OCR Interpretation


Zajedničar = Fraternalist. [volume] (Allegheny, Pa.) 1894-current, October 07, 1959, Image 4

Image and text provided by Ohio History Connection, Columbus, OH

Persistent link: https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn84024547/1959-10-07/ed-1/seq-4/

What is OCR?


Thumbnail for

Strana
4.
Dan 30. augusta, 1959. me
ni i mojoj suprugi će ostati
trajna uspomena. Taj dan
mojoj suprugi i meni, naši
South Chicaški prijatelji su
priredili surprise (neočekiva
no) party.
Naši uži prijatelji su znali,
da imamo namjeru, da nakon
što sam sproveo 43 godine u
Chicagu, se preselimo u Kali
forniju. Nije ova odluka bila
laka. ali prilike natjeraju čo
vjeka na sve u životu.
Imade blizu dvije godine,
što sam pošao u mirovinu,
pa zdravlje nije najbolje. Za
to sam i tražio nešto bolju
klimu, nego li je chicaška,
kako bi nešto bolje odgovara
lo mome zdravlju. Razumije
se, da se je i moja supruga
sa ovim takodjer složila, jer
kako meni, tako i njoj, nije
se bilo lako rastati sa ta
ko dugogodišnjim prijatelji
ma, jer je i ona sprovela oko
30 godina u Chicagu. Radi
toga, mi smo prošle jeseni u
Sinili jedan trip u Kalif orni ju,
,feako bi našli povoljno mje
sto, gdje bi se naselili, tako,
da još ovo malo životnog vre
mena što nam preostaje spro
veli barem donekle ugodno.
Tom prilikom, pošto sam ja
Imao sestru, koja je živjela u
Eureka, California, mi smo
je takodjer obišli. Pošto je i
njezin suprug pošao u miro
vinu, mi smo u razgovoru ta
kodjer imali na umu, da bi
bilo dobro i umjesno da
gdjegod nastanimo jedno bli
zu drugoga, jer klima u Eu
reka, takodjer nije bila po
voljna.
Prije našega polaska iz Eu
reke, nije nista definitivnoga
bilo odlučeno, ali u dopisiva
nju došli smo do zaključka,
da bi bilo najbolje da se mi
rreselimo
u Santa Rosa. Ja
moja supruga smo bili na
.putovanju kroz Kaliforniju,
posjetili takodjer i Santa Ro
gu, jer tu je već bio nasta
njen naš nećak, moje sestre
sin. Kolikogod ja, toliko i mo
ja supruga smo zavolili Santa
Rosa, jer je klima vrlo ugod
na, a i mjesto je čisto, jer
nema nikakove industrije u
istome. Po danu je nešto vru
e, ali netom sunce zadje, on
da odmah zahladi, tako da
Sov jek može sprovesti noć u
počinku.
A sada da se malo povra
tim na party, koja je gore i
menovanog dana bila prire
djena u našu počast. Kako
sam napomenuo, da su naši
uži prijatelji znali da mi ima
demo namjeru priseliti se u
Kaliforniju, u mjesto Santa
Rosa. Takodjer su već znali
{kroz nas) da je moja sestra
•e već preselila iz Eureke u
Santa Rosa.
Bilo je to u tjednu izmedju
23. i 30. augusta. Julija Stro
pin i sestra Molley Adams je
pozvala kroz telefon moju su
prugu, te joj kaže: "da će
njezin otac, kao što obično či
ni svake godine, ispeći jedno
janje sa familijom, a pošto
smo mi stari prijatelji, koliko
njezina oca, toliko cijele obi
telji, a pošto se mi selimo u
Kaliforniju, da bi on želio da
i mi budemo prisutni". Razu
mije se samo po sebi, da mi
nismo u ništa sumnjali, jer
svake godine mi smo znali da
John Crnić to radi. Moja su
pruga je odgovorila Molley
Adams, da ćemo mi biti pri
sutni, te se je isto zahvalila,
koliko Molley, toliko i njezinu
ocu (isti žive kod nje). Ona
je dalje rekla: dk će Stro
pinova mladja kćer i njezin
•uprug doći po nas oko 5 sa
ti poslije podne u nedjelju,
30. augusta. Tako je i bilo.
Ali kada smo mi došli kod
kuće Julije i Johna Stropina,
mi smo vani vidjeli samo o
lobe od Stropinove obitelji
Možemo javno kazati, da
je u istinu bio jedan od naj
većih surprise, kakova mi ni
imo nikada zapamtili, te smo
bili vrlo ganuti sa istim. Ni
smo da išta kažemo,
rrbilimogli
kako smo malo prije rek
smo vrlo ganuti sa o
vim iznenadjenjem.
Nakon toga slijedila je ve
pra, kao da je bila jedna ve
ka svadba^ Bilo je svega izo
bila, tako, da je svaki imao
do mile volje. Pored večere,
prijatelji su nas nadarili sa
skupocjenim darovima.
Na ovoj oprostnoj večeri,
te i ujedno surprise party, bi
lo je prisutno oko 60 osoba.
Svi su se gosti zabavljali do
kasne noći, te su se sa nama
prijateljski oprostili i mirno
svojim kućama pošli, zaielili
aam dobro putovanje i još bo
lju sreću u našemu novome
»aselju.
Nakon večera, bilo je malo
®rljivih riječi. Stoloravnatelj,
Baš stari prijatelj, John Stro
pin« progovorio je par riječi,,
te rastumačio razlog ovoga
sastanka. Nije mogao da pro
slijedi dugo, jer kako je sam
kazao: da nije tako lako se
rastati sa starim i dugogodiš
njim prijateljima. Dao je ri
ječ našemu sinu, ali isti nije
mogao da ništa progovori, ne
go je kazao: "da što se može
kazati, kada ti si roditelji se
le". Dao je još nekojim riječ,
pa i svakome tko je htio da
nešto progovori ovom prigo
dom. Ja i moja supruga, ka
da smo dobili riječ, svima pri
sutnim smo se zahvalili, ko
liko na darovima, toliko i na
pripremi ove večere, prigo
dom našega odlaska iz Chi
caga.
Ne
mogu a da se ne zahva
lim ponovno svima prisutni
ma, pa i onima, koji nisu
mogli biti prisutni, ali svejed
no su se zalagali za ovu o
prostnu večeru, te doprinjeli
za nas dar na istoj. Pored
svih ovih, moram da istak
nem inicijatore ove oprostne
večere, koji su najviše dopri
njeli uspjehu iste. A to su:
Julia Stropin i Matt Sarich,
a osobito Julia, kod koje je
ova večera bila priredjena.
Mi nemamo ništa, nego da
se obadvojici najljepše zahva
limo, te bi želili da dobijemo
priliku da im se barem do
nekle odužimo, a to će da bu
de, kada se mi nastanimo u
Santa Rosa, da nas dodju o
bići. Neka budu uvjereni, da
će biti od nas srdačno do
čekani.
se
A sada dolazi dan rastan
ka. Pošto je John Stropin
morao onaj dan da ide raditi,
to smo se i mi malo ranije
digli, da bi se sa istim opro
stili. Nije to bilo lako, jer
smo ja i John Stropin prija
telji preko 37 godina. Dugi
niz godina smo sproveli sku
pa u aktivnom radu na pro
svjetnom i kulturnom polju
u koloniji, kao i sa njegovom
suprugom Julijom, koja je ta
kodjer bila vrlo aktivna, kao
što je još i danas. Dali smo
jedan drugome desnicu, ali su
nam oči bile prilično mokre,
tako da sam morao proći u
sobu. Ja sam, kao i moja su
druga više nego uvjereni, da
cemo mi se sastati sa Julijom
i Johnom prije nego prodje
malo vremena. To je naše u
vjerenje, te ćemo mi o tome
uvijek misliti.
Pa kada smo došli na chi
cačku zračnu stanicu Mid
way Air Port, tu je bilo još
gore. Stropinova cijela obitelj
se tu našla: kćeri, zetovi i u
nučad. Pa opet naš sin, žena
mu, te njihove dvoje djece
naša unučad. Ovdje je što
no se kaže, bio "very sad
parting". Nama je bilo tako
teško, da smo odmah pošli na
aeroplan, jer nismo mogli da
lje stati, te gledati i podnositi
naš rastanak.
A sada završujući, jer mi
slim da sam malo i odviše o
duljio, ali uvjeravam ured
nika "Zajedničara", da nisam
mogao manje, jer sprovesti
43 godine u jednom mjestu,
u okviru ovakovog prijatelj
stva, kao što smo ga mi ima
li, nije to baš tako lako.
A sada, dragi prijatelji u
Chicagu, primite iskreni po
zdrav od mene i moje supru
ge, te vas uvjeravam da će
nam uspomena na vas biti
trajna!
MARULIĆEVA ZBIRKA
U NEĆUJMU
Malo turističko mjesto i omi
ljelo izletište Splićana, Nečujam
na otoku Šolti, dobiva memori-
Oni su nam kazali da se ja-^jalnu zbirku posvećenu Marku
Bje "peče" u "garažu". Air ™—UA"
kada smo nas dvojica ušli u
garažu, našli smo tu sve naše
stare prijatelje, nekoje, koje
nismo za dugo vremena vi
djeli. Svi su u jedan glas za
vikali: Surprise!
TT-
Maruliću. Uz Nečujam i njegovu
duboku i šumovitu uvalu vezana
su imena dvojice najistaknutijih
pjesnika stare hrvatske književ
nosti: Splićana Marka Marulića
i Starograđjanina Petra Hekto
rovića.
Marko Marulić rado je bora
vio u Nečujmu, a Hektorović je
nakon njegove smrti posjetio
Nečujam, da bi obnovio uspome
nu na velikog pjesnika. Hekto
rović je svoj put do Nečujma i
opisao u svom "Ribanju i ribar
skom prigovaranju".
To je potaklo NO općine u
Šolti, da na inicijativu Muzeja
grada Splita uredi i otvori me
morijalnu zbirku posvećenu Mar
ku Maruliću i njegovu boravku
u Nečujmu. U kući, u kojoj je
boravio Marko Marulić, zbirku
uredjuju stručnjaci Splitskog
muzeja i Konzervatorskog aavo
da za Dalmaciju.
Turisti i izletnici, koji sve če
šće posjećuju Nečujam, imat će
prilike vidjeti brončanu bistu
Marka Marulića, rad kipara Iva
na Meštrovića, nekoliko starijih
i novijih izdanja Marulićeve "Ju
dite" i više predmeta, koji su se
upotrebljavali u Marulićevo vri
jeme na otoku Šolti. S vreme
nom će ta zbirka prerasti u mu
zej otoka Šolte.
Javna zahvala prijateljima u So. ChicagilPROSTOR KOJI OBUHVAĆA HRV. BRATSKA ZAJEDNICA
Dokle je raširila svoja krila
Hrvatska Bratska Zajednica to
nam zorno pokazuje zajednički
zemljovid, koji ovdje donosimo,
S e i n e n i A e i k i a v a
i Kanade. U svima predjelima,
Saveznih" Država, Provincijama
Kanade i teritorijama, koji se na
mapi vide zasjenjeni djeluje
Hrvatska Bratska Zajednica i
njena djelatnost s njenim od
sjecima se proteže od Atlantika
do Pacifika, te zahvaća i 49-tu
saveznu državu Alasku.
U svemu tom ogromnom pro
storu u, dvije države, Zajednica
djeluje na prostoru od 34 Savez
ne Države li U.S.A., i Distriktu
Kolumbija.
U susjednoj državi Kanada
djeluje u šest kanadskih provin
cija.
Tako je Hrvatska Bratska Za
jednica na daleko i široko ra
strila svoja moćna krila pod ko
ja okuplja Hrvate i njihove po
tomke.
Mnogi naš čovjek nezna snagu i moć svoje najveće
narodne i radničke ustanove hrvatskog naroda u svijetu.
Narodne, jer je zaista narodna rodoljubna ustanova, a rad
nička, jer ju je podigao i proširio hrvatski radnik u Sjedi
njenim Državama i Kanade i njemu služi. Ona je isto tako
potporna, kao što je prosvjetna i humanitarna ustanova,
jer promiče narodnu svijest i narodnu kulturu u novoj svo
joj domovini. Povrh svega je humanitarna ustanova na če
mu se osniva čitava njezina gigantska djelatnost.
Humanitarni rad Hrvatske Bratske Zajednice proteže
se na dugo i široko. Njena darežljiva ruka uvijek je du
boko posizala u njenu blagajnu i davala obilnu pomoć kad
god i gdjegod je takova pomoć bila tražena.
Ona je iznad svojih zakonitih i redovitih obveza po
magala svoje članove u bijedi i nevolji, siročad svojih čla
nova, našu siročad u Hrvatskoj, siročad drugih naroda, rad
ničke štrajkove, progonjene radničke i narodne borce, na­
Hvarani će skoro ostvariti svoje tri
Velike želje vodu, struiu i cesto
Kad su prije desetak dana potekli kroZ podmorski kabel
prvi kilovati električne struje iz hidrocentrala u unutrašnjosti na
Hvar, stanovnici "Jadranske Madeire" radosno su pozdravili "do-
bivanje još jednog sunca", kako se tog dana slikovito izrazio
predsjednik NO-a općine Jakov Rubinić. A dobili su ga najviše
svojim radom 154 milijuna dinara vlastitih sredstava skupili
su Hvarani u fond za elektrifikaciju. No, već tada, u jeku slavlja,
Hvarani su se sjetili novih po-^
slova, koje moraju obaviti ove i
iduće godine. Tri su najvažnija:
dovršenje elektrifikacije, opskr
ba vodom i izgradnja cesta.
HVAR SE VEŽE ZA
JADRANSKU CESTU
Iako bi se uključili u jedin
stvenu jugoslavensku elektro
energetsku mrežu, Hvarani nisu
skinuli s vrata sve brige oko e
lektrifikacije. Sada treba struja,
koja dolazi s kopna, stići i a
mnogo malih sela na Hvaru.
Stanovnici vjeruju, da će već o
ve godine biti dovršen daleko
vod od Jelse do Sućuraja, a sli
jedeće godine struja poteći no
vim dalekovodom od Hvara do
Gromindolca. Odmah će se na
staviti i elektrifikacija sela Bo
gomolja, Zaraća, Malog Groblja,
Svete Nedjelje, Zavale, Gromin
dolca i Selaca kod Starigrada.
Da se to ostvari, stanovnici
svakog mjesta morat će skupiti
najvećim dijelom vlastita sred
stva, ali će im i komuna pružiti
pomoć iz fonda za elektrifika
ciju.
Drugi problem su ceste.
Već do kraja ove godine vjero
vatno će se izgraditi cesta iz
medju Sućuraja i Bogomolja, te
će tako Hvarani ostvariti svoj
davni san cestu duž čitavog oto
ka. I taj će se posao većim dije
lom obaviti vlastitim sredstvima
komune, 30 milijuna je dala Ar
mija, a dio daje i republika. Da
lje će trebati povezati pojedina
mjesta s tom "hvarskom magi
stralom". Zato će uslijediti ra
dovi na, cesti, što će voditi od
Hvara preko Zaraća. Sv. Nedje
lje, Zavale, Grapčeve špilje I
Humca do glavne ceste Sućuraj
Hvar.
Osobito je interesantno, da
Hvarani već misle, kako da po
vežu svoju glavnu cestu s
Jadranskom magistralom. Pla
novi su realni: Sućuraj je samo
2.5 do 3 milje udaljen od Drveni
ka podno Biokova (kuda prolazi
Jadranska magistrala) i Hvara
Blato će opet imati luku
BLATO (I. D.) Blatska lu
ka u Prigradici, na sjevernoj
strani korčulskog otoka, od
1928. godine je onesposobljena
za brodski saobraćaj. Poprav
kom samo jednog dijela luke bi
lo je omogućeno pristajanje ne
kih brodova. Sad će, kad se za
vrše radovi, koji su se tu izvodi
li, luka biti potpuno uredjena,
a biti će dovršen i lukobran.
Trebat će još samo popraviti i
proširiti obalni pločnik.
Tako će Blato imati opet luku,
u kojoj će moći pristajati brodo-
A. dugih i lokalnih pruga.
"ZAJEDNIČAR"
PLEMENITA RUKA HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE DALEKO DOSIŽE
"NALAZIŠTE" VODE KOD
JELSE
Dosad su mnogi planovi Hva
rana "padali u vodu" zbog
vode. Njen nedostatak osobit^ »e
teško osjeća u turizmu i poljo
privredi. No, uskoro će i taj pro
blem biti riješen. Na području
Jelse pronadjene su znatne ko'.i
čine žive vode (35 litara u se
kundi). Ekipa "Geoistraživača"
i dalje traga za vodom, a elek
trična energija s kopna omogu
ćava rad crpnih agregata. Znači,
sve je zrelo da se počne izgrad-
ni smatraju, da se ta dva mjesta! jaka, članova zadruge, govorit ćemo u ovom napisu.
mogu čvrsto povezati trajektom. Unešić osim kamena i nešto?
Tako bi se povećao posjet turi- malo duhana nema nikakvih si
sta istočnom dijelu otoka, koji rovina. Pejsaži su: sivi škrti
bi se brže razvijao.
nja vodovoda Jelsa Hvar, ko- Motornog"*
ji bi usput davao vodu i svim
drugim mjestima. To više nije
izradjen, do kraja godine biti će
završen i glavni projekt, a Izvr
šno vijeće Sabora je odobrilo in
vesticioni program.
Proračuni govore, da će vodo
vod stajati oko 590 milijuna di
nara. Da bi se on izgradio, Hva
rani namjeravaju u najvećoj
mjeri angažirati lokalna sred
stva, osobito ona, koja imaju za
družne organizacije za unapre-
Tri velike želje Hvarana
voda, struja i cesta u bliskoj
stradale u ratovima, nastradale od suše i poplave, požara
i potresa pomagala je najraznovrsnije ustanove i zavode
hrvatskog naroda u Americi i u staroj domovini: hrvatske
crkve, hrvatske škole, hrvatske djake, jedinom riječi, sve
što je smatrala da zaslužuje njenu pomoć.
Mnogu je ženu i majku pomogla nakon pogibije ili smr
ti njenog supruga, mnogom je djetetu suzu otrla nakon gu
bitka roditelja i nebrojeno je života spasila žena i djece svo
jih članova. Sva ta pomoć od njenog postanka prelazi na
stotine milijuna dolara, koje pomoći ne bi bilo kad nebismo
imali ovako moćne i proširene svoje Hrvatske Bratske Za
jednice.
Svaki čestiti rodoljub Hrvat, svaki vjerni njen član
diči se i ponosi sa ovakom veličanstvenom i moćnom svo
jom Zajednicom. Ona zaslužuje da ju prigrlimo k srcu i
da je izgradjujemo što moćniju i jaču. Zato, braćo moja,
gradimo svoju Hrvatsku Bratsku Zajednicu!
Unešićka omladina kod Drniša
Pretvara krš u plodnu zemlju
Unešić je najveće selo u Centralnoj Dalmatinskoj Zagori
Upravo, to je centar toga kršovitog kraja, u kojem osim ljudi i
kamena ima u izobilju još samo zraka!
Unešić ima mjesni ured, pekaru, poštu, jednu gostionicu,
osmogodišnju školu i poljoprivrednu zadrugu. I upravo je ta
zadruga Unešić. Točnije zadruga daje pečat i impuls životu
toga kraja. O njoj, o radu njezine uprave, o radu mladića i djevo-
dalmatinski kamenjar. Tek tu i
tamo poneka vrtača, u kojoj vri
jedni seljaci gaje sve od salate
do vinograda. Pa ipak je taj kraj
u posljednjih desetak godina da
leko iza sebe ostavio prošlost,
zahvaljujući u prvom redu volji
ljudi, posebno mladih i -i- poljo
privrednoj zadruzi.
U Unešću se može vidjeti "o-
na", koja je u tom sivom kršu
., ,1 moguća kao i na užarenom pus
PU-ku. dolinu
opasuje bijeli kameni zid u obli
ku četverokuta, čije su stranice
duge 1000 metara. Unutar tog
"kineskog zida" podiže se plan
tažni vinograd.
Kad se stupi na tlo ekonomije
izbliza pogleda, što je sve uči
njeno, postavlja se pitanje: koli
ko je trebalo truda, znoja i sna
ge, da se od kamena stvori zem-
djenje poljoprivrede. Tamo, gdje Kamena rebra ili "prizidi"
ponestane sredstava, Hvarani će
ih vjerovatno nadoknaditi do
brovoljnim radom. To naravno,
ne znači, da i zajednica neće pru
žiti svoju pomoć.
kako ih nazivaju Unešićani, dje
luju pomalo stravično, kao kos
tur neke goleme zvijeri. ("Pri-
zidi" su gomile kamena Široke
oko dva metra, visoke pola
će se budućnosti ostvariti. Pri- Razmak izmedju prizida izno
tom je neobično značajno, da se
Potonuo brad "Ušće"
ZADAR, 28. kolovoia (Tan
jug). U zadarskoj luci je po
osam
metara).
hvarska komuna u tim velikim Unešičani su od deset metara
poslovima u prvom redu oslanja kamena stvorili osam metara
na vlastite snage. Mjesto da če-1 zemlje i dva metra kamenog zi
kaju, da im "pare odozgo do-, da. I sve to samo snagom mišica,
dju", Hvarani nastoje punoj bez traktora i eksploziva... sa
mjeri iskoristiti lokalna sred-j mo čvrstom voljom ljudi i jakim
stva, pa i dobrovoljnim radom košćatim rukama gorštaka, koje
pridonijeti, da se ostvare plano- su više lopate nego ruke.
vi, od kojih ovisi napredak oto
ka....
Izmedju "prizida" zasadjene
su plemenite vrste vinove loze:
25.000 čokota već daje plodove,
20.000. zasadjeno je prošle godi
ne, a 75.000 zasadit će se ove i
iduće godine uskoro 120.000.
A za godinu, dvije bit će više od
tonuo brod "Ušće" aa prijevoz! 200.000, pa opet više ... I sve to
vode za piće vlasništvo Jadran-! na golom kamenu, od kojeg pri
ske obalne plovidbe Splitu, roda vjekovima nije mogla stvo
Brod "Ušće" je imao 400 brutto riti plodno tlo. Ali to je učinio
registarskih tona, a nosivost 300 čovjek za svega četiri do pet go
tona vode. Razlozi tonuća broda, dina I Sto je najpohvalnije, sve
koji je u zadarskoj luci ukrca
vao vodu za snabdjevanje otoka,
još su nepoznati. Brod je poto
nuo tako brzo, da se posada jed
va spasila. U trenutku potapa
nja, na brodu se nalazilo devet
članova posade, dvije žene i
su to učinili mahom mladi ljudi
unešički mladići i djevojke:
Ive, Mate, Jure Ilija, Milka, vi
ta,... Oni su čitav zid od za
družne ekonomije podigli dobro
voljnim radom, prokopali kanal
za vodovod sve do centra i iskr-
dvoje djece. Nitko nije povrije-1 čih gotovo čitavu ekonomiju za
djan. Istraga a toka. I iwgiarts Osnovali i
sekciju mladih zadrugara, koja
broji 17 članova. Oni su ove go
dine na četiri probne parcele za
sadili crni luk, a na 5000 m2 po
sijali djetelinu. Rezultati su više
nego dobri. Očekuje se da će
ubrati oko 8000 kg crnog luka,
a i od djeteline očekuju natpro
sječan prinos.
Omladinska organizacija Une
šića je medju najboljima u dr
niškoj općini. Nedavno su dobro-
smo svjetsko čudo" zadružnu i voljnim radom sagradili nogo
ekonomiju, što se nalazi izmedju metno i odbojkaško igralište, a
sela Ostrogašice i Podumaca.
na
Kad se putem i kozjim stazama
dodje na uzvišicu poviše zadruž
ne ekonomije, čovjek se iznena
di, protrlja oči i pita: da li je to
željezničkoj stanici istovarili
vagone, da bi nabavili barem po
lovnu sportsku opremu. Mnogi
od njih zaposleni su u splitskoj i
šibenskoj industriji i svakodnev
no putuju vlakom. Nedjelju naj
češće provedu na zadružnoj eko
nomiji, a mnogi tamo rade kao
sezonski radnici.
Nema sumnje, da će iskustva
unišećke zadruge seljaci prenije
ti i na svoje škrto i posno zem
ljište. U tome je pionirska ulo
ga zadruge u Unešiću, koja ne
ma ni traktora ni plodnih povr
šina, ali njeni članovi imaju čvr
stu volju za rad, pa od kamena
stvaraju polje.
$10,000 OSIGURACIJA
metr
Kod Hrvatske Bratske Za-
mofo migaT%tt
t.
ra, a protežu se od jednog zida.zlvotnu «"K»™c.ju
zadružne ekonomije do drugog.
..
na
*10''
000 to od 16 do 40 godina,
Djecu u našem Pomladku ta
kodjer se može osigurati na
svotu od $10,000.
Već imamo članova osigu
ranih na ovu najviša svotu
životne osigurači je, a to su
(mi, koji su svi jesni i znadu
važnost takove visoke osigu
racije.
Vještice su bile zabludi!
U legendama su stari zakoni
"vještica" nalagali svojim sijed
benicama da razne "čarobne"
trave kuhaju u pola noći pri svi
jetlu mjesečine. Njemački far
maceuti nedavno su objavili u
jednom stručnom časopisu, da
lišće žalfije (koje su "vještice"
često upotrebljavale!) izlučuje
najveću količinu vrijednih soko
va izmedju 12 i 16 sati, dok je
njihova aktivnost izmedju 23 sa
ta i prvih jutarnjih sati svedena
na minimum. Ovaj slučaj sa žal
fijom ukazuje da bi vještice
mnogo bolje uradile,' da su svoje
"čarobne trave" prippremals kod
punog danjeg svijetla!
I
VOĆNI SOK JE HRANA I LIJEK
Suvremena nauka o prehrani ubraja sokove od voća i
povrća medju nekoliko najvažnijih i biološki najvrijednijih
namirnica. Oni su, pored mlijeka, najkorisniji napitak za
organizam. Ovo je sasvim razumljivo, s obzirom na to da
suvremena prerada osigurava sokove izvrsne kvalitete i sa
sačuvanim prirodnim svojstvima i sastojcima. Takvom pre
radom mogu se očuvati svi hranjivi sastojci, pa i vitamini,
u neizmijenjenom obliku, ta-t"
ko da voćni sokovi imaju i
veliku biološku vrijednost. O
vakvu vrijednost imaju na
ročito takozvani "nektari" ili
"mutni sokovi", dobiveni iz
voćne kaše, uz dodatak še
ćera i vode, a po potrebi i ki
selina. Kod ovog načina pre
rade čitav se plod pretvara
u sok, tako da on, pored oto
pivih, sadrži i netopive, a or
ganizmu potrebne materije.
Voćni sokovi uopće, a na
ročito kašasti, zbog raznovrs
nih korisnih sastojaka pred
stavljaju, dakle, ne samo hra
njiv i osvježujući napitak, već
se smatraju i medikamentom.
Oni su, prije svega, moćan
diuretik, jer pomažu rad bub
rega i izlučivanje mokraće
djeluju alkalizirajuće svojim
kiselinama, odnosno neutrali
ziraju razne kiseline koje se
stvaraju za vrijeme varenja,
naročito bjelančevinaste hra
ne (meso, mlijeko, jaka i dru
go). Njima se pripisuju i dru
ga svojstva laksativna, a
smatraju ih i izvrsnim toni
kumima. Neki sastojci sokova
pružaju organizmu izvjesnu
zaštitu od intoksikacija i in
fekcija.
Kašasti-mutni sokovi se u
posljednje vrijeme proizvode
i kod nas, te se sve više tro
še u domaćinstvima i raznim
restoranima. Najpoznatiji su
"vita-sokovi", koje proizvodi
Beogradska hladnjača, a u
skoro će ovakve sokove iz
nijeti na tržište i druge tvor
nice. Inače, ovi se sokovi u
drugim zemljama proizvode i
troše u velikim količinama,
kako bi se naknadio deficit u
vitaminima i mineralnim soli
ma, čime se odlikuje moder
na prehrana (bijeli kruh, po
lirana riža, razne tjestenine
od finih brašna, raifnirani še
ćer, rafinirana ulja i dr.).
Zbog raznovrsnih hranjivih
sastojaka, voćne sokove neki
opravdano nazivaju biljnim
mlijekom. Ovakav naziv o
pravdava njihov sastav, kao
i hranjiva vrijednost koja go
tovo ne zaostaje za hranji
vom vrijednosti mlijeka. Ta
ko je jedna litra jabučnog so
ka hranjiva kao 7 decilitara
mlijeka, a groždjani sok ga
v v
VESELO PUTOVANJE
U JUGOSLAVIJU
Putujte u sunčanom svjetlu na pro
stranim brodovima od Talijanske Linije.
Obadva broda, Vulcania i Saturnia, re
dovito pristaju u Trstu a ponekada i
u Dubrovniku. Veselost i uživanje idu
s vama na cijelom putovanju kroz
sunčane dane na vani, svečane noći za
bave i plesa. Obilna hrana i pažljiva po
dvorba izgleda čarobna na Talijanskoj
Liniji. Vi ćete se osjećati kao doma,
medju svojim prijateljima. Vi možete u
štediti do svote od 26% na Bvojem pod
vozu. sada, za vrijeme "Thrift Season"
Sezone štednje.
Od New Torka do Trata plove
SATURNIA—21. oktobra, 38. mn i nima.
9. januara (I960)
Uf yiiCANIA—14. novembra.
23. decembra
redovito nakon toga vremena.
Specijalno putovanje a Dubrovnik
VULCANIA na 23. DECEMBRA
Upitajte kod Va&ega
V "TRAVEL AGENTA" Ui kod
T» listopada 1959.
iskoristi i pretvori u energiju
potrebnu mišićima i za rad
srca, a isto tako i za aktiv
nost živčanog sistema.
Vršena su ispitivanja dfc bi
se naučno ustanovilo djelo
vanje voćnih sokova na pro
diktivnost rada u poduzeći
ma. Tako je jednoj grupi rad
nika svakodnevno davana od
redjena količina voćnih so
kova za vrijeme i poslije ra
da. Pokazalo se da je radni
učinak kod ove grupe radnika
bio veći za oko 20% nego kod
grupe, koja je za to vrijeme
uživala alkoholna i druga pi
ća. U isto vrijeme je ustanov
ljeno da je kod radnika, koji
su umjesto alkoholnih pića pi
li voćne sokove broj nesreća
i povreda bio znatno manji.
Voćni sokovi su upravo i
dealna hrana i za bolesnike
i djeluju gotovo ljekovito svo
jim bogatstvom u vitaminima,
mineralnim solima, šećerima
Pomoću voćnih sokova neu
traliziraju se viškovi kiselina
i toksini koji se za vrijeme
povišene temperature javlja
ju. Oni su lako probavljivi i
pomažu varenje druge hrane,
te su podesni za osobe sva
Jte dobi. Zato se preporučuju
kod iznemoglosti i slabunja
vosti djece, zatim kod rekon
valescenata i tuberkuloznih
bolesnika. Takodjer su veoma
dobri za brzi oporavak boles
nika poslije operacija, a usto
pojačavaju i rad crijeva i o
nemogućavaju razvitak bak
terija, koje izazivaju trulje
nje.
Ing. M. Ljubisavljfcvić
TAMIN.SRPSTVOPROTIV
STRONCIJUMA -90
Japanski učenjaci dr. Teidžl
Ukaji, dekan farmaceutskog fa
kulteta u Tokiju i profesor Eji
či Obajaši tvrde da tanin, jedan
od glavnih sastojina čaja, pred
stavlja efikasno sredstvo protiv
radioaktivnog stroncijuma -90.
Oni su izjavili da će o svojim
rezultatima podnijeti izvještaj
na Godišnjoj skupštini Farma
ceutskog udruženja u Cincinati
ju (SAD).
U svom izvještaju japanskom
Udruženju za izvoz čaja, ova
dva učenjaka istakla su, da su
eksperimenti, vršeni na miševi-
ma, pokazali da tanin znatno u-
cak nadmasuje. Posebno je brzava tempo izbacivanja stron
značajan visok sadržaj grož
djanog šećera (u groždjanom
soku ima čak 300 grama še
ćera u litri). Ovi se voćni še-
cijuma iz ozračenog organizma.
Kao polaznu točku u svom
naučnom radu oni su uzeli kon
stataciju da su se žrtve atom-
... skih radijacija u Hirošimi i Na
ceri lako vare i organizam ih gagakiju osjećale bolje poslije
potpuno i za kratko vrijeme uzimanja čaja.

Lucy i Matt Andriasevich,
članovi odsjeka 9 H.B.Z.,
Santa Rosa, California
Italian Line
Salto 1012, Fidelity Trust Building, 128 So. Broad
St* PhUadaJpWa #, Pa. XaL Klaptaf MW

xml | txt