Newspaper Page Text
Strana 3. HIaibAno gtantk) 111 wtiln RrsUke Zajednice Aroai'W Iiiiii svake snjede. Isdaje ga HBVA9SKA BRATSKA ZAJEDNICA Značajna obljetnica JEDNAu najvažnija i najznačajnija zgodo vina životu američkih Hrvata svakako jeat 65-obljetnica Hrvatske Bratske Zajed nice, koju ćemo slaviti tekom ove nove 1959 godine. Čitava povijest doseljenih Hrvata u Ameriku povezana je sa ovom kolosalnom hrvatskom, narodnom i potpornom organi zacijom. Zajednica je protegla svoje grane i svoj korjen na dugo. široko i duboko u Ame rici. Pod svoje okrilje okuplja svoj narod i djecu njegovu da sve jednako zaštićuje, čuva i pomaže kulturno, moralno i fizički podiže. Nije lako upoznati Zajednicu. Njena po vijest je zamašna. Kroz 65 godina svog ple menitog. rodoljubnog i kulturnog djelovanja na narodnom i prosvjetnom polju i pomaga njem svoga članstva i naroda u Americi i u starom kraju, zaista je jedan zamašan i go lem rad. Za opisati sve to hoće se debela knjiga ili više svezaka, da bismo uzmogli sve sažeti i staviti na papir. Mnogi naši ljudi neznaju i nemogu sve znati što je Zajednica učinila za narod svoj, za svoje članstvo i za svoje radništvo u Ame rici. Zajednica je zapravo matica hrvat stva a Americi oko koje se ovija sve što smo u novoj domovini stekli dokle smo kao narod uspjeli. Zato, braćo moja, ovil značajnu obljetnicu svoje Zajednice treba da svi složno i zajed nički dostojno proslavimo, jer time dižemo svoj ugled i ponos i time sami sebe slavimo. Svi mi zajedno sačinjavamo svoju Zajednicu. Drugim riječima: svaki pojedinac jest dio Zajednice i ona je dio nas. Naši pionirski odsjeci, njih šest po red nom broju, osnovani su prije Zajednice i oni su položili njeni temelj. Ovi odsjeci su prvi na redu da proslave ovu značajnu obljetnicu svoju i svoje Zajednice. Dakle, u ovoj novoj godini imademo jed nu zaista značajnu i važno jubilarnu pro slavu, koju ćemo najodličnije proslaviti te kom godine zajedničkim snagama, složno i bratski. U ovoj velikoj slavi, rekosmo, tre ba i moramo da svi učestvujemo, jer zaista, braćo moja, mi imademo što i slaviti, uspjeh i uspon našega zajedničkog društvenog ra da i lijepog napredka. Bratska Sloga PREMA ZAJEgjNlCAlR NAŠEM programu i u duhu prav ca ili linije Zajedničara. U prvom redu poštujemo čovjeka, čovjeka povrh svega i pravo čovjeka. Poštujemo čovjeka kao bra ta i bližnjega svoga. To stalno naglasujemo i svakom zgodom ističemo. Kao članovi brat ske, narodne i demokratske organizacije u dužnosti nam je, da se izmedju sebe poma žemo i volimo kao braća. Tako smo u svom kršćanskom odgoju, kao katolici odgojeni, jer smo u duhu toga odgoja svi djeca jed noga Oca, dakle, braća, pa moramo da se kao takovi i poštujemo. Hrvatska Bratska Zajednica jest ame rička ustanova. Ona je bratska, narodna i demokratska organizacija. U njoj nema mje sta nikakovoj strančarskoj politici ili poli tici, koja bi vrijedjala osjećaje bilo kojeg dijela našeg članstva i stvarala razdor u na šim redovima. Zajednica ne dijeli svoje član stvo po vjeri i nazorima, već propovijeda dobru volju: snošljivost, solidarnost, brat sku ljubav i čovječnost prema svakom čo vjeku i narodu. U Zajednici su svi članovi ravnopravni i jednakopravni, svi imadu jed nake dužnosti i jednaka prava. Nitko ne ma prava, da vrijed ja osjećaje drugoga (Ha na. Ovih uzvišenih ljudskih i čovječjih na pela trebamo se svi držati, pak će medju na ma dobra volja, bratska ljubav i čovječnost cvasti za dobro i na zadovoljstvo sviju. Jož medju nama imade članova, tu i ta mo, ne mnogo ali ih ipak na žalost ima, ko ji dolaze na sjednice da iskale svoj jal na račun nedužnih i baš onih, koji se najviše zalažu i rade za napredak svog odsjeka i Zajednice. Ružna je to žalosna pojava. Ta kovi ne služe nikom za dobro, pak niti sebi. Razboriti i pošteni ljudi uvijek su uljud ni i dobre volje, pa ne mogu da bilo koga vrijedjaju, izazivaju i ponizuju. Sve što je ružno i neljudski treba izbjegavati, a na u sijane glave nije se vrijedno obazirati. U našim redovima postoji još jedna ruž na pojava. Neki naši ljudi, kao da ne mogu čuti i vidjeti nekog tko se podiže i dobro namjerno izrazuje u štampi ili pako živom riječi i hoće da mu zatvore usta, jer im nije po ćudi radi nazora ffi vjere. Svaki čovjek ima pravo da misli svojom glavom i nitko nema pravo da ga radi toga vrijed ja. Tre ba da poštujemo osjećaje jedan drugoga, pak damo hiti Blfrnjf atateja. cd Hm šaifm mm mm attnm»: Stid K A N A O V E I "Tko se Boga ne bo ji i ljudi ne stidi, bježi od njega". I do bro kaže. Stid u ljudskom životu igra ve liku ulogu. Djevojka ima stid i time čuva svoje poštenje i svoju djevojačku čast. Dije te koje posjeduje dar stida u svojoj dječjoj i omladinskoj naravi čuva se od mnogih lo ših navika i poštuje svoje starije. Bezsram na djeca, koja se Boga ne boji i ljudi ne sti di, počinjavaju razne bedastoće i opačine. Mnogi od njih još u ranoj mladosti podju lošim putem i postaju zločinci. Tako se o nemoguće za čitavi život da živu dostojnim ljudskim životom. To je veliki problem i u ovoj našoj no voj domovini. Na svakom koraku .susreće mo u javnim lokalima i na ulici razuzdane derane, kojih se treba čuvati i izbjegavati ih, jer nemaju stida prema starijem svijetu, pa ni obzira. U stanju su učiniti svaku svi njariju i sa svojom drekom i bukom smeta ju i prave pravi karneval na javnim mjesti ma. Odmah se vidi da su to djeca raz mažena i raspuštena, da imadu loši kućni °dgoj, jer nemaju stida niti pristojnosti ni gdje niti prema nikom. Takovi nikad čestiti ljudi i žene. Kod našeg svijeta takove pojave su rijet ke, jer roditelji vole svoju djecu i uzorno ih odgajaju da budu vrijedni članovi ljudskog društva. Djeci se ne smije pustiti, za svoju nevolju, sve na volju. I kod odraslih ljudi često se opaža drs kost i bezobraznost. Izgubiše stid. Takovi mogu vrlo olako da bezrazložito vrijedjaju i da izazivlju. Ne misle na osjećaj drugoga, već samo na sebe. Obično takovi su uvred ljivi, kao što su ujedljivi. Nemogu podnijeti nikakovi savjet i prigovor, dok drugima vo le soliti pamet i vrijed jati ih. Ove primjere donašamo u dobroj namje ri, da se loše ispravlja i da čovjek bude čo vjek u smislu riječi. Hrvatska i Slovenija P\A REČEMO KOJU za ove dvije naše Re publike, koje usporedo živu jedna kraj druge kao dvije sestre u zajedničkoj državi Jugoslaviji. Slovenci su poznati kao gospo daran i marljiv narod. Hrvati se u tome razlikuju. Moguće su odviše širokogrudni. Dobra srca i velike duše, pa im je u naravi da pomažu i da se više zalažu za svog bliž njeg i za svoje susjede. Medjutim nema ve like razlike izmedju Slovenaca i Hrvata. Jed ni i drugi kroz vjekove su robovali tudjin skim gospodarima. Zajednički su se borili protiv tudjinskih gospodara. Pod Jugoslavijom prilike su se izmijenile. Slovenci se sklopiše sa Srbima na račun Hr vata. Za vrijeme kraljevine, a tako i danas Slovenci imadu svoje jake ljude u central noj vladi, koji pogoduju Srbima, da gnječe Hrvate i na taj račun navrću vodu na svoj slovenski mlin. Ovo kažemo radi usporedbe. Danas je Slovenija najnaprednija Republika u Jugo slaviji, radi pogodnog položaja iz političkih razloga. Medjutim Slovenci grade 1 izgra djuju svoju zemlju. Slovenci ne bježe u ino zemstvo, pa u njihovoj staroj emigraciji ne postoji problem sa izbjeglicama kao što je slučaj kod nas. Zagrebčani bježe iz svoga bijeloga Zagreba. Slovenci se u nj naseljuju i uzimlju mjesta Zagrebčana. U hrvatskoj štampi čitamo negodovanje radi Slovenaca u Sloveniji. Prigovori ne po mažu. Nego trebalo bi da Hrvati živo pri tisnu i da izgradjuju svoju Republiku Hr vatsku i da sebi u svojoj zemlji grade bo lji i unosniji život. Istina, da Hrvati djeluju pod teškim prilikama, moguće da im je teže nego bilo kojem narodu u Jugoslaviji radi srpskog šovinizma danas kao i prije. Baš zato svi trebaju življe da upru, da si očuva ju i podignu svoju zemlju, tako mi mislimo. Bježanjem s rodne grude štetuju sami svo me narodu i tudjincima otvaraju mjesta. Tako se ne spašava i ne gradi Hrvatska. Naši pak bjegunci vrlo su osjetljivi, ako se o njima općenito nešto rekne. Mi pak zna mo, da su mnogi požalili što su ostavili svoj zavičaj i očinski prag, jer gorak je kruh u tud joj zemlji. "Svaka majka ima svoje i ne poznaje jade tvoje"? Naša gospoda političari, koji raspiruju mržnju protiv vlasti u starom kraju i time izazivlju da narod bježi iz Hrvatske, ne slu že rodoljublju. Veliko iseljivanje naroda iz zemlje može biti tragično i ako se Hrvati isele iz svoje zemlje, kakova će to biti Hr vatska bez Hrvata? Sa ovim problemom treba se suočiti i Ispravno ga riješavati, a ne sami svoj na rod i svoju zemlju slabiti i puštati je u ru te tudjinv "XAJEDNICAJT ZAR VI ZBILJA RASTETE?... "Kako teče vaša članska kampanja? "Zar vi zbilja rastete?" Ovo nas je nedavno pitao službeni predsav nik jedne sestrinske organizacije. On po svoj prilici prati naša izvješća, pa valjda da otkloni i posljednju sumnju, htio se i na vlastite uši osvjedočiti. Ova plemenita znatiželja upućuje i na nešto drugo. Iz gleda da naši dobrovoljci pokazuju takove resultate, da je mnogima teško vjerovati nu mi ih možemo uvjeriti da i s jedne strane i izrazimo duž se u nazočnom slučaju ne ra- i no priznanje s druge strane, di o igri s brojevima, još ma-1 Eto, i ova je godina skoro nje o kakvim trikovima, a na izmaku. Još nas svega ne najmanje, pak, o iskrivljiva- i koliko dana dijeli od časa nju podataka, jer, konačno, koga bi pri tome varali do li sami sebe. Možda bi nas ne kad netko mogao pokuditi, da smo preriječiti i da pomalo patimo od preuveličavanja (grandomanije) i slično. Ako bi se ikad zbog takove pri mjedbe morali "braniti", naš bi odgovor bio kratak, i gla sio bi, u koliko smo mjeru prevršili to nam je "pero po letilo", potaknuto osjećajem zahvalnosti prema onima ko ji zbilja zavrijedjuju svaku hvalu, a to su naši požrtvov ni graditelji Zajednice! Ali, još jednom kažemo, na še su statistike vjerodostoj ne one se osnivaju na činje nicama i predstavljaju sliku u zrcalu. A sada se opet pozabavimo malo sa kampanjom. U toku novembra, u gnijez da Pomladka pristupilo jc 355 novih članova, dok ih je 5 bi lo uspostavljeno u članstvo, i to sve skupa iznosi 360. Za isto razdoblje, iz i^dova Po mladka je otišlo 174, što zna- kad ćemo i mi zaključiti na še knjige. Tiine će jedna no va, svjetla stranica, biti pri ključena časnoj povjesti naše organizacije. Nego, prije nego zaključi mo, upravo nam pade na pa met da vas upozorimo na još jednu, zbilja jedinstvenu po vlasticu, koju Zajednica pru ža svom članstvu. Radi se o slijedećem. Već četvrt sto ljeća mi opraštamo (odpisuje mo) pristojbe za razdoblje od 5 mjeseci na sve tako zvane Term-certifikate, ako je po sejdnik certifikata bio članom Pomladka predhodnog decem bra! Drugim riječima, čak i oni koji su se sada upisali i imaju Term, platiti će člana rinu samo za 4 mjeseca, to jest od decembra do marča, i zatim kroz 5 mjeseci, od a prila do uključivši augusta, neće plaćatr ništa. Ne zabora vimo još nešto. Mi pružamo za jednu čitavu godinu dana bezplatnu zaštitu svoj onoj novorodjenoj dijeci naših čla- či "čisti dobitak" u tom mje- nova ako im njihovi roditelji secu 186. Ako ovaj mjesec uzmu Term u razdoblju od prvih šest mjeseci! priključimo onim predhodni ma, zaključak će se sam od sebe nametnuti: kroz svih je danajst mjeseci, Pomladak je rastao, jer dok smo 1. ja nuara imali 37,325 članova, do konca novembra taj se broj popeo na 38,595 ili za 1,270 članova više. Kad netko raspolaže s o vakvim a k ti a, zar onda treba pribjegavati fraziranju (hrvatski bi se reklo "brblja nju") U ovom slučaju ne mamo, zaista ni dovoljno, n i o o v a a u i i e i a izrazimo naše zadovoljstvo Tko vam još nešto ovakova može ponuditi? Nitko, budite uvjereni! I na koncu, sretan Božić i još uspješniju 1959 godinu že lim svima vama, dragim gra diteljima, časnicima odsjeka i gnijezda, koji ste doprinjeli da je ovogodišnja kampanja bila ovako uspješna. Neka bi Onaj koji se rodi u Betlehemu izlio obilje milosti na sve vas i vaše obitelji. Michael Grasha, predsj. Odbora Kampanje. CERTIFIKAT ZAŠTITA GUBITKA ZARADE Odjeljenje Bolesničke Potpore Hrvatske Bratske Za jed nice izdaje novi plan pod imenom "Zaštita Gubitka Zarade svojim sadašnjim članovima kao i novim moliteljima. Ovaj novi plan je poprimljen putem referenduma u mjesecu oktobru i novembru 1953, te stupio je u krijepost 1. januara 1954. Ova nova osiguracija je tako dalekosežna da ovdje tumačimo glavne točke iste u detalje našim od sječnim časnicima i graditeljima Zajednice. U prvom pogledu, ovaj plan će plaćati bolesničku pot poru za vrijeme izgubljeno ako je član tjelesno onesposob ljen prigodom kakove nesreće, te za vrijeme ako je član bo lestan. To znači da članovi (oba spola) moraju biti zaposle nici (radnici) ako žele biti osigurani na ovaj plan. Za vrijeme izgubljeno radi tjelesnih ozlijeda prigodom nesreće bolna potpora će biti isplaćena počam od prvog da na. 25a vrijeme izgubljeno radi bolesti, bolna potpora će biti plaćena nakon je certifikat u krijeposti najmanje 30 dana. Da članovima bude jasnije, to znači da član nemože tražiti bolnu potporu radi bolesti prvih 30 dana nakon mu je certifikat izdan. Ova osigurnina takodjer pokriva ozljede nanešene pri godom putovanja avionom, ali samo ako je član legalan put nik u avionu koji ima propisnu dozvolu te pripada jednoj od legalnih korporacija. Nadalje, ako pilot ima dozvolu da upravlja avionom te ako je avion na putu aa od red jenu stanicu. Ako prigodom kakove nesreće član bude potpuno one sposobljen, on ima pravo na bolnu potporu počam od prvog dana liječenja, i naravno mora biti liječen po liječniku koji ima dozvolu. Za ovakav slučaj član može primiti $100.00 na mjesec, a ne će se plaćati više od 3 mjeseca aa istu o zljedu. Jedan mjesec, naravno, znači 30 dana. Ako član bude ozljedjen ali ne onesposobljen, bolna pot pora biti će plaćena za aktualni trošak člana do $25.00, ako ozljeda zahtjeva liječenje a roku od 24 sata, te ako je lije čenje izvršeno po liječniku oestopathu ili chiropracteru, ko li ima dozvolu aa poslovanje. Članovi će dobiti ovu pot poru samo ako nisu primili nikakove druge potpore aa istu ozljedu. Ako član bude potpuno onesposobljen kao posljedica bo lesti, imati će pravo na bolnu potpora osam dana nakon prvog liječenja po liječnik* sa dosvolotn aa poslovanje. (To znači da će biti potreban rok od 7 dana prije nego se bolna potpora računa). Takove potpore biti će plaćene $100.00 na mjesec, a ne više od 3 mjeseca za istu bolest. Ako je člah u bolnici najmanje aa 24 sata, kao poslije dica ocijede ili bolesti, takovom se članu plaća dvostruka bolna potpora od prvog dana, ali ne više od 30 dana. To znači, ako je član u bolnici te u istoj mora ostati dulje od 24 sata, primiti će dvostruku bolnu potporu aa svaki dan tokom njegovog boravka u bolnici. Na primjer, ako je član u bolnici 60 dana, on će primiti bolne potpore u svoti od $200.00 aa prvih 30 dana, a svotu od $100.00 aa ostalih 90 dana, što-ukupno iznaša $300.00. Ako članica boluje od bolesti u vezi sa porodjajem, 28 tjedana nakon je trudna, te ako je porodjaj 10 mjeseci od kako je njezin certifikat u krijeposti, isplatiti će se svota od $50.00. Isplata će biti učinjena kako slijedi: $35.00 samoj članici, a $15.00 kredit djeteta, kada isto stapi 0 2EUEZMIUMA U JUGOSLAVIJI Pavle D. Ostović Razumije se, da će tu usko tračnu mrežu trebati s vre menom ukloniti, tako da u zemlji bude postojala samo jedna vrsta željezničkog kolo sjeka normalna, ili stan dard, vrsta. Ali doklegod se u Jugoslaviji ne izgrade ba rem one najvažnije veze s mo rem dotle će trebati zadržati o s o e će u s k o a n e u e prosto zato, jer su tu, i jer svojoj svrsi udovoljavaju. Pr vo je, dakle, izgraditi najvaž nije pruge ondje gdje ih ne ma i gdje su u nebo vapijuća potreba, a tek onda, kad to bude gotovo, trebati će raž misliti o pregradnji, polaga noj i sistematskoj, uskotrač nih pruga u normalne. Razlog takvom postupku je dvojak: saobraćajni i finan sijski. Gradnjom novih pru ga, tamo gdje su prijeko po trebne, udovoljava se saobra ćajnim potrebama, te se do bivaju nove saobraćajnice, dok stare ostaju, pa se pre ma tomu saobraćajna mreža pojačava proširivanjem. Na primjer, kad bi se jedna usko tračna pruga, od recimo sto tinu kilometara, pregradila u normalnu, imalo bi se sto kilo metara pruge i ništa se ne bi dobilo, osim pogodnosti, da je U Jugoslaviji postoje dvije vrste željeznica: a) s nor- uskotračna pruga Sarajevo— malnim, ili standard, kolosjekom, koje Jugoslaviju povezuju s cijelom Evropom, osim Rusije, koja ima širok kolosjek b) s uskotračnim kolosjekom, koje su ograničene na samu Jugoslaviju, te kojima se bez prelaza, ili pretovara, nemože u inostranstvo putovati, ili robu otpremati. Uskotračna željeznička mreža ograničena je u glavnom na Bosnu-Hercegovinu i na Srbiju. Ta uskotračna •mreža čini jednu posebnu cjelinu. O-^ na je neprilična, jer nameće potrebu prelaza putnika i pre tovara robe na stanicama, gdje se sastaje s normalnom željeznicom, ali ona je tu, te služi svrsi kojoj je kod grad nje bila namijenjena. novi kolosjek normalne širine. Ali ako se mjesto proširiva nja postojeće uskotračne pru ge izgradi novih stotinu kilo metara normalne pruge, onda bi se imalo ne sto, nego dvje sta kilometara pruge, drugim riječima dvostruko više. Bilo bi stoga, u prilikama kakve su, nepametno, pregradjivati postojeće uskotračne pruge u normalne doklegod se ne iz grade nove normalne pruge ondje gdje su najpotrebnije. A nove se pruge sve grade s normalnim kolosjekom. S fi nansijske strane gledano, re konstrukcija uskotračnih pru ga u normalne je skupa stvar a u nekim slučajevima, tro šak rekonstrukcije malo fali, da ne dosiže trošak izgrad nje nove pruge na istoj du žini. To drugim riječima zna či, da se potpuno izgubi ka pital, koji je bio investiran u uskotračnu prugu, a da se ni je postiglo ništa više od ono ga što se već imalo osim iz vjesnog komoditeta, a i ušte de troška, zbog prelaza i pre tovara. Ali taj komoditet i ta ušteda ne opravdavaju takov postupak, kad se skoro s i stom investicijom može izgra diti nova pruga. Dakle, i saobraćajno i fi nansijski, bolje je graditi no ve pruge, nego pregradjivati postojeće uskotračne pruge u normalne. Iznimku od ovog pravila čini samo pruga Sa mac—Sarajevo i ta je već iz gradjena, pa je tako glavni grad Bosne povezan i normal- Pomladak Hrvatske Bratske Zajednice ovo vrijedi za svaki daljni porodjaj kao i u slučaju dvojki ili više. Kada se nakon potpune onesposobljenosti član ponovno vrati svome poslu i vrši svoju dužnost za šest mjeseci ili više, te nakon toga ponovno bude onesposobljen od iste na ravi, ovo će se uzeti kao novi slučaj. Ali ako se član vrati svome poslu te bude onesposobljen prije nego li isteće iest mjeseci, ovo će se računati kao nastavak prijašnje bolesti. Ovaj novi plan ne će pokrivati gubitak za slijedeće: a) Ako se član nalazi u vojničkoj službi, b) Ako se nalazi izvan granica U.S.A. i Kanade, c) Ako je poteklo od umo-j vrijedan kulturni centar? Po bolnosti. e) Ako je nastalo od veneričnih bolesti, f) Ako je poteklo od ozljeda ili bolesti prije nego je član bio osigu ran na ovaj plan, osim ako je član kod pristupa isto na pomenuo. g) Ako je poteklo od pića ili posljedica od pića. h) Ako je bolest nastala od trudnoće,, porodjaja, ili pomet nuća, osim kako je to gore navedeno pod naslovom po rodjaja. Hernia bilo koje vrsti, isčastnuta ili hroma ledja (izu zevši prelomljena), te infekcije putem bakterija ili druge, i onesposobljenost koja je nastala posljedicom bolesti ili o zljeda, računat će se kao bolest. Prvih 12 mjeseci, poslije izdanja certifikata, bolna pot pora ne će biti isplaćena za slijedeće: Anemia (sve vrsti), arthritis (sve vrsti), asthma, rak, ženske bolesti, žučna bo lest, genito urinary bolest thyroid, srčana bolest, he morrhoids, hernia (sve vrsti), hydroecele, intestinal disease, leukemia, liver, lumbago, myositis, neuralgia, neurasthenia, neuritis, ostotis, paralysis (sve vrsti), sciatica, sinus, sto mach, tonsil proširenje fli bolesti, tuberculosis, varicoecele i varicose veins. Svi članovi koji žele biti osigurani na ovaj plan, bez razlike starosti, morati će dostaviti molbu sa liječničkom pregledbom. Po ovom planu isplatiti će se bolna potpora u svoti od $100.00 na mjesec. Plaća se dvostruka bolna pot pora aa 30 dana ako se član nalazi u bolnici više od 24 sata. Maksimum bolne potpore jeste $300.00 za bilo kakovu ozljedu ili bolest. Maksimum od $500.00 se flaća u toku jedne godine dana. Kada član primi svotu od. $2,500.00 na njegov certifikat gubi vrijednost i on automatski prestaje biti osiguran po ovom planu. TABLICA RASPOREZA Starost koiI Mjesečne člati0m pristup* pristojbe 16—25 $2.80 26—35 36—40 41—45 46 47 48 49 50 2.95 «3.10 3.25 3.40 3.55 3.75 4.00 4.30 ini 4 «*M Članovi koji su sada osigurani na Plan "A" takodjer mogu biti osigurani na ovaj Novi Plan, takozvani Plan "C", ali samo ako nisu prekoračili 50. godinu starosti. To znači da jedan član može biti osiguran na klasu "A" i klasu "C" u isto vrijeme, ali ne može biti osiguran u isto vrijeme na klasu "C" i klasu "B", nego samo na klasu "B" ili samo na klasu "C". Prisvršetku još jednom želimo napomenuti da svi čla novi želeći biti osigurani na ovaj plan, bez razlike starosti, morati 6e podnesti molbu sa liječničkom djer, svaki onaj koji Seli pristupiti novom planu mora stalni zaposlenik, a to se tiče oba spola. Kućanice ne će pregledbom. SI. prosinca 19*. nom prugom s ostalim dije lovima zemlje. n. Padoše nam ove misli na pamet u vezi s planom, da se Ploče pregradnjom pretvori ii normalnu prugu, mjesto da se izgradi nova normalna pruga Split—Livno—Zenica. Prema nekim podacima, ko je smo čitali, tvrdi se, da bi normalizacija pruge Sarajeva —Ploče bila za nekih pet naest milijardi dinara jefti nija od izgradnje pruge Split —Zenica, a to je jedva oko dvadeset i pet milijuna dK lara, dok bi normali z a i a pruge Sarajevo—Ploče staja la najmanje deset puta toliko. Zbog uštede od desetak pro cenata od ukupnog troška o» stalo bi se kod je^ne pruge Sarajevo—Ploče, mjesto da se izgradi pruga Split—Ze nica, pa da se tako clobiju dvije mjesto jedne pruge: pO stojeća uskotračna pruga Sa rajevo—Ploče i nova, normal na, Split—Livno—Zenica. Ko bi, pri zdravoj pameti, smio tako postupiti? A ako se pak tako postupi, onda neće trebati drugog dokaza, da se i u ovoj novoj Jugoslaviji vo di izrazito anti-hrvatska, što je u stvari ujedno i anti-jugO slovenska saobraćajna politi ka. Pruga Split—Livno—Zje nica, izgradjena kao magi strala, i s ograncima dolina ma Vrbasa i Bosne na sjever i dolinom Rame najug, te že ljeznicom Sarajevo—Kos. Mi-, trovica—Skoplje povezala bi cijelu Jugoslaviju, ili bar nje nje tri glavne republike, Sr biju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku u jednu privrednu cjelinu. Jedan jedini pogled na zemljopisnu kartu dovoljan Ja da svakoga o tom uvjeri. Konačno treba imati u ft du i ovo: Split ima luku, koja se mo že s malim investicijama V nedogled širiti. Split je pri" vredni i kulturni centar Dal macije. Split već ima skoro sva lučka postrojenja, koja su mu potrebna za brz utovar i istovar robe. Od Splita, tog izgradjenog i postojećeg kul turnog centra, zračiti će kul turni upliv daleko u unutraš njost i omogućiti dizanje kul turne razine i u dalekom za ledju. A kad od Ploča moie da postane ikakav spomena svoj prilici nikada. Kad bi Ploče imale ikakvu veću vri jednost bilo kao luka, bilo kao kakav centar, još bi sta ri Rimljani bili tamo luku iz gradili, ili bar kakvu jaču na seobinu. Ploče kao grad prak tično ne postoji. Ono što js uz teške troškove do sada is dradjeno dovoljno je, da udo voljava saobraćajnim potre bama na postojećoj uskotrač noj pruzi, koju treba sačuvati a izgraditi novu i prijeko po* trebnu novu prugu Split««* Livno—Zenica. Nadalje, budući da Ploče, kao grad, praktično ne po stoje, kolike bi investicije bi le potrebne, da se tamo izgra di moderni grad i luka? Mi neznamo, ali predpostavljamo da bi te investicije morale bi ti kud i kamo veće nego one potrebne za izgradnju pruge Split—Livno—Zenica. I ko bi, pametan, išao tolike pare u lagati za izgradnju jednog ne potrebnog grada? A ako se Ipak tako postupi, onda ja dan naš prijatelj, koji je cio svoj život bio pristaša zajed nice* jugoslovenskih naroda, a i danas je, ima pravo kad nam je pisao: "Vi neznate Sr be. Oni računaju, da se Jugo slavija neče održati, pa stoga izbjegavaju investicije na hr vatskoj obali. Zato su for ,sirali i forsiraju željeznicu Beograd—Bar, zato forsiraju izgradnju Ploča, jer se na (Nastavak na 4. strani) Tako Sesoaafcl pozdravite TOČNA I BRZA POSLUGA 11M Norwood feoad CLEVELAND, OHIO .. Phone: EXpress 1-0850 biti biti \n\n SECOND-CLASS POSTAGE PAID AT PITTSBURGH. PA. D*fW timimfm Official OrgM Croatian fratmul Di •f America Published every Wednesday by the CROATIAN FRATERNAL UNION Philip Vukelich, Croatian Editor of "Zajedničar" 1441 POBBH8 STREET Phones: MU »-4470—M€ M471 PIRBBUMH It, PA. SLAK DISPENSING OPTICIAN