Zajedničar = Fraternalist. [volume], December 24, 1958, Image 2

About Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current

Image provided by: Ohio History Connection, Columbus, OH

                
Strana 1.
N
ti
Staflmo gteailo
Br»tek«
ArmvM
1*1 an svake srijede. Izdaje ga
HBVATHiA BRATSKA ZAJEDNICA
Sretno Novo Ljeto!
A PRAGU NOVE GODINE, sestre i bra
ćo zajedničari, želimo vam sretno Novo
Ljeto, neka vam bude sretno i berićetno.
Najveća sreća i zadovoljstvo se stječe
dobrom voljom. Čovjek prožet plemenitim o
sjećajem dobrom voljom uživa poseb
no zadovoljstvo i osjeća se sretnim kad dru
gom čovjeku, bratu svojemu učini dobro.
Rastajemo se sa Starom i na pragu smo
Nove Godine. Vrijedno je malo pogledati u
prošlost. Sa Starom Godinom, ipak misli
mo, da smo dobro
prošli i zadovoljni
smo. Najveće za
dovoljstvo nalazi
mo radi sloge i na
rodnog jedinstva,
a što se ostvaruje
u duhu bratske
ljubavi i čovječnosti prema svakom čovjeku
i narodu. Baš to je najjača osnova na čemu
se gradi, jača i širi naša lijepa 1 plemenita
Hrvatska Bratska Zajednica. Braćo moja, to
je ono što se dolikuje kulturnom i kršćan
skom narodu i gdje vlada dobra volja i brat
ska ljubav tu je sloga i napredak.
jiMfc.
Lijepo amo uspjeli u svim podhvatima
Zajednice: kampanji, sa našim školama i
sada dobro uspjevamo s našom školarinom
i svim drugim podhvatima. Tim putem tre
ba i moramo proslijediti i medju sobom ja
čati dobru volju, koja je izvor dobrote, ak
tivnosti i požrtvovnosti, ukratko čovječ
nosti.
Vrijedno je zabilježiti, da su u našim re
dovima, pak i medju našim narodom duhovi
smireni. Nema žučnih izazova, vrijedjanja
i klevetanja svojih ljudi povodom ustaštva i
komunizma. Ljudi dobre volje i razuma, ne
mogu da raspiruju mržnju, jer to se čovjeku
smislu riječi i ne dolikuje. Optuživanje i
raspirivanje mržnje za inat i iz jala optužu
jući drugoga s komunizma za koga nezna i
ne može dokazati, pa ne bi smio ni reći da
je komunista ili ustaša. To je najružnije i
najpodlije što se može činiti. Ove smo se
loše 1 štetonoene ružne navike riješili, pak
zato možemo kao ljudi ljudski i bratski raz
govarati 1 zajednički suradjivati. To su lije
pe odlike redovima zajedničara, a u duhu
bratske ljubavi.
Naši strančari mogu da misle i govore da
je njihova stranka najbolja politička stran
ka, ali strančarstvo nema mjesta u redovi
ma Zajednice, Tko hoće neka vodi svoju po
litiku izvan naših redova. Svakako, nitko ne
ma prava ne samo da svoju politiku namiće
drugome, nego radi iste nesmije da druge
čestite ljude kleveće i protiv ntdužnih ljudi
da raspiruje mržnju.
Čuvajmo slogu i jedinstvo naroda. Čuvaj
mo demokraciju u redovima Zajednice. Radi
mo i gradimo zajedničarstvo u duhu brat
ske ljubavi i čovječnosti.
Veliki zadatci
»^UOĆUJEMO se s velikim zadatcima u no
voj godini. Trebamo odmah u početku
da živo nastavimo s našom članskom kam
panjom. U toj godini uspjeh kampanje bi
trebao i morao biti bolji nego što smo imali
ove godine. Ne smetnimo s uma, da kam
panjom nastavljamo još ovu novu godinu i
s njom moramo polučiti dobar uspjeh. To će
mo zajedničkim snagama i slogom i uspjeti.
Tako u novoj godini trebamo nastaviti
s našim školama i razviti ih do najveće mo
gućnosti, da upoznamo naše članstvo, a pre
ko njega i naš narod, sa velikom vrijednosti
i značajem Hrvatske Bratske Zajednice. U
dužnosti je svima, da sami dobro upoznamo
Zajednicu, njeno poslovanje i sve velike nje
ne odlike s čime se naš narod kod Zajednice
može služiti, ne samo da sebe protektiramo,
nego da i druge koristi od Zajednice može
mo dobivati na osnovu ulaganja svoga nov
ca na dobre, unosne i sigurne uložke za svo
je stare dane.
Ujedno ćemo nastaviti i sa važnim pod
li vatom s podizanjem Fonda školarine kod
Zajednice. Na tome treba da živo radimo i
da se svi od reda zauzmemo, da u skoroj bu
dućnosti izgradimo jaki fond za školovanje
naše omladine. Tim načinom da promičemo
i jačamo prosvijetu u Zajednici, da ju diže
mo do najvišeg stupnja. Prosvjetu možemo
graditi i širiti u našim redovima najbolje pu
tem školovanja naših studenata.
Zamislite, braćo moja, neka svaki član
doprinese u fond školarine samo jedan do
lar godišnje. Time ćemo postati najjača i
najuglednija bratska organizacija u Americi
sa svojom prosvjetom i školarinom. Svoju
pak omladinu oduševiti ćemo za Zajednicu i
dobiti uz sebe, da će svoje starije cijeniti
1 poštovati, pak i ponositi nam*.
ZAJEDNIČAR
OffMai Orpi mi the
Wrmtenml
MM
•f America
PA.
Konvencija
PjOLAZI nam i konvencija u novoj godini,
koju moramo ozbiljno uzeti, dočekati i
izvesti, kao savjesni članovi svoje Zajednice.
Ova konvencija treba i mora služiti za uzor
drugim dolazećim konvencijama, e da se vo
di u duhu demokracije, zajedničarstva u in
teresu Zajednice, a ne u interesu pojedinaca.
Gdjegod zalazimo medju braću zajedni
čare, naši uvaženi članovi i vodje odsjeka
bratski nam govore i savjetuju, da držimo
slogu, jedinstvo i zajedničarsko bratstvo u
našim redovima i u Glavnom Uredu. To je
eto želja članstva i mi dobru volju svoga
članstva poštujemo.
U duhu želje našega članstva nećemo se
upuštati u svadje i sijanje mržnje bilo pro
tiv koga. Sloga, razumjevanje i suradnja,
sve to potrebno je u upravi Zajednice. To
a rr\
A!.'
ti
AII/N-I
jedničarstva i demokracije u ovoj našoj ple
menitoj organizaciji. Znamo iz iskustva i
ljudskog života gdje se braća čupaju i me
djusobno biju tudjinci im ispred nosa vino
piju. Ili gdje se dva svadjaju treći se smije
i plodove žanje.
Za volju ličnog uspjeha, časomičnog ja
la ili što je još gore za volju korita
čovjek se može poniziti ispod ljudskog do
stojanstva i skotrljati u baruštinu nečovječ
nosti i opačina, da svoga brata kleveće, bla
ti i moralno ubiva. Takovog šta nesmije bi
ti medju ljudima zadojenim zajedničarskim
bratstvom.
Naša konvencija mora biti u duhu brat
ske ljubavi, a ne da se od nje stvori politič
ku arenu, da se sramoti naš dobri narod,
kao što je bilo žalosnih slučajeva u prošlosti.
Vodstvo Zajednice treba birati po spre
mi, zasluzi i odanosti prema Zajednici, mu
ževe i žene čistog značaja i iskrenog rodo
ljublja, koji će znati i moći dobro upravljati
s našom plemenitom i velikom Zajednicom.
Sve ovo, braćo moja, i mnogo toga u ve
zi s time treba da unaprijed imamo na umu
i da u tom duhu domišljamo i radimo.
Jal i opačina
I IZIMAMO za temu jednu od najgadnijih
u pojedinom čovjeku i čitavom ljudskom
društvu najpogibelnijih mana i strasti i to
nama dobro poznatim jalom i opačinom.
u pojedinom čovjeku i čitavom ljudskom I ^še
Već Salamon u svojim mudrim izreka
ma (glava 14) veli: "Dobroćudno srce je ži
vot tijela, nu jal je trulež u kostijuh". So
krat pako nazivlje jal, pilom, koja podpiljuje
duh.
Zapravo malo imade kobnih strasti, ko
je bi toliko priječile slobodni razvitak du
ševnog života kao baš jal, te koje bi pokraj
toga u tako visokoj mjeri trovale sve što
mi nazivljemo: Cud, srce, krijepost.
Posve je istinito, da je jal duboko u
korjenjen u ljudskoj naravi. Isto tako je isti
nito i sjegurno, da je moguće jal i nagnuće
k nenavidnosti iskorjeniti pomoću pretež
nog, redovitog i skladnog odgoja, nu valja
k tome upotrebiti svu jakost dobre volje i
energiju značaja. Pa i ljudi bez formalnog
odgoja mogu posve shvati i za uvijek iz srca
prognati jal, ako imadu plemenito srce, čvr
sti značaj i nešto zdravog razuma. Jaluši i
nenavidnici, ma da su na znanstvenom po
lju čudesa polučili, u prsima im bije zečevo
srce, a značaj im je ravan onomu, najprosti
je dangube.
Jal biva poduprt presudama, prekomjer
nom ohološću i drugim zlim svojstvima, ko
ja su kadra biti uzrokom nekom obožavanju
samog sebe. Predsude predočuju u sasma
krivom svjetlu sve životne odnošaje ljudi
kao značaj, ugled i dogodjaje udesa. Ako
je tkogod nagrdjen tužnim svojstvima za
vidnika, i time pristupan predsudama, taj
će dobiti krivi pojam o ovom ili onom od
nošaju svoga sugradjanina, te će se poda
vati jatu neplemenitih čuvstva, koji mu tru
ju čitavi život, a uz to ni najmanju stvarnu
podlogu nemaju. Uzmemo li stvari takove,
kakove jesu, a ne takove kakove nam se
pričinjaju, to nema na čitavom ovom svije
tu, ni jednog čovjeka, kojem bi morali za
viditi jer i najbolji imade slaboća, koje bile
one tjelesne ili duševno-moralne izravnjiva
ju manje ili više sve vrline. Iz toga slijedi,
da jalušem može biti samo, koji o naravi
stvari ovoga svijeta malo ili ništa nezna.
Svaki, koji samoga sebe odviše cijeni, te se
usljed toga nadimlje, kada vidi kod drugih
čednijih i razboritijih ljudi uspjeh, koji on
je glavni uslov za vodjenje poslova i uprav-jsmu slave i veselja. Nikad se nebo nije više približilo zem
ljanje Zajednice, a povrh svega očuvanje za- lji, duhovni svijet materijalnom, kao tada kad je Bog po
lAnUlParfifro i
dobru
pokraj svoje ograničene pameti polučiti ne Religiozna bigoterija, filozofske, socijalne, političke iluzije,
može, postaje plijenom ludila i nenavisti,
ako u zadnjem času jošte ne dodje do spo
znaje i do uvidjenja. da uspjesi, koji su zbi
lja uspjesi, mogu samo biti stečeni
vovnoiću i samozatajom.
"ZAJEDNIČAR"
BOŽIĆ DOBRE VOLJE
Kad bi me tko zapitao: kada se čovjek najbliže primiče
nadzemaljskom, nadmaterijalnom, duhovnom svijetu i Bogu,
bez otezanja bi mu odgovorio: onda i samo onda kada se
slobodan od svih obzira i predrasuda popne na vrhunac do
bre volje prema svakome na svijetu.
Za svetce kažu, da za života već živo saobraćaju s du
hovnim svijetom i Bogom. U tim njihovim najitimnijim sve
tačkim raspoloženjima, kada duša sja kristalnom svjetlošću
neposredne blizine Boga, njihov je zemaljski život u druš
tvenim odnosima obasjan najjačom svjetlošću dobre volje.
Svetost u socijalnom smislu i značenju i nije ništa drugo
nego biser i drago kamenje dobre volje u metalnim veza
ma društvenih odnosa. Dobra volja oplemenjuje i posve
ćuje društvo i društvene odnose. Ona ih oplodjuje, osvje
žuje, ojačava za novi život i nove napore i žrtve. Uz sva
osobna svojstva uvijek ostaje činjenica, da je čovjek prije
i iznad svega socijalno biće i
da je put njegova uspona od
vremenitog u vječno, od ma
terijalnog u duhovno, od zem
lje Bogu izgradjen kroz druš
tvene odnose snaga bez ko
jih je čovjek nemoguć. Ona
životna sila u čovjeku, koja
taj put izgradjuje pod vod
stvom razuma jest dobra vo
lja uvijek prema svakome.
Pri rodjenju Bogočovjeka i
Kneza mira pred dvije hiljade
godina u Betlehemskoj špilji,
u najvećoj materijalnoj bije
di i siromaštvu studene de
cembarske noći, od duhovno
najbogatije osobe svoje pre-
svete Majke i Djevice, čitavo je nebo zapjevalo zemlji pje-
I
.. LI A I JI
stao čovjekom i došao na ovaj svijet u hladnoj tišini decem
barske noći, u obliku istom rodjenog, još posve nejakog
djeteta, da bi na uzburkano more ovoga svijeta donio mir
i tišinu kao Knez mira Izaije proroka. Ta nebeska pjesma
slave i veselja bila je pjesma mira nad novorodjenim Kne
zom mira, bila je pjesma dobre volje pjevana s neba svima
dobre volje na zemlji. Dobra volja je uvijek čedo duboke i
iskrene ljubavi, bilo da ta ljubav ima svoj izvor u Bogu,
koji je neograničena ljubav, ili u ograničenim osjećanjima
ljudske naravi. U Betlehemu je dobra volja neba došla do
svog punog izražaja u rodjenju Kneza mira i dobre volje.
Iz božanske naravi, silom beskrajno žarke božanske ljubavi,
izlivena je kroz utrobu čiste Djevice na zemlju od Boga u
čovjeka. "Bog je tako ljubio svijet, da sina svoga jedino
rodjenog poslao na svijet". Bog je tako ljubio svijet, da je
postao čovjekom. Neizmjerni i neograničeni je postao o
graničen, da ovom ograničenom, ljudskom otvori vrata u ne
ograničenost, beskrajnu ljubav i trajnu najbolju volju.
Od toga časa, čiju uspomenu slavimo na Božić, pred
očima svijeta, pred očima svih ljudi i naroda, sja ideja do
bre volje, kao početak i temelj ljepših, boljih i savršenijih
osobnih, društvenih, narodnih i državnih odnosa na svijetu.
Od toga časa počimlje misaowbratstva svoj historijski tok
na zemlji, da putem dobre volje razbija zablude i iluzije u!
odnosima društvenih snaga i da upozorava čovječanstvo, da'
se samo na njenoj liniji nalazi izlaz iz nereda uznemirenog!
svijeta. Jest, ljudi i narodi su braća već po svojoj ljudskoj
naravi, a pogotovo po svome zajedničkom očinstvu na ne
besima. Oni su braća sve dotle dok im iluzije i zablude ne
voliu
1
osJećaJ
čovječnosti. Kao što istinske i
žive čovječnosti nema i ne može biti bez ljubavi, prave i ži
ve ljubavi, koja ne prožima samo srce nego i dušu i svaki
i najneznatniji elemenat čovječje naravi, tako isto nema i
ne može biti čovječnosti bez dobre volje, prave i žive dobre
volje, kao osnovnog faktora sredjenih društvenih odnosa i
napretka u ljudskim zajednicama i u svijetu uopće, čovječ
nost je najljepši cvijet beskrajne božanske ljubavi, a dobra
volja je najsladji njegov plod. Plod kojim se hrane i od ko
jeg živu sredjeni društveni odnosi i zajednice na svijetu.
Ona je najpozitivniji faktor napretka i blagostanja ljudi i
naroda.
Ali nas božićna pjesma veselja nad divnom idilom be
tlehemske špilje podsjeća i na jednu veoma žalosnu činje
nicu, koja se neprestano ponavlja na svijetu. Ponavlja se
jednako danas kao što se zbila one hladne decembarske no
ći kod Betlehema.
"Slava Bogu na visinama, a na zemlji mir svim ljudima
dobre volje".
Vesela pjesma uz radostan dogadjaj, ali bolna i veoma
žalosna činjenica, da je i u tome tako i toliko svetome času
rodjenja Bogočovjeka, Kneza mira, nosioca bratstva, spasi
telja čovjeka i čovječnosti, bilo tako malo dobre volje na
ovome svijetu. Imali su je, pored Njegove Majke Djevice
i Njegova hranitelja svetoga Josipa, još samo siromašni pa
stiri Betlehema i tri mudraca iz dalekih krajeva. Pastiri su
je čuvali u čistoći i poniznosti svoga srca i duše slobodne
od svega što sputava dobru volju i guši osjećanja čovječ
nosti. U dubinama njihovih čistih duša i poniznih srdaca,
u tome carstvu beskrajne ljubavi, koja ljude spaja u zajed
nice, evala je najljepša čovječnost i donosila trajno plodove
uvijek dobre volje. Vod jeni svjetlošću istih duhovnih vrijed
nosti, koje je imao tada u Betlehemu samo siromašni pa
stirski sloj, dojurili su Knezu mira i dobre volje trojica mu
draca iz nepoznatih, dalekih krajeva njegova beskrajnog
kraljevstva ljubavi i dobrote. Nitko više. Nitko više nije
osjetio betlehemske pjesme niti vidio divnu idilu pastirske
špilje. Od velikog svećenika u Jeruzalemu do zadnjeg he
brejskog trgovca i rimskog legionara sve je bilo ulovljeno
u čvrstu mrežu najrazličitijih obzira i interesa pod kojima
se gušila dobra volja i umirala čovječnost, a vrhovno oli
čenje hebrejske narodnosti Herod izvodi pokolj be
tlehemske nevinosti, da uguši i samu vijest na Ono o čemu
je govorila i za čim je čeznula sva hebrejska i svjetska pro
šlost, da ubije Kneza mira i dobre, volje, da uguši
Beskrajnu Ljubav, da zatrpa izvore bratstva, sloge i jedin
stva medju ljudima i narodima.
Ista se melodrama ljubavi, čovječnosti i dobre volje
ponavlja i danas. Samo su drugi akteri na istoj pozornici
ovoga slijepog svijeta. Danas kao i u ona vremnea sapinju
ljude i narode slični ako ne isti obziri, obaveze i interesi.
ekonomski interesi i najrazličitiji drugi obziri zamračuju
ljudima i narodima jasne vidike i guše dobru volju danas
s istom vehemontnošću s kojom su to činili u doba Kneaa
požrt-^ mira.
Dosta ja samo pogledati na lain— ftnjsnimi po-
djele svijeta na blokove i dugotrajno pretvaranje društve
nih odnosa i ekonomskih snaga u vojne arsenale sa medju
sobne obračune, pa da čovjek jasno uvidi i točno ocijeni ka
ko je nisko opao stupanj dobre volje medju ljudima i na
rodima. Na sve strane samo nadmetanja i naprezanja sa
zadatkom zadati suparniku smrtni udarac. Dijeljenje me
dju ljudima i narodima ne izvodi ljubav ni osjećanja brat
stva, sloge i jedinstva, a najmanje impulsi i težnje dobre
volje, nego naprotiv.
Ali mi radje svrnimo u ovo božično vrijeme svoje po
glede s općih medjunarodnih razmjera na naše iseljeničke
i zajedničarske težnje i odnose, pa ispitajmo svoju savjest,
pometimo i uredimo prvo ispred svoje kuće. Konac je go
dine, pa nam treba praviti bilancu, ne samo naših materi
jalnih izdataka i primitaka, nego i naših shvatanja, osje
ćanja i težnja, da uvidimo gdje smo, šta smo i koliko je
još u nama i medju nama u Zajednici, u emigraciji uopće
ostalo osjećanja dobre volje, ljubavi, čovječnosti, bratstva
i sloge kao neobhodno nužnih faktora našeg napretka i u
spjeha u radu? Pitajmo se i ispitujmo, pa ćemo vidjeti ka
ko je i kod nas stupanj dobre volje daleko opao. Kod ne
kih čak ispod stepena smrzavanja i smrti. Sjetimo se pi
sanja naše štampe, rasprava i razgovora ugodnih i neugod
nih kroz društva i organizacije u toku ove 1958 godine, pa
ćemo vidjeti kako je naša bilanca porazna i žalosna. Samo
u poredjenju s drugim emigracijama u pitanju otsutnosti
dobre volje nema nam jednake, pa je već samo to žalosno.
Ovaj porazni bilanc dobre volje još je gori kad su u
pitanju naši iseljenički odnosi prema našoj staroj domovini
i narodima u zemlji naših otaca. Mi nosimo u srcima i du-
šama njenu sliku, nemožemo se oteti snovima o njenoj lje
poti, jer u nama i u tudjini teče krv naših predja, vriju o
poti, jer u nama i u tudjini teče krv naših predja, vriju
osjećanja naših naroda, ali iluzije naših shvatanja i težnja
idu posve u raskorak sa svime onim što se onamo zbiva, i
kojim pravcem teče novi život ljudi i naroda u krajevima
naših predja. Danas smo mi u emigraciji i oni u svojoj zem
lji dva potpuno različita svijeta i naša je, a ne njihova ne
sreća, da mi u emigraciji vrlo često gubimo dobru volju
prema ljudima i narodima onamo, pa o njima vrlo često mi
slimo, osjećamo, govorimo, pišemo i poduzimamo ono što
ne želimo sebi. U poredjenju s drugim emigracijama na o
voj liniji smo najgore stali. Nema zemlje ni naroda u njoj,
koji su čvršće stali na liniji bratstva, sloge i jedinstva, da
se zajedničkim silama i naporima prvo oslobode, a onda iz
grade svoju zajedničku kuću i proslijede politikom bratstva,
sloge i jedinstva, politikom uvijek dobre volje i unutra me
dju sobom i vani sa svakim kao što je slučaj s našima u
starom kraju. Pored svega toga nema nesložnije emigra
cije, pa u isto vrijeme protivne slozi i jedinstvu medju na
šim narodima u starom kraju, kao što je slučaj s nama.
Svako se od nas, ko javno nastupa i piše smatra pozvanim,
da pljuje na suze muke, trud i napore i na tok dogadjaja,
koji se onamo zbiva, a najviše oni, koji ne drže reda ni u
svojoj kući, svome srcu i duši. Gubiti dobru volju prema
svojima i svome, ma tko taj bio, uvijek je znak duhovne
bijede i nesreće iz koje nas je došao osloboditi Knez mira
i Spasitelj svijeta. Ako vjerujemo u Njega i životnu vrijed
nost Njegove nauke onda je bezuslovno nužno izmijeniti na
ša shvatanja, osjećanja i rad. Nužno je gojiti i odgojiti do
bru volju uvijek i prema svakome na svijetu. Ako i ne vje
rujemo u Njega držimo ipak da je čovječnost vrijednija od
nečovječnosti, pa se trebamo sjetiti, da čovječnosti nema i
nemože biti bez ljubavi i dobre volie uvijek i prema sva
kome, pa ljude ne sudimo i ne osudjujmo, nego budimo do
bre volje prema svakome uvijek.
Ako Božić nije svetkovina dobre volje i ne radja dobru
volju, onda on nema ništa zajedničkog s Bogočovjekom ro
djenim u betlehemskoj špilji. Onda je on i u najljepšoj svo
joj formi samo karikatura onoga, što je potrebno ljudima
i narodima kao svagdanji kruh, a to je ljubav, dobra volja,
bratstvo i sloga.
Pravo kaže naš narod: dobra volja je zlatni ključ, koji
svaka vrata otvara.
Bogočovjek je došao na ovaj svijet, ne da žučljivim po
lemikama, ideološkim nadmudrivanjima i sličnim umijećima
školovanog, a zajedljivog i kratkovidnog svijeta, nego do
brom, zlatnom voljom otvori srca i duše naše za ljudska i
bratska osjećanja, za slogu i jedinstvo ljudi i naroda na
zemlji i spasenje naših duša. Ko je Kristov sluša Njegov
glas. Ko je čovjek ne gubi dobre volje nikada.
UDRUŽENJE KATOLIČKIH SVEĆENIKA BOSNE
I HERCEGOVINE
GVARDIJAN FRA TOMISLAV OSTOJIC
NOVI PRETSJEDNIK UDRUŽENJA KATOLIČKIH
SVEĆENIKA BOSNE I HERCEGOVINE
Izvršeno konstituisanje novog upravnog odbora Udruženja.
(Javlja list "Oslobodjenje" od 21. novembra 1958).
Novoizabrani upravni od-T nog pretsjedniba Udruženja.
bor Udruženja katoličkih sve
ćenika Bosne i Hercegovine
"Dobri pastir" održao je ju
če svoju prvu konstituirajuću
sjednicu. Za pretsjednika iza
bran je gvardijan samostana
"Sv. Ante" u Sarajevu Tomi
slav Ostojić. Za potpretsjed*
nike su izabrani župnik Grga
Blažević, svećenik Serafin Do
dig i župnik d-r Mato Mato
šević, za sekretara ponovo je
izabran d-r Karlo Karin, za
blagajnika prof. Bono Sapina.
Ostali članovi Upravnog od
bora su: župnik Alojzije At
lija, svećenik Zlatko šivrić,
župnik Lovro Sučić, župnik
Teofil Leko, župnik Valerije
Jurić, prof. Domagoj Šimić,
župnik Emil Cehuljić, prof.
d-r Rastko Drljić, prof. Mi
silo Krunb, župnik Slavko Ka
rin, sekretar provincije Rado
van Petrovič, župnik Inocent
Penavić, dekan Danijel Pucić,
župnik Branko Krilić i prof.
Vlado Karlović. Na ovoj sjed
nici dosadašnji pretsjednik U
druženja fra Bono Ostojić je
a dottvotaog porta«
S. i., zajedničar.
Konstituisanje je izvršio
Nadzorni odbor. Za pretsjed
nika ovog odbora izabran je
župnik Ivo Marković, a za
članove župnici Viktor S^kić
i Florijan Culinović. V. S.
VE'.IKI MALINMri
U MAKEDONIJI
Skoplje (D. M.) Akcija
za sadnju plantažnih malinja
ka i jagodnjaka u Makedoniji
koja je počela prije nekoliko
godina, nastavljena je uspješ
no i ove godine. Do godine
1961. u Makedoniji će se za
saditi još 1,100 hektara ma
linjaka i drugih jagodastih
kultura. S hektara će se pro
sječno dobivati 6,000 kilogra-
54. prosinca 196S.
Naša dobra zajedničarska
obitelj Petra i Nikoline Gla
vota u Rock Springs, Wyo.,
teško je pogodjena prošlog
tjedna, kada je nakon kratke
i mukotrpne bolesti usnula
vječnim snom, kćerka sestre
Nikotine, članica odsjeka 374
"Gospa Rozarija" u Rock
Springs, Marie Frances MH
lovich.
Pokojna Marie Frances H
djena je u mjestu Beaverhill,
Coose County, državi Oregon
na 9. juna 1916 godine, na
vršila je dakle tek&r 42 go
dine života. Žhila je u San
Pablo, California. Umrla je
utorak, dne 16-og decembra.
Mrtvo tijelo ležalo je u Ryan
Funeral Home u Richmondu,
a pokop je obavljen u suboto«
dne 20. decembra.
Teško je roditelju izgubiti
vlastito dijete, zato se u ža-
losti svi mi iz Glavnog Ureda
prijateljima obitelji Glavota,
sa našim izražajem iskrenog
saučešća, nad gubitkom kćer
ke. Suprugu Georgu, kćercf I
ostaloj ražalošćenoj rodbini
takodjer ovim putem naše
saučešće, a pokojnici Marie
Frances Millovich, mir i po
koj vječni.
Glavni Ured
Minulih izbora izabran je
za guvernera države New
York u oštroj konkurenciji
demokratskog kandidata Har
rimana. Rockefeller, "politič
ki mozak" nadaleko poznate
kapitalističke porodice "kra
ljeva nafte", vršio je dobro
organizovanu i sistematsku iz
bornu kampanju da bi po sva
ku cijenu postao guverner
jedne uticajne američke dr
žave i time učinio najveći po
litički skok u svojoj karijeri.
Medjutim, ovaj uspjeh treba
posmatrati u svjetlu gublje
nja pozicija republikanaca i
pomjeranja glasova američ
kih gradjana ka demokrati
ma, što pokazuju dosadašnji
preliminarni izbori.
Rockefeller je rodjen 8. ju
la 1908 godine u porodici či
ju je imperiju nafte podigao
John Davidson Rockefeller, o
snivač poznatog trusta "Stan
dard Oil". Za razliku od dru
gih članova porodice koji su
se isključivo posvetili biznisu,
Rockefeller ima izvjesno po
litičko iskustvo, jer je, pored
rada u okviru petrolejskog
koncerna, radio i pri držav
noj administraciji u Washing
tonu. Diplomirao je 1938. go
dine, a 1940. godine postav
ljen je za savjetnika Frank
lina Roosevelta za pitanja in
terameričkih poslova. Kao
predstavnik poslovnih krugo
va S.A.D. u Južnoj Americi
stekao je uvid u političku i
ekonomsku penetraciju kapi
tala u zemlji Južne Amerike,
zbog čega su ga najčešće bi
rali za predstavnika S.A.D. i
vladinog savjetnika u svim
pitanjima odnosa sa Južnom
Amerikom.
Posljednjih godina, zahtfe*
ljujući svome kapitalu i Ito
ckefellerovom centru u New
Yorku, vršio je razne nesluž
bene analize o ekonomskim 1
političkim pozicijama S.A.D.
u svijetu, koje su ozbiljno
razmatrane od strane kon
gresnih komiteta. Od 1950.
do 1951. godine bio je eko
nomski savjetnik Harry Tru
mana, a kasnije ga je Eisen
hower angažovao u raznim
poslovima republikanske i dr
žavne administracije.
Rockefeller je učinio vrio
z o i i k i u s o n i i
vrijeme kada Republikanska
stranka traži odgovarajućeg
n a s e n i k a E i s e n o w e u
Njegov izbor i puna aktivi
zacija u političkom životu S.
ma a to je više od šest i pol A. D. uzimaju se kao još je
milijuna kilograma malina i1 dan primjer u prilog mišlie
jagoda u Makedoniji godiš-|nja da krupni kapital zemlje
n e- s v e v i e i e k n o u a u e
Dosad se u tom pogledu svoje predstavnike u vladu
najviše učinilo u okolici Res- na najviše političke poziciji.
na kraj Prespanskog jezera i|
u nekim selima tetovskog ko-J Veselje je zdravile dulbj
tara kraj Mavrova i u Povar- žalost je njezin otrov
SteaMau* \n\n A HAPPY NEW YEAR
SBOOND-CLASS POSTAGE PAID AT PITTSBURGH,
Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar*
M4I V0RBE8 STREET Phomm: MU M47®-4fIJ 1-4471 FH18BOB0I 11. PA.
Pubhahed every Wednesday by tbe
CROATIAN FRATERNAL UNION
I MARIE F. MILLOYICH
G'!V«MFP NEW YORK-ft
NE1SON ROCKEFELLER