka veza za
postignuće skladne zajednice.
On je isto tako držao, da je
razlika u mentalitetu izmedju
Crnogoraca i Srbijanaca tako
velika, da bi čak i ujedinje
nje Crne Gore i Srbije bilo
velika pogrješka. A ako se ne
varamo od Giers-a potječe i
plan, da se Crnoj Gori dodije
li komad Hercegovine i Bos
ne, gdje je pučanstvo, prema
granici Crne Gore, pretežno
pravoslavno, a mentalitet sko
ro isti, te cijeli Sandžak. Sav
ostatak Bosne i Hercegovine
trebao je, ako se ne varamo,
po tor.1 Giers-ovom planu, pri
pasti Hrvatskoj.
Činjenica je nadalje, da je
sam Staljin ponudio Paveliću
priznanje njegove Nezavisne
Države Hrvatske uz uslov, da
dozvoli prolaz ruskim trupa
ma na Jadran ,da se ne veže
a nijednim protivnikom So
vjetskog Saveza, te da dozvoli
nesmetan rad komunističkoj
stranci u Hrvatskoj. O tom
je postojao, a možda još i po
stoji, pismeni akt potpisan od
sovjetskog ambasadora Bogo
moiova. Jedan naš prijatelj
je taj akt u Pavelićevoj kan
celariji Zagrebu vidio i či
tao.
K svem« ovomu valja do
đati i vijest, koju je jedan čo
vjek iz zemlje primio. Prema
jtoj vijesti: "Hrvatski i srp
ska komunisti se e w se
gloie, a Srbijanci, kao i Pa
aiMa ne rasumijii".
s'asrjgi&t
1
Sve su ove vijesti dokazi,
da jugoslovenska zajed n i a
još uvijek nije na zdravim te
meljima. Kad bi bila, ne bi
drugi pravili planove što će
s njenom kožom. A da nije,
svjedoči i činjenica, da je na
jednom sastanku partijskih
rukovodioca razgovarano, da
u o s a v i i i e i o a s n o s
samo od Hrvatske. Doslovno
tako gledala je na pitanje
odnosa Hrvatske i Srbije i
kraljevska Jugoslavija. Srbija
je prigrabila vlast onda i sa
da jer vlast sjedi u Beo
gradu i sumnjiči Hrvate
s nelojalnosti i optužuje zbog
bunta, jer Hrvati neće, da bu
du podanici, nego žele i tra
že, da budu ravnopravni or
taci sa Srbijancima. Kraljev
sku Jugoslaviju upropastio je
Beograd, a Titovu će po svoj
prilici upropastiti, ako se na
vrijeme ne opameti.
Tomu stanju kriva je sta
ra ljudska mana, da onaj ko
prigrabi vlast neće, da ju dije
li. Iz toga vuku korijen sve
revolucije. A još više je kri
va činjenica, da ljudi, najviše
u dobroj vjeri, gube vrijeme
na razgovore o apstraktnom
jugoslovenstvu mjesto da u
oče stvarnost. A stvarnost je
ova: Hrvati i Srbi su došli
na Balkan kao dva posebna
naroda, svaki je od njih stvo
rio svoju posebnu državu, Hr
vatsku i Srbiju, od kojih sva
ka ima iza sebe preko hiljadu
godina svoje posebne povije
sti. Ni Hrvati ni Srbi nemo
gu to, kad bi i htjeli, a neće,
tako lako zaboraviti, niti se
te svoje povijesti i svojih tra
dicija odreći. Dakle, dvoje su,
a ne jedno. Jugoslovenstvo
može biti nada, ideal, ali nije
stvarnost. Osim toga, na ža
lost, kod ujedinjenja je jugo
slovenstvo postalo i do danas
ostalo, u očima Hrvata, sim
bolom srpske tiranije, laži i
podvale, jer je srbijanska vla
da juća klika upotrebljavala
jugoslovensku krinku za svo
ju velikosrpsku rabotu. A ta
se krinka, u manje više istom
obliku i danas upotrebljava u
manje više iste svrhe. Hrvati
su tu igru iskusili, vide ju, i
nema ništa što ih toliko raz
dražuje, kao govor o jugo
slovenstvu, prosto zato, jer se
iza toga krije laž i podvala.
A budući da je Jugoslavija
po naravi stvari hrvatsko
srpska, ili srpsko-hrvatska dr
žava, i budući da su Hrvat
ska i Srbija njeni stupovi, tu
nema druge nego tu činjenicu
priznati, ako se želi zemlju
postaviti na zdrave temelje.
Kod razgovora o postavlja
nju tih temelja netreba, a ni
nesmije, se ni spominjati ju
goslovenstvo, jer to odmah
zasjeni srž problema, a srž
problema predstavljaju od
nosi izmedju Hrvatske i Sr
bije, koje su do iskona dvije
posebne države, a Hrvati i Sr
bi dva posebna naroda s dvi
je posebne narodne svijesti.
Ali kako su Hrvati i Srbi dva
srodna naroda, prirodno je i
obostrano korisno, da se nji
hove države udruže, te da pre
ma trećima oblikuju jednu dr
žavnu cjelinu, koja, u počet
ku, treba da ima što manje
zajedničkih poslova, kojima
će upravljati, i to putem par
lamentarnih delegacija, a ne
putem zajedničkog parlamen
ta.
Netreba nikada smetnuti
s uma, da su se, 1918. godine,
Hrvatska i Srbija našle su
čelice, kao dvije suverene dr
žave, što i profesor Slobodan
Jovanović bez okolišanja pri
znaje. Na to se treba vratiti
i onda ugovoriti medjusobne
odnose. Mi nevidimo drugoga
rješenja, da se hrvatsko-srp
ska zajednica održi, ojača i
uskladi. Može biti, da će se
budućnosti jugoslovenstvo
razviti u toj »tjednici, ali to
će biti pitanje drugih gene
racija. Kad Hrvatska i Srbija
svoje odnose urede i usklade,
onda neć« dolaziti nesvani,'
Moj posjet
U
domovinu
i
Iz Havre sam putovao sa vla
kom do našeg Zagreba, glavnog
grada N. R. Hrvatske. Došavši i nevolimo.
u Zagreb, ja to ne mogu opisati i
koliko sam bio veseo, da se jed-
Druga stvar me je začudila,
mi se ovdje u Americi rado nazi
vamo onim pokrajinama odkud
smo se doselili, kao na primjer:
Hrvat, Ličanin, Dalmatinac, Bo
sanac, Hercegovac, Crnogorac, i
Srbin. Nema toga onamo sad vi
še. Već samo Jugosloveni i brat
stvo i jedinstvo, to čuješ i ništa
drugo, što se tiče narodnosti.
Iz Sarajeva nastavismo put za
Dubrovnik. Putujući za Dubrov
nik mene je osobno veselilo, jer
se sve bliže primičemo mome ro
dnom zavičaju Dalmaciji. U Du
brovniku smo pogledali Kneževu
Palaču i druge uspomene Dubro
vačke Republike. Pa zatim smo
posjetili Split, Rijeku, Opatiju,
Pulu i Ljubljanu i druga manja
mjesta. Kud smo prošli, možemo
iskreno reći, da je naš narod
gostoljubiv, časti te pršutom,
sirom, pa i pečenkom i svakovr
snim pićem, i sa onim što ima,
rado ti daje i nudi.
Nakon svega ovoga putova
nja, koje je uzelo 18 dana pod-
da im oni, jednoj i drugoj,
kapu kroje.
Ali, ako se Hrvatska i Sr
bija ne sporazume, i spora
zumno, okviru Jugoslavije,
prema stanju od mjeseca stu
dena (novembra), 1918. go
dine, ne razgraniče, onda 6e
im se sigurno dogoditi po o
norj narodnoj: Ko neće brata
za brata dobiti 4e tudjina aa
gospodara.
nazad
Najprije ću zamoliti brata Vukelića, urednika Zajedničara, i
ako je moguće da ovo otiska u Zajedničaru, sa moga posjeta u do
movinu ovog prošlog ljeta.
Ja kao i mnogi naši stari doseljenici imao sam želju, da jed
nom posjetim moje rodno mjesto (selo) gdje sam se rodio i našu
hrvatsku domovinu. I nakon moga 46 godina boravka u Americi,
ta moja želja mi se je i ispunila.
U junu mjesecu ove godine*
odputovao sam iz New York sa
parobrodom za Havre, France.
Vozeći se, sve mi se u glavi na
metalo, što i kako ću i što ću naći
u mome rodnom selu i uopće u
Dalmaciji i našoj domovini Hr
vatskoj.
Meni su
"ZAJEDNIČAR"
U
Ameriku
jem gdje sam se rodio u moje se
lo Vlaka, za samim Biakovom
poviše .Makarske u Dalmaciji.
Dodjem u selo i upoznado se »a
mojim bližnjim mladjim rodom,
jer stariji, koje sam poznavao,
više ih nema, odselili su na onaj
drugi svijet, gdje će mo i mi dru
gi za njima odseliti, pa ako mi to 1
Po selu gdje sam nekad bos
odao, i koze i ovce čuvao, gledam
nom našao u domovini moga ro- raspitivani-o stanju našeg se
djenja, za mene je to bilo nešto ljačkog naroda. Razgledavajući
nezaboravnog. Prijavio sam se raspitivajući, vidim da se je i
kod braće Matice Iseljenika Hr- seljački život promijenio. Narod
vatske, i tu su me lijepo dočekali je pristojno obučen, nije nitko
i moj dobri prijatelj. Wm. Ba-, g0i odrpan, a ni jesu ni gladni
žant, kojeg neću i nemogu zabo-jni bosi, kao što od nas mnogi
raviti za susretljiv sastanak. misle da jesu. Zadovoljni su sa
Na 8-mog jula iz Zagreba po-' onim što imaju. U koliko sam o
djemo na turneju za Beograd,! pazio, zadovoljni su i sa upra
gdje su nas bratski pričekali i' vom. A i po selima narod veseo
I počastili od Matice Iseljenika i pjesme se pjevaju.
Srbije. Poslije malog odmora Iza ovoga odem da vidim i
smo prošli po gradu i okolici, i Crnu Goru i Titograd i okolicu,
pa onda opet nazad po Dalmaci
ji i kud sam prolazio sve mi se je
jako dopalo. Samo sam opazio i
ovo, da je dosta sve mladi ljudi
vidili mnogo toga što se je iz
gradilo i još izgradjuje, poslije
ratnog vremena. Nakon toga
krenusmo put Sarajeva, sa pjes
mama u veselju. U Sarajevu ljenčare i hladovini sjede, a je
smo bili 3 dana i razgledali stare dni drugi se bućaju ili drugom
igrom se zanimaju, a ženske
mlade i starije rade kao crvi za
življenje. To i ja se s time ne
slažem, jer tko hoće da živi, taj
mora i da radi.
uspomene, pa nove gradjevine,
i tvornice izgradjene poslije ra
ta. Gledajući to, to nas je sve
začudilo što je naš narod učinio
u kratko vrijeme. Toliko tvorni
ca, puteva, bolnica, škola i kuća,
ne to samo u Sarajevu, već u
svakom drugom manjem i većem
gradu u Jugoslaviji.
Slušao sam ovamo da su crkve
zabranjene. To je čista laž. Veli
ka je kazna da ako nekoga nago
varaš da ne ide u crkvu, ili da
ide, ali narod neće da ide u crk
vu, jer da su popovi za vrijeme
rata bili na strani neprijatelja
(Fašizma). Tako su meni mnogi
kazali, i ja kako kupio tako i
prodao. A vidio sam da su male
plaće radnicima, a porezi veliki,
ali oni od poreza imaju badava
bolnice i liječnike i lijekariju.
Penziju od 55 godina starosti, a
ženske penziju od 50 godina sta
rosti, a kada ima za roditi i onda
ima plaću 6 hiljada dinara i 3 hi
ljade dinara za dijete do 16 go
dina starosti.
Kud sam prošao svega ima i
svega se može kupiti i svega se
pravi u Jugoslaviji, i kako reko
i oni lijenčari bi trebali da rade,
a manje da prigovaraju. Hrana
nije preskupa sa našeg američ
kog gledišta Reći ću i ovo. Oni
naši koji miBle otići u posjet do
movini, neka se obrate na Mati
cu Iseljenika i tako oni će im u
veliko pomoći u svemu i biti će
zadovoljni sa njihovom pomoći.
Pomogli u svemu, hvala
Matici i svima prijateljima, jer
su mi bili pri ruci u svemu da
nijesu mogli bolje, jer sa njiho
vom pomoći i uputama sam mno-
Stan su političari potpuno go bolje i jeftinije prošao, nego
zatajili, jer su se okamenili da sam putovao sam na svoju
na starim shvatanjima. To
svjedoči proteklih sedamnaest
godina provedenih u izgnan
stvu i potpunoj sterilnosti.
Tito je, 1945. godine, učinio
korak naprijed, ali nije išao
do kraja. Može biti, da nije
znao, ni razumio, u čemu je
glavni problem. Priznajemo,
da nismo ni mi, do nedavna,
ovako jasno vidjeli srž proble
ma, jer ime Jugoslavija i riječ
jugoslovenstvo prosto čovjeka
skrene na stranputicu, zasjeni
srž problema, pa mu izmakne
stvarnost, a stvarnost su Hr
vatska i Srbija, Hrvati i Sr
bi. Hrvatska i Hrvati nisu ni
kada predstavljali zaprijeku
sporazuma, zaprijeku su pred
stavljali i predstavljaju
danas, kao i ranije Srbija
i Srbi. Ako to Tito uvidi i
smogne snage, da Jugosla
viju rekonstruira na jedinoj
pravoj hrvatsko-srpskoj osno
vi, sigurno je, da će naći j&
ko uporište u narodu, udariti
solidne temelje zajedni k o
hrvatsko-srpskoj državi, pa
kako se zvala, a onda će se
lako odupirati tudjim presiza
njima i planovima. Drugi će
jugoslovenski narodi Slo
venci, Makedonci i Crnogorci
koji svi zajedno jedva
predstavljaju dvadeset po sto
cjelokupnog pučanstva Jugo
slavije, lako naći svoj put ka
koće se toj hrvatsko-srpskoj,
ili srpsko-hrvatskoj, zajedni
ci priključiti, to jest pod kak
vim će uslovima i u kojem
obliku njoj ostati.
ruku
Puno hvala Dr. Sremcu i s
njima sam imao priliku da vidim
Tita u Zagrebu na Velesajmu, to
je jedna svjetska izložba i kad
sve čovjek to vidi, pa i sam se
čudi kako to da je čovjek to sve
mogao izmisliti i stvoriti.
Na posljetku reći mi je ovo.
Onamo je sad u Jugoslaviji dru
gi svijet, nego onaj što smo mi
stariji doseljenici pred 45 i 50
godina ostavili, i ako ih rat opet
ne zahvati za 10 godina, oni će
biti u usporedbi sa drugim na
prednim državama u svim po
tre bštinama za življenje. Ako i
'polagano ali sigurno se kreće na
prijed, i to je glavno. Unapred
znam da se svi neće složiti sa o
vime, i to je njihovo pravo, ali
ja što sam vidio, ja i znam kako
je, i ono je najbolji dokaz što čo
vjek sam na svoje oči vidi, i to
mu sam zahvalan.
Sa ovime pozdrav svima, i
hvala bratu Vukeliću na ovome,
što mi je ustupio malo prostora
u Zajedničaru.
NOVE TVORNICE
U Zadru je nedavno pušte
na u pogon nova tvornica ko
nopa i kudjeljnih prediva, či
ji će godišnji kapacitet pre
laziti brutoprodukt od 300 mi
lijuna dinara.
U Vrginmosta nalaze se u
toku radovi na izgradnji no
ve tvornice šper-ploča, koja
treba da bude završena još
tokom ove godine. U njoj će
biti uposleno, kako se pred
vidja oko 350 radnika.
U Žitnjaku na periferiji Za
greba gradi se jedna od na
ših najmodernijih tvornica u
lja u čijem će sklopu raditi
hidrirnica, paviljon za desti
laciju masnih kiselina, rafine
rija i posebni pogon xa pro
izvodnju margarina. Sada se
vrše radovi na hidrirnici, gdje
će hidrirati biljna ulja a
godišnji će joj kapacitet iz
nositi 750 tona masnoća.
ZaJeMarsM mladenci
Iz obitelji Belamarich
Pittsburgh, Pa. Ovime
javljamo radosnu vijest, da
je na 23. augusta, 1958. stu
pila u bračni život članica na
šega odsjeka broj 4 H. B. Za
jednice, sestra Gloria Bela
marich sa svojim odabrani
kom, Arthur Skoff. Vjenčanje
je toga dana obavljeno u cr
kvi All Saints, u Etna, Pa.,
po Rev. Fra. Gallagher.
Mladenka je kćerka od do
bro poznatih roditelja, te vri
jednih i odličnih zajedničara,
Mr. i Mrs. Krsto Belamarić,
koji živu u predgradju Pitts
burgha na adresi: 420 Lou
ann Street, Shaler Township,
Pa. Dakle, naš brat Krsto i
ma dvanaest članova od svo
je obitelji u odsjeku broj 4.
On je vodio brigu da njegova
djeca i zetovi budu članovi
naše Zajednice, na čemu za
služuje čast i priznanje kao
dobri i vrijedni zajedničar.
Mladenac je pak sin isto od
dobrih i čestitih roditelja, slo
venskog porijekla, Mr. i .Mrs.
Jack Skoff, koji živu na Pearl
Avenue, (Harmar Township)
Cheswick, Pa.
Kuma je bila sestra od mla
denke, Mary Lou Belamarich,
a djeveruša je bila Catherine
Chesnik, a mladja djeveruša
je bila mladenkina nećakinja,
Diana Lee Schriver.
Kum je bio Jack Skoff,
mladenčev brat, a djever Jo
soph Belamarich, mladenkin
brat.
Svadbeno veselje i večera
se je održala u 7:30 u večer,
u Undercliff Fire Hall, Glen
shaw. Veselja uz dobro jelo
i, piće bilo je do mile volje za
svakoga, tko je istom pri
sustvovao. Mladenci su pri
mili lijepe darove, a kasnije
u večer su otputovali na svo
je bračno putovanje u Miami
Beach, Florida. Nakon toga
su se sretno povratili i sada
stanuju na adresi: 216 Pearl
Avenue, Cheswick, Pa.
Mladneka je radila za West
inghouse Electric Co., a mla
denac je uposlen kod Cemline
Corp. u Acmetonia.
Roditeljima naših mlade
naca čestitamo, a naročito
Mr. i Mrs. Krsto Belamarić.
našim dobrim zajedničarima
na udaji svoje kćerke Glorije.
a mladencima želimo svaku
sreću u njihovu novom brač
nom životu. Živjeli i sretni bi
li i budite na ponos svojih
roditelja i ostalog našeg na
roda, kao i članova odsjeka
broj 4 H. B. Zajednice.
Prijatelj obitelji
Krste Belamarić
Hike Matanovich
Mercoal, Alta, Can. O
vim dopisom želim javiti ve
selu vijest, da se je naš od-
s jek broj 755 povećao s jed
nim mladim članom, koji je
prešao us gnijezda Pomlatka
broj 486, a to je bratom Mike
Matanovich, čiju sliku ovdje
donosimo.
Brat Matanovich je rodjen
ovdje u Mercoal u od oca Ni
kole i majke Ike, koji su pred
kraće vrijeme izselili u Kam
loops, B. C., gdje se i sada
nalaze.
Mladi brat Matanovich još
i sada polazi školu, tako da
za budući rad još nije odlu
čen. U odraslom članstvu na
lazi svoga oca i majku, bra
ta i sestre.
Tebi brate Mike želim do
brodošlicu u redove. odraalo-
ga članstva H.B.Z. i dobar u
spjeh u daljnjem školovanju,
a tvojim roditeljima čestita
mo na tvome odgoju i da su
se postarali da si ti članom
još od rodjenja ove naše ve
like Hrvatske Bratske Zajed
nice.
M. Krpan, upravitelj
gnijezda br. 486 HBZ.
Elaine Visher
Tooele, Utah. Naš od
sjek broj 406 H.B.Z. se po
većava s novim članstvom iz
Pomlatka. Ovaj put iz gnijez
đn b^oi 218 u
čiju sliku ovdje donosimo.
Sestra Visher je posljed
nja u obitelji, koja prelazi iz
gnijezda broj 218 u odsjek
br. 406. U odsjeku nalazi ro
ditelje i jednu sestru.
Elaine je rodjena ovdje u
Tooele, Utah, od rodi e 1 a
John i Lučile (Pezel) Visher.
Sa izvrsnim uspjehom svršila
je ovdašnji High School, a sa
da polazi College of St. Ma
ry of the Wasatch u Salt
Lake City, Utah. Elaine je
djevojka, pa je nade da će i
veoma talentirana i pametna
na daljnjim naukama tako
proslijediti. Inače je vrlo ak
tivna u svakom školskom pot
hvatu.
Naš odsjek je ponosan s o
vakvom mladom članicom i
želi joj svaku sreću i dobar
uspjeh u njezinim daljnjim
naukama, a njezinim roditelji
ma čestitamo.
D. Elich, izvj.
Joseph Fehir
Hamilton, Ontario, Can.
Odsjek broj 644 javlja rados
nu vijest sveukupnom čf-'n-
Scvu, da se je pojačao s jed
nom mladom silom iz gnijez
da Pomlatka broj 397, a to
je naš mladi član Joseph Fe
hir, čiju sliku ovdje donosi
mo.
Naš mladi član se rodio u
Val D'or, Que., Can., 3. de
cembra 1941. godine. Sin je
pokojnog Josipa Fehir, koji
je još kao mladi čovi"'*
sio čast predsjednika odsjeka
broj 644 za više godina, i bio
dobar član i u svom radu pot
puno aktivan.
Nu nadamo se, da će i mla
di Joseph biti dobar i aktivan
član, pošto već sada u mla
dim godinama pokazuje svo
je odlične vrline prama od
sjeku, pa i ako je još sada
školara'c i polazi u višu školu,
naravno uz pomoć tetke An
ka Rukavina.
Ali se naš mladi Joseph na
veliko posvećuje društvenom
radu i dobar je muzikant na
harmoniku, i imade svoj o
mladinski zbor, koji se vrlo
pohvalno izkazao ove godine
u Welland, Ont., kada je bila
proslava 100-godišnjice grada
Wellanda, naravno na poziv
bratskog odsjeka 617 HBZ.
Odsjek 644 ponosi se sa o
vako mladim talentom i da će
imati svoj prvi tamburaški
zbor od kada postoji, narav
no uz pomoć drugih roditelja,
čija se djeca nalaze u istom
zboru, pošto su svi članovi
odsjeka i HBZ. O njima ćemo
pisati drugom zgodom, kada
nam se prilika pruži, a tebi
o s e u k i e o o o
nam došao u naše redove od
raslog članstva sa željom, da
te prati dobra sreća i da po
stigneš svoj željeni cilj u ško
lovanju.
Filip Zebić, tajnik
odsjetka 644 H.BJS.
UPOZNAJMO SVOJU
20.
21.
22.
23.
24.
Koje vrsti osiguranja nudi odjeljenje Pomlatka?
Što je Term certifikat?
Na koji se iznos Term-certifikat može izdati?
Što su mjesečne pristojbe?
Ima li ikakovih povlastica u pogledu Term-pri-
stojbi
25.
26.
mlatka.
27. Da li se plaćaju ikakovi dividendi na dugoročna
osiguranja? Koliko? Kada i na koji način?
28. Što znači "Payor Benefits"?
29.. Da li se traži posebna molbenica za "Payor Bene
fits"?
30. Može li se "kupiti" stalni (dugoročni) certifikat
Pomlatka na način da se isti odjednom plati (Single Pre
mium) Da li gnijezda išta dobivaju za svoje upravne troš
kove*?
31. Koliko iznose dividendi na jednokratno uplaćene
certifikate (Single Premium Certificates)?
32.. Kratki opis Zajamčenih Vrijednosti (Guaranteed
Values).
33. Može li član čiji je certifikat dostigao ovu vrijed
nost biti suspendiran radi neplaćanja članskih pristojbi?
34. Može li član Pomlatka imati više od jednog dugo
ročnog (permanent) certifikata?
35. Može li član postojeće osiguranje (certifikat) za
mjeniti za drugi (drugu vrst osiguranja)?
36. Kada član Pomlatka može preći u odraslo član
stvo?
37.
38.
39.
Koje značajke posjeduje Term certifikat?
Opis preostalih certifikata koje nudi odjeljenje Po-
Može li član Pomlatka biti i članom odsjeka?
Kako se prelazi iz Pomlatka u odraslo članstvo?
Opis postupka prelaza člana gnijezda u odsjek ako
odnosni član već posjeduje stalni (permanent) certifikat.
ZAPISNIK
Sjednice Fin an ri.jal nog Odbora održane 30. oktobra 1958.
Glavni predsjednik brat V. I. Mandich otvara sjednicu sa
bratskim pozdravom u prisustvu svih članova Financijalnog od
bora.
Glavni blagajnik podnaša slijedeće izvješće: Na 21. ovog
mjeseca isplatili smo prije naručene "American Cement Corpora«
tion 5% Sinking Fund Debentures due October 1, 1978". Ove boB^
dove smo isplatili iz triju zaklada. Iz glavne zaklade smo ispla
tili za 37 bondova te za glavnicu smo platili $36.260.00 i za narasle
kamate $102.78 ili ukupno $36,362.78. Iz zaklade Pomladka smo
platili za 10 bondova. Za glavnicu smo platili $9,800.00 i za na
rasle kamate $27.78 ili ukupno $9,827.78. Iz zaklade fonda Pen
zije isplatili smo za 3 bonda. Na račun glavnice platili smo
$2,940.00 i na račun kamata $8.33 ili ukupno $2,948.33. Za svih
50 bondova platili smo na račun glavnice $49,000.00 i za kamate
$128.89 ili sveukupno $49,138.89. Ovi bondovi će nam nosltf
5.15cr kamate. Moody im daje "A" rating.
Zatim brat Krasich tumači preporuku savjetujuće firme u
vezi novog izdanja "The City of Montreal, Quebec, Canada, U. S.
Pay Sinking Fund Debentures". Ovi bondovi su izašli na tržište
po cijeni od 9834 nositi će kupon od 59r i prema tome yield na
istima će biti 5.10r',. Moody im daje rating "A". Brat Bella
predlaže i brat Grasha podupire predlog da se uloži $50,000 u
ove bondove. Predlog se usvaja jednoglasno.
Brat Krasich nastavlja: danas je izašlo na tržište posvema
novo izdanje poznato kao "Grace Line, Inc. U. S. Government
Insured Merchant Marine Bonds, Santa Paula Series, due 10-1-78".
Ovi bondovi su toliko sigurni kao U. S. Treasury Bonds, kaie
brat Krasich. Moody's ih je stavio u najbolju klasu i dao im je
"AAA" rating. Bondovi su izašli na 4.20rć bazi. Nakon ovog
objašnjenja, brat Grasha predlaže i brat Ovcarich podupire pred
log da se uloži sve do $100,000.00 u ove bondove ako će glavni
blagajnik biti u stanju da ih toliko dobije. Ustanovljuje se da
se ovi bondovi vrlo brzo rasprodavaju. Predlog je usvojen jedno
glasno.
Na 23. ovog mjeseca prodali smo 45 bondova "Atlantic Re
fining Co. 4l2c( Convertible Subordinate Debentures due August
15. 1987". Savjetujuća firma preporuča prodaju ovih bondova,
kaže brat Krasich. Mi smo iste prodali po cijeni od 108*4 lesa
'4 commission što iznaša $112.50 kao i less Federal Tax u iznosu
od $22.50. Nakon što se odbiju ove dvije svote mi smo primili
sa naraslim kamatima, koji iznašaju $382.50 svotu od $48.960.00.
Pošto smo mi ove bondove pred godinu dana platili po cijeni od
100 ili na par, to smo na istima napravili profit u iznosu od
$3,577.50. Bondovi su pripadali glavnoj zakladi.
Brat Krasich obavješćuje odbor da je 5 dozrijelih bondova
poslano na isplatu, naime "Cortland Equipment Lessors Inc., dUS
November 1, 1958". Isti pripadaju glavnoj zakladi, kojoj 6«
svota od $5,000.00 biti kreditirana.
Sa time je dnevni red iscrpljen to glavni predsjednik brat
Mandich diže ovu sjednicu sa bratskim pozdravom.
Joseph Bella, glavni tajnik.
Poznajete li Irak?
Nova arapska republika Irak
zaprema površinu od 371.000 kv.
kilometara, te broji više od tri
milijuna stanovnika. Samo tri
iračka grada imaju stanovništvo
veće od 100.000 ljudi. To je glav
ni grad Bagdad, koji s predgra
djima broji 731.000 stanovnika,
zatim Basra sa 159.000 stanov
nika i Mosul grad s glavnim
nalazištima nafte sa 140.000
stanovnika.
Stran« A-
ZAJEDNICU
PITANJA ZA ČLANSTVO POMLATKA
Nastojte na slijedeća pitanja sami odgovorni, da pro*
vjerite sebe koliko znate o našem Pomladku. Kad ste to tt
činili okrenite na stranu 4 gdje ćete naći odgovor, pak ih
dobro proučite i nastojte ih zapamtiti.
17. Da li djeca iz mješanih brakova, slavenskih i ne
slavenskih roditelja, mogu biti primljena u naše članstvo?
18. Koje dobi mora biti molitelj da ga se primi u član
stvo Pomlatka?
19. Ima li iznimaka od ovog pravila?
Princ od Račinovaca
Službenici općine Hrenovci
"GOLD MEDAL" BRAŠNO
IZ NAŠE ZALIHE NA RIJECI
nudimo uz cijenu
100 LBS. DO RIJEKE... ».00 DO ZADNJE STANICE S12.00
Zatratite procjenu is pakete po narudžbi, kao i nad novi cijenili
PAKETA SLOBODNIH OD CARINE 17 JUGOSLAVIJI!
Šaljemo na zahtjev naš novi cijenik radio aparate*
frigidera, mašina 1a pranje, bicikala kao i ostalih
kućnih potrebština.
ADRIATIC, INC.
ne­
malo su se začudili, kada je u
prostorije Odsjeka za opću upra
vu došao poslom jedan mješta
nin iz Račinovaca i na pitanje
kako se zove, odgovorio: Princ
Emanuel. Misleći da se radi o
šali, pitanje je došljaku ponov
'jeno, ali je ustanovljeno, da je
to njegovo pravo obiteljsko i ro
Ijeno ime.

George Radalj,
Phoenix, Arizona
Gloria i Arthur Skoff
arr West m. PE: 6-8985 New York 1, N. T.

xml | txt